Mersiha Begović je ispratila muža i svoje komšije i prijatelje koji su organizovano krenuli iz Jablanice na protest u Sarajevo.- Žao mi je što nisam mogla ići jer inamo troje djece školskog uzrasta. Drago mi je da se nešto pokrenulo. Protesti koje smo održavali u Donjoj Jablanici su bili nedovoljni, trebali smo ih češće održavati, gotovo svaki dan - kazala je Mersiha za "Avaz".Njena porodica je za ova četiri mjeseca od kataklizme u Jablanici promijenila tri adrese.- I kućica u kojoj smo sada smješteni nije uslovna. To je skučen prostor, nemamo dovoljno mjesta gotovo ni za šta, a kamoli za normalan život, ali više ne znamo gdje ćemo i šta ćemo - priča nam ona.Navodi da im ne preostaje ništa drugo nego smještaj u kontejnerskom naselju. - Čekat ćemo da otklone te neke nedostatke, jer poznato je da kontejneri prokišnjavaju, mada sve to nekako predugo traje. Predugo za sve čekamo, pa i za procjene o sigurnosti naselja, stabilnosti naših kuća. Vidjet ćemo kako dalje - govori Mersiha Begović za "Avaz".&nbsp;

Mersiha Begović ispratila muža i komšije na protest u Sarajevo, dok njena porodica već mjesecima živi u nesigurnim i neuslovnim prostorima

Mersiha Begović iz Jablanice: Predugo za sve čekamo

Iako ima 75 godina, Mihelica Begović je odlučila krenuti iz Jablanice na protest u Sarajevo.-Živjela sam donedavno do te katastrofe u Donjoj Jablanici... Da mi nije bilo Crvenog križa i prijatelja mi bi bili na ulici. Ja ne smijem dole... Tu smo privremeno u Jablanici, od Hidroelektrana smo dobili privremeno stan, dok se nešto ne riješi - kroz suze nam je ispričala Mihelica.Nikad joj, kaže, pa ni za vrijeme rata, teže nije bilo kao sada da se bori za svoj dom, makar se, navodi, radilo i o "komadiću šupice".-To je nešto najteže... I svaka čast studentima. Ići ću svugdje gdje bude trebalo. Posebno mi je drago što su mlađe generacije stupile na scenu da tako kažem da izvršimo neku promjenu. To je za skinuti kapu i reći : Ljudi, uz bas smo. Očekujem neko poboljšanje, nadam se da Jablanica neće biti zaboravljena. Jablanica je dosta pomogla i drugim ugroženima, Jablanica je gostoljubivi grad, a narod nešto nevjerovatno. Jer, ja sam Slovenska, tu živim 60 i kusur godina, od prvog dana, otkako sam kročila u Jablanicu, osjetila sam se isto kao da sam u svom rodnom mjestu - kazala je Begović za portal "Avaza".

Posebno mi je drago što su mlađe generacije stupile na scenu da tako kažem da izvršimo neku promjenu, rekla je Begović 

Mihelica Begović (75) iz Jablanice ide na protest u Sarajevo: Da nije bilo Crvenog križa i prijatelja mi bi bili na ulici

Studentica Ehlimana Begović je sa svojim sugrađanima iz Donje Jablanice autobusom krenula put Sarajeva na protest.- Kao jedan od studenata u našoj državi trudila sam se da što više mladih ljudi obavijestim o protestu i drago mi je da smo se uspjeli organizovati da imamo bus iz Jablanice. Također, dosta ljudi će u Sarajevo svojim privatnim vozilima. Očigledno je svima dosadio sistem i da smo se, nadam se, podigli na noge kako bismo napravili promjenu po pitanju svega od Donje Jablanice do svega ostalog - rekla je Ehlimana za "Avaz".Očekuje, kazala nam je, dobar odziv građana. - Nadamo se stvarno da će veliki broj studenata, ali i građana podržati ovaj protest i da ćemo istrajati sve dok naši zahtjevi ne budu ispunjeni - navela je ona.&nbsp;

Dosta ljudi će u Sarajevo svojim privatnim vozilima

Studentica Ehlimana Begović za "Avaz": Očekujem dobar odziv građana na protestima, istrajat ćemo dok naši zahtjevi ne budu ispunjeni

S autobuske stanice u Jablanici za Sarajevo je krenuo autobus s osobama koje su krenule na proteste ispred Parlamentarne skupštine BiH.Proteste organizira neformalna grupa studenata uz poruku da ustaju protiv neodgovornosti, nerada, korupcije i sistema koji nas sistemski ubija, od Donje Jablanice, Konjica, Fojnice do cijele BiH.

Zahtjevi studenata su sljedeći:- Hitno pokretanje istraga i hitno podizanje optužnica protiv odgovornih lica.- Hitno informiranje javnosti o svim poduzetim radnjama od nadležnih službi, organa i institucija u vezi sa smrti 29 naših sugrađana i sugrađanki.- Krivično sankcioniranje svih odgovornih za rad ilegalnog kamenoloma koji je izazvao smrt 19 ljudi u Donjoj Jablanici.- Krivično sankcioniranje odgovornih unutar nadležnih organa, službi, institucija koji su propustili preventivno djelovati i spriječiti smrt 29 ljudi u poplavama iz oktobra 2024. godine.- Reviziju svih kamenoloma i drugih ekološki opasnih projekata koji predstavljaju buduću opasnost po živote ljudi širom BiH!- Usklađivanje svih prostornih planova s mapom klizišta i mapom bujičnih rijeka širom BiH, da nam se ne ponove Jablanica, Konjic i Fojnica!- Sve podatke o prikupljenoj pomoći i javno objavljivanje utroška svih sredstava kako iz budžeta FBiH, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja iz oktobra 2024. godine.- Javno objaviti planove i dinamiku sanacija poplavljenih područja.

Proteste organizira neformalna grupa studenata uz poruku da ustaju protiv neodgovornosti, nerada, korupcije i sistema koji nas sistemski ubija

Video / Autobus sa studentima iz Jablanice krenuo na proteste u Sarajevo

Rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona o PIO u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija, 30. mart je pred vratima, a Radna grupa još nije završila svoj dio posla.Potvrdio nam je to Ivo Kožul, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, kazavši da bi Radna grupa trebala održati još jedan sastanak i nakon toga prijedlog koji se odnosi na izmjene i dopune Zakona o PIO uputiti prema Vladi FBiH.<h2>Dobili penzije </h2>- Nakon prethodnog sastanka smo mi dali naše primjedbe Radnoj grupi i čekamo taj, nadamo se, posljednji sastanak, kako bi se donio i konačan stav. Zakon se mora mijenjati. Jednostavno, penzioneri s ovakvim primanjima ne mogu živjeti. Cilj nam je da se sva priča završi s posljednjim danom marta, pred redovno usklađivanje koje se svake godine vrši 15. aprila i kako bismo dobili mirovine po novom modelu - rekao nam je Kožul.Podsjetimo, penzije se usklađuju redovno 15. aprila prema indeksu potrošačkih cijena i rastu BDP-a za prošlu godinu, što Federalni zavod za statistiku objavljuje 31. marta. Prema definiranoj formuli za izračun, 50 posto iznosa ta dva parametra daju iznos usklađivanja, a ako ne bude izmjena Zakona o PIO, prema dosadašnjim izračunima, penzije bi porasle za približno dva posto.<h2>Dopis Vladi </h2>Stoga, penzioneri traže novu formulu, to jest da, umjesto BDP-a, parametar bude rast prosječne plaće, kao što je to u zemljama regiona. Predstavnici dvaju krovnih saveza u FBiH su, preliminarno, usaglasili da se penzije usklađuju, odnosno uvećavaju prema rastu prosječne plaće ostvarene u prethodnoj godini i indeksa potrošačkih cijena u omjeru 70:30.- Nismo mi penzioneri ti koji trebaju trpjeti inflaciju. To sam u dopisu naveo Vladi FBiH. Rješenje se mora iznaći. Činjenica je i da je rok za izmjene kratak, ali izmjene Zakona se moraju donijeti. Dugo čekamo. Šta će ljudi koji imaju minimalnu mirovinu od 573 KM, ni tržnicu ne mogu pokriti. Stoga, čekamo rezultat koji će nam donijeti poboljšanje - istaknuo je Kožul.<h2>Parlamentarna procedura</h2>Mustafa Zeba, član Radne grupe u ime Saveza udruženja penzionera FBiH, također je naveo da je 30. mart krajnji rok. Izrazio je nadu da će ubrzo Radna grupa okončati svoj dio posla, a potom i Vlada FBiH, kako bi izmjene i dopune Zakona o PIO bile upućene u parlamentarnu proceduru i na vrijeme usvojene.

Rok za izmjene i dopune je 30. mart. S ovakvim primanjima nemoguće je živjeti, kaže Kožul

Ivo Kožul, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Zakon o PIO se mora mijenjati!

Legitimno predstavljanje i potpuna ustavna jednakopravnost Hrvata, ekonomska i socijalna osjetljivost i sigurnost, te evropski put i integracijske ambicije BiH, strateški su interesi hrvatskog naroda u BiH, o kojima je danas raspravljao i HNS na sjednici održanoj u Mostaru. Prema riječima predsjednika HNS-a i HDZ-a BiH Dragana Čovića, ove tri stvari precizirane su i prije dvije godine, ali nijedna do kraja nije dovedena.- To smo danas raspravili, uz dosta i kritičkih osvrta onog što radimo i načina kako to radimo, što se opet u jednoj velikoj obiljelji različite strukture stranaka normalno i dešava. Ja mislim da je HNS ostvario svoj strateški cilj u interesu hrvatskog naroda u izgradnji zajedništva, a istovremeno ostavio dovoljno prostora svakoj stranci da može voditi svoju politiku, rasterećena bilo kakve stege onog što se zove zajedništvo. To se danas na praktičan način pokazalo – kazao je Čović.<h2>Ničija obaveza</h2>On je naglasio da su predstavnici stranaka imali priliku za samom govornicom, a i da je jedan broj njih koji nije došao na zasjedanje poslali poruku i njemu, i sebi, i drugima. - HNS nije ničija obaveza, ali mislim da je najmudrije u vođenju politike, ako imate prijedloge za nešto bolje i učinkovitije, da dođete da to kažete na pristojan način i da onda to pokušamo zajedno provesti. Ostat ćemo ustrajni u zajedništvu hrvatskog naroda, izboriti sve ono što treba našoj domovini BiH i potpuno zaštititi ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva – istakao je Čović.<h2>Najavljen sastanak koalicije na državnom nivou</h2>Komentirajući trenutne pokušaje prekompozicije vlasti na državnom nivou, Čović je najavio da će iduće sedmice biti organiziran sastanak aktuelne većine s HDZ-om, Trojkom i SNSD-om.- Mislim da o tome treba u miru razgovarati. Istina, paralelno se vode procesi, inicijative, svako svakoga smjenjuje, pa vidjet ćemo dokle će to doći. Ja lično i predstavnici HNS-a i HDZ—a razgovaramo sa svim političkim opcijama i pozicije i opozicije upravo da bismo sagledali suštinu. Razumijem da neko želi promijeniti vlast, da je malo nervozan, da ima ambiciju i to je sasvim normalno. Samo iza takve ambicije mora biti nekakva kalkulacija koja je odraz rezultata od prije dvije godine. I kad brojite većine u Zastupničkom i Domu naroda onda trebate procijeniti je li realno nešto. Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese onda se s tim niko ne može složiti. Ja ne mogu, jer BiH nema luksuz da zaustavi svoj život.&nbsp;Prošle godine je on bio zaustavljen u Domu naroda, šest mjeseci na insistiranje bošnjačkog kluba, a sad se igraju na kartu da to uradi srpski klub, pa da opet stojimo šest mjeseci. Možda ćemo prizivati ove ili one, ili kakve već visoke predstavnike da nešto utječu, ali mi sami moramo donositi odluke i raditi i ja ću sve učiniti da i Vijeće ministara i predsjedateljica već u narednih 7-8 dana imaju na dnevnom redu proračun i bar jedan od dva zakona koji su u toj fazi može biti, mislim da je u pitanju Zakon o sudovima, a jednako tako će vrlo brzo doći i Zakon o VSTV-u, koji ide drugačijom procedurom zbog strukture i rasprave koja se vodi. To bili uvjeti da mi do kraja februara završimo obećanja koja smo dali, četiri zakona, da imenujemo glavnog pregovarača, treba nam i proračun da bismo moglil normalno funkcionirati, a iza toga imamo dovoljno vremena. Pa i onima koji se žuri da vidimo kalkulacije oko preslagivanje vlasti – kazao je Čović.<h2>Nema preglasavanja</h2>Istaknuo je kako u partnerstvu nema preglasavanja.- Očekujem ako smo partneri da više nema preglasavanja oko bilo koje teme jer to partneri ne rade. Jasno sam kazao, partnerstvo se čuva dok ga imamo, kad ga ne budemo imali, sjest ćemo zajedno možda za 10-15 dana i kazati da to više ne ide, pravit će se onda nova partnerstva i sve je legitimno, samo mora biti kalkulacija koja ne stvara blokadu - kazao je Čović.Čović je danas potvrdio da je u četvrtak na kraju radnog dana dobio zahtjev pet delegata Doma naroda PSBiH za smjenu prvog zamjenika predsjedavajućeg ovog doma Nikole Špirića. On je najavio da će u ponedjeljak, u skladu s poslovnikom, zakazati sjednicu i poslati poziv za hitnu sjednicu na kojoj bi se trebalo raspravljati o ovakvoj odluci. - I opet moramo sjesti i razgovarati. To je suština. Pozvao bih i prijatelje iz međunarodne zajednice koji nam pomažu, koji su nam pomagali da uspostavimo ovu parlamentarnu većinu, da nas ohrabre da gradimo interese BIH na način da sami odlučujemo u parlamentu, da sami donosimo odluke na svakoj razini. Na isti način mogu govoriti i o federalnoj razini, jer smo sa Trojkom prije svih stranaka razgovarali i stavili na uvid sve što smo potpisali kad smo krenuli zajedno. Od legitimnog predstavljanja, evropskog puta do unutarnje stabilnosti FBiH. Očekujem, ako smo partneri da više nema preglasavanja oko bilo koje teme. To partneri ne rade, partnerstvo se čuva – istakao je.

Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese onda se s tim niko ne može složiti, dodao je

Čović: Ako smo partneri više nema preglasavanja, partneri to ne rade, BiH nema luksuz da zaustavi život

Predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine Dragan Čović pred početak zasjedanja HNS-a u Mostaru obratio se medijima.&nbsp;Čović je naglasio da je riječ o izvještajnom, a ne izbornom zasjedanju.- Dajemo priliku svim kolegama koji nisu do sada participirali u radu Sabora, a izabrani su na vijećima, općinskim i gradskim, da uredno participiraju.<h2>Aktivni i pasivni rad</h2>Mislim da ćemo danas kroz Izvješće o radu u ove dvije godine, koji ću ja podnijeti i Informaciju koju će podnijeti doktor Bubić o radu glavnog Vijeća tad prikazati sadržaj rada u te dvije godine. Naravno, raspravit ćemo i Deklaraciju, koju danas treba usvojiti.Na isti način ćemo dobiti informaciju o provedbi demografske strategije među Hrvatima koju smo usvojili na zadnjem Saboru. To bi bilo otprilike 15 točaka dnevnog reda. Što se tiče prve točke dnevnog reda, kada ću se ja obraćati, ja ću naznačiti šta smo uraditi u zadnje dvije godine, naznačiti kako se saziva Sabora, ko je član Sabora, kako je to dobrovoljni pristinak, a nikakva prisila. Naravno ima onih koji aktivno rade i pasivno. Kolege koje su se jučer oglasili da neće doći na Sabor nisu participirale zadnje dvije godine u radu Predsjedništva Sabora, to trebate znati. Ja sam razgovarao s njima, po dogovoru Predsjedništva i prijavile su se da participiraju. Onda se jučer desilo šta se desilo, to je njihova volja.Žao mi je što je to tako, mi ćemo nastaviti raditi kao i do sada. Sastav ili broj izaslanika je otprilike isti kao na 11. Saboru. Participira 12 političkih subjekata. Žao mi je što nismo baš svi, ali Bože moj, to je volja onih koji su tako učinili, a moje je da dalje s njima razgovaram i riješimo šumove u komunikaciji - rekao je Čović.

Na pitanje novinara kako komentira trenutak u kojem je došlo do saopćenja o ne dolasku pet stranaka, kao i o tome da li je mogao to naslutiti, Čović je odgovorio:<h2>Smjene dužnosnika na razini BiH</h2>- Naravno, vidjeli ste vi da ima aktivnosti oko smjene dužnosnika na razini BIH, da jedan dio tih ljudi su potpisnici inicijativa za smjene. Međutim, ja ne bih tome davao značaj. Ja bih rekao otprilike ovako, HNS je još dobio na vidljivosti, pa i njihovim priopćenjima jučer. Idemo dalje raditi, štiti interese hrvatskog naroda, prvi zadatak HNS-a i okupljenih stranaka je kako pomoći svim institucijama hrvatskog naroda i svakom žitelju BiH da ostvari svoja poslovanja kroz funkcije koje predvode tako da mi je drago da će danas biti predstavnici tih institucija, predstavnici Vlade Hrvatske, katoličke crkve i svih onih koji na neki način štite integritet Hrvata i identitet hrvatskog naroda. Ja sam uvjeren da su klima i atmosfera koju gradimo je krajnje prijateljska, u zajedništvu unutar Hrvata, ali i sa druga dva naroda. To bih ja povezao s vašim pitanjem – zašto sada. Kao i uvijek, uvijek ima neka ruka sa strane koja nešto pokušava. Možda smo prenaglasili ulogu Hrvata u ovoj prekompoziciji vlasti, pa i HDZ-a i Dragana Čovića. Možda je i to neki razlog, ali nema razloga za tako nešto. Imamo mi svoje zadatke kad je u pitanju integracijska ambicija BiH i uloga Hrvata, socio – ekonomska stabilnost i druga pitanja.

Bilo bi mudro da su razloge donijeli na Predsjedništvo, da dođu na Sabor pa da to raspravimo. Međutim, može i ovako, oni su to javno poslali, i to je način komuniciranja. Ima dio stranaka koji participira vrlo pasivno oko HNS-a i to nije od danas. Ovo je danas samo iskorišteno da se pošalje poruka, što je dalo na vidljivosti HNS-u i čini mi se da je čak dobro, ali ću svakako razgovarati intenzivno ovih dana, jer sam razgovarao sa gospodinom Vukadinom, sa gospodinom Cvitanovićem u prošlih 5-6 dana i mislim da smo se dogovorili oko svih stvari.

Kolege koje su se jučer oglasili da neće doći na Sabor nisu participirale zadnje dvije godine u radu Predsjedništva Sabora, to trebate znati

Čović uoči zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora: HNS je dobrovoljni savez, bez ikakve prisile

Dino Begić, mještanin sela Zlate, kaže nam kako mu je žao što neće moći prisustvovati protestu koji je zakazan za ponedjeljak, 10. februar, u Sarajevu.- Jednostavno, neću imati vremena. Ali, snažno sam za tu opciju. Nadam se da će se na taj način nakon, evo, četiri mjeseca, makar nešto pokrenuti, da ćemo doći do nekih odgovora - kratko nam je rekao Begić.Njegova supruga Ajla je, podsjetimo, 4.oktobra prošle godine u sedmom mjesecu trudnoće smrtno stradala u jablaničkoj kataklizmi. Dino je ostao s petogodišnjom kćerkicom Dalal.

Njegova supruga Ajla je, podsjetimo, 4.oktobra prošle godine u sedmom mjesecu trudnoće smrtno stradala

Dino Begić, mještanin Zlata, za "Avaz": Nadam se da će se nešto pokrenuti

Emir Muratović, načelnik Općine Jablanica, u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže kako, definitivno, u svjetlu predstojećih protesta u Sarajevu, podržava to da se svako bori za svoja prava i pravdu.- Naravno da bih i ja želio da pravda bude zadovoljena u svakom smislu. Ali, kao nosilac izvršne vlasti poštujem druge organe, koji provode sve te postupke, od same istrage pa nadalje. I, kada su bili protesti u Donjoj Jablanici, prije nego što sam preuzeo mandat, ljudima sam rekao da sve ono što bude u ingerenciji Općine Jablanice, od saniranja objekata, infrastrukure, pomoći na bilo koji način, mi ćemo, zaista, biti na raspolaganju, a ono što je do drugih instanci, Tužilaštva HNK, Federalnog zavoda za geologiju, drugih organa, prepuštamo da svako radi svoj posao, ali, naravno, da na kraju pravda bude zadovoljena i da se sve istjera na čistac te da ljudi koji su izgubili svoje najmilije i svoje domove dobiju odgovore na sva pitanja - govori nam Muratović.

Prepuštamo da svako radi svoj posao, ali, naravno, da na kraju pravda bude zadovoljena i da se sve istjera na čistac, dodao je

Načelnik Jablanice Emir Muratović za "Avaz": Podržavam borbu za pravo i pravdu

Šutnja nas boli. Četiri mjeseca poslije ništa se ne zna. Nikakve odgovornosti nema. Je li moguće da se šuti ovoliko, a 19 žrtava je bilo. Ima ih kažu "ma, nije to od kamenoloma, to je od kiše“. I prije je kiša padala, jako i snažno. Nije kiša srušila našu kuću. Možda jeste, ali kiša kamenja.

Riječi su to Hanadi Maslo iz Donje Jablanice na čije se trudno tijelo tog kobnog 4. oktobra prošle godine sručila lavina kamenja, nanosa, bujice...<h2>Kupili kuću</h2>U osmom mjesecu trudnoće izgubila je bebu, a njena nerođena kćerka joj je, kaže, spasila život.- Ona je primila sve udarce za mene - kaže u ispovijesti za "Dnevni avaz“ Hanadi, koju su spasilačke ekipe uspjele, najprije pješice, a potom čamcima prevesti do Kantonalne bolnice "Dr. Safet Mujić“ u Mostaru.Ozljede je pretrpio i njen suprug Alen. Ovaj mladi bračni par danas živi u Mostaru, u kojem će i ostati. Njena rodica im je ustupila stan, a uz pomoć humanitarne organizacije "Pomozi.ba“ i ljudi koji su im, priča nam, direktno uručivali donacije, kupili su kuću u mostarskom naselju Šehovina. Ako sve bude išlo po planu, vjeruju da će se u novi dom useliti do ramazana.

Hanadi je danas vrlo jaka, kako kaže, i psihički i fizički. Priprema se za proteste u Sarajevu koji će biti održani 10. februara tačno u podne ispred Parlamenta BiH.Pokrenuli su ih, veli nam, studenti.- Imamo našu internu grupu mještana Donje Jablanice i komentarisali smo kako je moguće da se ništa kod nas ne događa. Pogotovo u poređenju sa susjednom Srbijom, gdje se na noge digla cijela zemlja. Nama nisu dozvoljavali blokade M-17, rekli su nam: "Imate pravo na mirni protest“. Vidjeli smo šta imamo od toga. Sada neki ljudi komentarišu kako kopiramo proteste u Srbiji. Evo, možda, jesmo. Ali, to "kopiranje“ nije iz vedra neba došlo. Stradalo je 19 ljudi! Ukupno 27 u Federaciji BiH! Je li to iz vedra neba - govori Hanadi za „Dnevni avaz“.<h2>Slikali se</h2>Podvlači da je četiri mjeseca nakon kataklizme šutnja postala nepodnošljiva.- Bila se nadigla hajka. Ali, u početku. Došli, uslikali se, pronašli žrtve, pustili M-17 i digli ruke od nas... Kada je nedavno bila testna vožnja preko novog mosta u Komadinovom vrelu, prvi je u voz ušao i prvi se provozao Forto. Po kojoj zasluzi je to uradio? Nije mi jasno. Ko je njemu dozvolio da dođe i da sjedne u taj voz? Slobodno sve napiši ovako kako govorim - ogorčena je Hanadi.Nema riječi ni kojima bi opisala istragu, ako se tako može nazvati, koju provodi Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.- Ima onih koji će reći da taj kamenolom nije radio. Jeste. Kamenolom je radio. I, sada su tu mašine koje su ostale zaglavljene. Ljudi su nalazili rezani, klesani kamen, koji se obrušio. Dakle, obrađen je on bio. A, on je na još jednom mjestu obrađivao kamen, mislim da je riječ o Glogošnici, nekih pet do sedam kilometara od tog kamenoloma iznad naših kuća i nije ga imao gdje skladištiti... I, sada taj čovjek normalno hoda čaršijom! Meni je to, iskreno, van pameti... - kazuje nam ona.U Donju Jablanicu je prvi put nakon tragedije otišla prije dva mjeseca... Sada ode, ako, kako kaže, baš mora. Roditelji su joj na Čivelju, a posjeti i djeda i nanu koji su na Koloniji u Jablanici.- Donja Jablanica... Divno je to selo bilo. Puno zelenila, ljudi, smijeha, razgovora, druženja, rada, svega... Sada je više od pola sela izbrisano s lica zemlje. Od naše kuće gotovo da nema traga. Tu je sada samo gomila drva i zemlja. Ništa više. Ali, hvala Bogu, muž, svekar, svekrva, djever - svi smo preživjeli - priča nam.<h2>Humanitarne akcije</h2>Svekar i svekrva su smješteni u naselju Mirke. Čekaju, kaže, izgradnju stambenog naselja na lokalitetu Rogića kuće. Ona i muž planiraju i ove sezone raditi na Hvaru, gdje su bili prethodne tri godine. S Hvara su došli u Donju Jablanicu s namjerom da se odmore nekoliko dana. Ali, zadesila ih je tragedija.- Naš gazda Branko Lučić Lavčević me je posjećivao u bolnici u Mostaru. Pustili su ga na intenzivnu da me vidi. Oči su mu bile pune suza... Dolazio je u nekoliko navrata i pomagao. Na Hvaru su nekoliko puta organizovali humanitarne akcije za nas i za Jablanicu. I kada su bili Dani kruha, prihod je išao za nas, jer su nas upoznali i upamtili po dobrome - iznosi nam ova mlada žena.<h2>"Hoće'l ta promjena"</h2>Na kraju je pozvala sve građane BiH da dođu na protest u Sarajevo.- Voljela bih da što više ljudi dođe i da nam pruži podršku. Ne samo nama, već i cijelom društvu. Akcenat jeste na žrtvama u Jablanici, ali će se protest doticati i femicida i nasilja i svega onog što ne štima u ovom društvu. Protest je simboličnog naziva "Hoće'l ta promjena“ - zaključuje Hanadi.Podsjetimo, u ponedjeljak, 10. februara u Sarajevu ispred zgrade Parlamenta BiH studenti dolaze na masovne proteste zbog tragedije u Jablanici u jesen prošle godine kada je u noći sa 3. na 4. oktobar samo u Donjoj Jablanici poginulo 19 ljudi.

Sada neki ljudi komentarišu kako kopiramo proteste u Srbiji. Evo, možda, jesmo. Ali, to "kopiranje“ nije iz vedra neba došlo. Stradalo je 19 ljudi 

Hanadi Maslo: Nama nisu dozvoljavali blokade M-17

Video / Hanadi Maslo izgubila bebu u Jablanici, dolazi na proteste studenata: Moja nerođena kćerka je primila sve udarce za mene i spasila mi život

Na magistralnoj cesti M-17 u naselju Buna južno od Mostara u prijepodnevnim satima se dogodila saobraćajna nesreća.Kako nam je rečeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona ima i povrijeđenih osoba, koje su prevezene na CUM Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.&nbsp;Više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji obavljaju pripadnici Policijske uprave Mostar.

Povrijeđene osobe su prevezene na CUM Sveučilišne kliničke bolnice Mostar

Teška nesreća na Buni: Dijelovi automobila rasuti po cesti, ima povrijeđenih

Amir Čaušević, predsjednik Unije studenata Univerziteta "Džemal Bijedić“ u Mostaru, kaže u izjavi za "Avaz" da iskazuje podršku protestima koji će 10. februara biti održani u Sarajevu.- Kao podrška svakako smo tu. Poznato mi je da će se neke kolege zaputiti na proteste, već su nas obavijestili o svemu predstavnici studentskih asocijacija - kaže nam Čaušević.Iako o organiziranom odlasku nisu do sada imali priliku razgovarati, to ne znači da, kako navodi, eventualno, neće narednih dana.- Mi smo i kada se sve ovo desilo u Jablanici pokazali solidarnost, bili smo i na terenu, volontirali smo i logično je da ćemo iskazati podršku i u vezi s protestom - ističe Čaušević.Podsjetimo, u ponedjeljak, 10. februara u Sarajevu ispred zgrade Parlamenta BiH studenti dolaze na masovne proteste zbog tragedije u Jablanici u jesen prošle godine kada je u noći sa 3. na 4. oktobar samo u Donjoj Jablanici poginulo 19 ljudi.

Poznato mi je da će se neke kolege zaputiti na proteste, već su nas obavijestili o svemu predstavnici studentskih asocijacija

Amir Čaušević za "Avaz": Podrška iz Mostara

Kada je kataklizma u oktobru prošle godine pogodila Jablanicu, ali i Konjic te druga mjesta u Federaciji BiH, gotovo sve se diglo na noge. Najviše narod, od BiH do cijelog regiona, pa i šire. Svi su se ujedinili u solidarnosti sa stanovnicima koje su pogodile smrtonosne poplave, odroni, bujice, klizišta.Katastrofa je odnijela 27 ljudskih života, od čega ih je 19 samo u Donjoj Jablanici, na stotine ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a kako je vrijeme prolazilo, podrška i pažnja koju su mještani pogođenih područja osjećali postajala je sve bljeđa, a umjesto njih počela je preovladavati tišina. Ali, i šutnja. I, to je ono što ih najviše boli.Nakon svega što su prošli, dok i dalje „vidaju“ rane, šutnja nadležnih institucija za sve njih, ali i za cijelo društvo je značajan udarac. Odgovore koje traže dolaze u obliku tišine.Četiri mjeseca poslije u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona i dalje provode predistražne aktivnosti i čekaju rezultate vještačenja i nalaze vještaka silnih struka. Ni hapšenja, ni odgovornosti. Od krivične do svake druge.I, dok se u Jablanici život sveo na čekanje i osjećaj da su ih svi zaboravili, da se ne traži istina za žrtve, u susjednoj Srbiji je na sceni ogromna društvena mobilizacija zbog 15 žrtava. I, onda je logično pitanje gdje je bh. društvo zakazalo?Četiri mjeseca poslije najavljeni su protesti pred zgradom Parlamenta BiH u Sarajevu, nazvani „Hoće l' ta promjena“. One koji su održali mještani u Donjoj Jablanici, nažalost, nije imalo odjeka. Ostaje nada da će protesti u Sarajevu demonstrirati onu solidarnost kakva je bila prije četiri mjeseca. I da cijela priča koja je bila u početku u centru pažnje svih građana neće pasti u zaborav. Ljudi koji su pretrpjeli užasnu tragediju zaslužuju podršku i odgovore. Čekanje je nedopustivo. Pogotovo jer se sutra isto svima nama može dogoditi.

Ostaje nada da će protesti u Sarajevu demonstrirati onu solidarnost kakva je bila prije četiri mjeseca

Nedopustiva šutnja

Vlasti u Federaciji BiH namjeravaju teret znatno viših troškova života građanima ublažiti kroz nastavak projekta „Zaključavamo cijene“, koji je u proteklih godinu nailazio na salve kritika ekonomskih stručnjaka, analitičara, ali i potrošača. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević (NS) najavio je da će do petka biti snižene cijene 50 osnovnih životnih namirnica.<h2>Kontrola marži </h2>- Nećemo ih zamrznuti, kako neki kažu, sada kada su porasle, nego ih vraćamo, dakle, radimo sniženje i kontrolišemo marže - kazao je Hasičević.Ipak, priznao je da su to kratkoročne mjere, a da bi dugoročne bile porast broja zaposlenih i plaća.Da od „zaključavanja cijena“ nema koristi, kaže u izjavi za „Avaz“ ekonomski stručnjak, Draško Aćimović. To se, uostalom, kako naglašava, vidjelo. On smatra da postoje mnogo pametnije mjere.<h2>Papir i pečat </h2>- Kao što znamo, milijarde su date za razne softvere, programe i slično, međutim, vidimo da je u BiH još sve na papiru i pečatu. Ako su novci uloženi u to, zašto se ne napravi program pomoću kojeg će svaki građanin BiH tačno znati u kojoj prodavnici imamo i po kojoj cijeni određene proizvode, tako da mogu u svakom momentu izabrati sebi mjesto na koje će otići kupiti, vidjeti razlike u cijeni, uporediti, kritikovati, upozoravati i u suštini pronaći najbolju varijantu za sebe – rekao nam je Aćimović.<h2>Jedna od pametnijih mjera</h2>U suštini, dodaje, to nije ništa novo, jer to ima u evropskim zemljama.

<h2>- To bi, ako gledamo samo „zaključavanje cijena“, bila jedna od pametnijih mjera. Ali, u svakom slučaju država mora da se odrekne nekih privatnih interesa, odnosno određeni političari – kazao je za „Avaz“ Aćimović.</h2><h2>Uvozimo robu i sve dok se ozbiljnije ne počnemo baviti proizvodnjom, bit će loše</h2>Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, drugačijeg je mišljenja. Smatra da je projekt „Zaključavamo cijene“ u prethodnom periodu polučio rezultate i da je, zapravo, bio usmjeren na zaštitu populacije s nižim primanjima.- Cilj akcije, između ostalog, nije samo bio samo da se snize cijene za ranjivu kategoriju već i da se pojača konkurentnost među trgovcima, pa je, sjetimo se, ulje u jednom trenutku bilo 2,30 KM, dok mu je „zaključana cijena“ iznosila 2,45 KM.

Budući da su i udruženja potrošača sudjelovala u ovom projektu, u novim kontaktima s Federalnim ministarstvom trgovine rečeno im je da se ponovo ide ususret ranjivijim grupama potrošača.- Nadamo se da će se to održati, ali i da će to biti svojevrsno sidro i za ostale trgovce da snize svoje cijene, kako bi očuvali tržišne pozicije. Činjenica je i da mi nemamo puno prostora za manevrisanje, jer uvozimo robu i sve dok se ozbiljnije ne počnemo baviti proizvodnjom vlastite hrane, imat ćemo takvu situaciju. Međutim, ključno je da se u ovu priču uključe i druga ministarstva i drugi akteri - poručuje Bulić.

Milijarde date za razne softvere, kod nas još sve na papiru i pečatu, kaže Aćimović

Akcija „Zaključavamo cijene“: Salve kritika

Ima li smisla nastavak projekt: "Pod ključ" ide 50 artikala, građani skeptični

Nešto više od 82 miliona maraka iznosi ukupna procijenjena šteta na području Grada Konjica, nakon poplava, odrona i nanosa od 4. oktobra prošle godine. Potvrdio je to za „Dnevni avaz“ Husein Hodžić, pomoćnik gradonačelnika u Službi za civilnu zaštitu i vatrogastvo, koji je bio na čelu Komisije zadužene za procjenu šteta i sačinjavanje elaborata.Elaborat je tačno četiri mjeseca od kataklizme jednoglasno usvojilo Gradsko vijeće Konjica, a kako nam je rekao Hodžić, to je bio izuzetno obiman posao, s obzirom na to da su u radu imali 608 predmeta koje su morali u propisanom roku od svega mjesec obraditi.- Imali smo rok za usvajanje Elaborata, kako bismo, s obzirom na ogroman iznos procijenjene štete, mogli zatražiti pomoć od viših nivoa vlasti, a u prvom redu su to Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federalna vlada. Ovaj elaborat je zvanični podatak na koji će se naslanjati sve ostale aktivnosti – kazao je Hodžić za „Avaz“.

Prema tom dokumentu, šteta na građevinskim objektima je 6.150.058,23 KM, a na pomoćnim 2.453.804,80 KM. Procijenjena šteta na opremi iznosi 9.079.362,10 KM, na zemljištu je 8.569.647,30 KM, a na dugogodišnjim zasadima 1.529.509,19 KM. Šteta nastala na šumi je 89.258.40 KM, stočnom fondu 235.613 KM, na obrtnim sredstvima je 530.775.74 KM, dok je na drugim dobrima 1.057.365 KM.Prema Elaboratu, šteta na infrastrukturi je 33.800.492,70 KM a na objektima u obrtnim sredstvima pravnih lica 18.594.490,19 KM. U konačnici, radi se o šteti u iznosu od 82.090.374,37 KM.

Imali smo rok za usvajanje Elaborata, kako bismo od viših nivoa vlasti zatražili pomoć, kaže Hodžić

Četiri mjeseca nakon poplava, odrona i klizišta: Više od 82 miliona KM potrebna da Konjic sanira posljedice katastrofe

U posljednja četiri mjeseca došlo je do poskupljenja ogrjeva. Cijene su, u odnosu na oktobar protekle godine, porasle između 10 i 25 posto, u zavisnosti od vrste ogrjeva. Iako nije neubičajeno da dođe do poskupljenja ogrjeva tokom zimskih mjeseci, za građane koji se nisu uspjeli osigurati dovoljnim količinama, posebno onim s niskim primanjima, to nisu dobre vijesti.Tako je cijena iscijepanih drva po metru sa 133 KM porasla na 148 KM. Cijena drugog najpopularnijeg energenta, peleta po metru sada iznosi 413 KM, umjesto 367 KM. Drveni briket je nakon prvobitnog poskupljenja sa 279 na 319 maraka po toni sada poskupio na 390 KM.

Iz kompanije "Drvosječa" kažu da poskupljenja nisu dramatična te podsjećaju da su najavili blagi porast cijena zbog tržišnih previranja, ali i Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH koji je na snagu stupio u novembru prošle godine.- Ovo je nekako, reklo bi se, i prirodno poskupljenje, jer je za vrijeme zimskog perioda pristup sirovinama dosta otežan - kaže nam Muhamed Helać iz ove kompanije.Iako se, naglašava, dolaskom toplijeg vremena građani mogu nadati i određenim akcijama, ipak, naredni period donosi i priličnu neizvjesnost zbog odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći.- Dok ne vidimo kako će se na tržištu manifestovati te promjene, mogući popusti i akcije bi mogli potencijalno otići u neki drugi plan, da tako kažem. U suštini, ta odluka o minimalnoj plaći ne mora direktno utjecati na kompaniju, ali će, makar su takve informacije, utjecati na naše dobavljače i partnere s kojima sarađujemo - govori nam Helać.

Mersiha Begović iz Jablanice: Predugo za sve čekamo

Mihelica Begović (75) iz Jablanice ide na protest u Sarajevo: Da nije bilo Crvenog križa i prijatelja mi bi bili na ulici

Studentica Ehlimana Begović za "Avaz": Očekujem dobar odziv građana na protestima, istrajat ćemo dok naši zahtjevi ne budu ispunjeni

Video / Autobus sa studentima iz Jablanice krenuo na proteste u Sarajevo

Ivo Kožul, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Zakon o PIO se mora mijenjati!

Čović: Ako smo partneri više nema preglasavanja, partneri to ne rade, BiH nema luksuz da zaustavi život

Čović uoči zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora: HNS je dobrovoljni savez, bez ikakve prisile

Dino Begić, mještanin Zlata, za "Avaz": Nadam se da će se nešto pokrenuti

Načelnik Jablanice Emir Muratović za "Avaz": Podržavam borbu za pravo i pravdu

Video / Hanadi Maslo izgubila bebu u Jablanici, dolazi na proteste studenata: Moja nerođena kćerka je primila sve udarce za mene i spasila mi život

Teška nesreća na Buni: Dijelovi automobila rasuti po cesti, ima povrijeđenih

Amir Čaušević za "Avaz": Podrška iz Mostara

Nedopustiva šutnja

Ima li smisla nastavak projekt: "Pod ključ" ide 50 artikala, građani skeptični

Četiri mjeseca nakon poplava, odrona i klizišta: Više od 82 miliona KM potrebna da Konjic sanira posljedice katastrofe

I u narednom periodu situacija neizvjesna: Skočile cijene ogrjeva

Mersiha Begović iz Jablanice: Predugo za sve čekamo

Mihelica Begović (75) iz Jablanice ide na protest u Sarajevo: Da nije bilo Crvenog križa i prijatelja mi bi bili na ulici

Studentica Ehlimana Begović za "Avaz": Očekujem dobar odziv građana na protestima, istrajat ćemo dok naši zahtjevi ne budu ispunjeni

Video / Autobus sa studentima iz Jablanice krenuo na proteste u Sarajevo

Ivo Kožul, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Zakon o PIO se mora mijenjati!

Čović: Ako smo partneri više nema preglasavanja, partneri to ne rade, BiH nema luksuz da zaustavi život

Čović uoči zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora: HNS je dobrovoljni savez, bez ikakve prisile

Dino Begić, mještanin Zlata, za "Avaz": Nadam se da će se nešto pokrenuti

Načelnik Jablanice Emir Muratović za "Avaz": Podržavam borbu za pravo i pravdu

Video / Hanadi Maslo izgubila bebu u Jablanici, dolazi na proteste studenata: Moja nerođena kćerka je primila sve udarce za mene i spasila mi život

Teška nesreća na Buni: Dijelovi automobila rasuti po cesti, ima povrijeđenih

Amir Čaušević za "Avaz": Podrška iz Mostara

Nedopustiva šutnja

Ima li smisla nastavak projekt: "Pod ključ" ide 50 artikala, građani skeptični

Četiri mjeseca nakon poplava, odrona i klizišta: Više od 82 miliona KM potrebna da Konjic sanira posljedice katastrofe

I u narednom periodu situacija neizvjesna: Skočile cijene ogrjeva