Balerina Albina Huskić od šeste godine se bavi baletom, a od 2014. godine članica je baletnog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).Huskić je u razgovoru za „Dnevni avaz“ istakla da je posebno vezana za umjetnost baleta zbog mogućnosti da proživi različite živote kroz uloge koje igra, a koje se drastično razlikuju od njenog ličnog karaktera.<h2>Pomjeranje granica</h2>- Uvijek je poseban dar za mene kada imam priliku igrati uloge koje na neki način žive život i nose sa sobom razne emocije koje volim dijeliti na sceni sa kolegama i publikom. Ono što mi pričinjava zadovoljstvo u baletu su pomjeranje granica i proširivanje granica vlastitog tijela i uma. Jer na neki način, kada vidite vlastiti napredak, onda stalno želite ići dalje i vidjeti koliko vaše tijelo može – rekla je Huskić.Trenutno radi na utjelovljenju uloge zle kraljice u predstavi „Snjeguljica i sedam patuljaka“ koja će biti premijerno izvedena 1. i 2. novembra.- Nekako osjećam da će ta uloga zauzeti posebno mjesto u mojoj karijeri. Uloga je vrlo zahtjevna, i fizički i tehnički, ali i glumački. Nekako me već sada, kroz proces, puno promijenila. Iako imamo još dvije sedmice do premijere, mislim da će to biti jedna od mojih omiljenih uloga.Huskić je kazala da je tabu tema mentalni pritisak i stres kojeg nije bila toliko svjesna ranije jer je bila mlađa.<h2>Želja za napredovanjem</h2>- Sad kad sam starija, kako dobijam veće zadatke, veće uloge, sve više sam svjesna tog mentalnog pritiska. I nekako, stres koji dolazi s pripremama, ulogama, izlaskom na scenu, mislim da je to nešto na šta treba obratiti pažnju. Nekako se tek nedavno počelo govoriti o tome, ali taj mentalni pritisak i stalna želja da budete savršeni, što je naravno nemoguće, i da predstave budu dobre i na zadovoljavajućem nivou – podcrtala je Huskić.Ona kaže da profesionalno igra već 10 godina, a ne krije želju da nastavi i narednih 10 ili 15 godina.- Naša karijera je vrlo kratka, i svaki trenutak u baletskoj sali i na sceni je zapravo vrlo dragocjen, a karijera nam nekako prolazi vrlo brzo, a da toga nismo ni svjesni. Tako da bih voljela odigrati što više lijepih, kvalitetnih uloga u narednih 10 godina, i jednostavno bih voljela igrati što je duže moguće, tako da me ta želja za scenom, za igranjem i napretkom stalno gura naprijed – naglasila je Huskić.Budućnost baleta u BiH nije baš najsvjetlija, a Huskić je istakla da je gotovo nimalo cijenjen u našem političkom, društvenom, ekonomskom sistemu.- Žao mi je što je balet uvijek gurnut u stranu, ali NPS definitivno ima svoju baletsku publiku, i mislim da će je uvijek imati. Mi smo jedini balet u našoj zemlji, u drugim zemljama imate po dva, tri ili četiri baleta, i mislim da uopšte nismo dovoljno cijenjeni. Očigledno je da su potrebne neke reforme unutar našeg sistema, potrebno nam je više radnih mjesta, više građana i više novca za produkciju.<h2>Privatni život balerine</h2>Huskić je istakla da ima vrlo malo slobodnog vremena za svoj privatni život, ali da balansira jer je sada vrijeme njene karijere.- Svi oko mene su toga svjesni, i ja sam potpuno posvećena svojoj karijeri, tako da slobodno vrijeme trenutno ne postoji, ali sam to svjesno izabrala, i ljudi oko mene su toga svjesni i podržavaju me, tako da se nadam da će za nekoliko godina taj balans biti malo bolji – rekla je Huskić.

Kada vidite vlastiti napredak, onda stalno želite ići dalje

Huskić: Mislim da uopće nismo dovoljno cijenjeni

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojava u bombi stigla je jutros u Prvu bošnjačku gimnaziju i evakuacija je u toku, saznaje portal "Avaza".Kako nam je potvrdila portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, stigle su dojave o bombi u nekoliko škola.- Bez obzira što su i sinoć tri maloljetnika lišena slobode, jutros postoje određene lokacije na koje su stigle nove dojave, a one se trenutno provjeravaju - kazala je za portal "Avaza" Mersiha Novalić.

Bez obzira što su i sinoć tri maloljetnika lišena slobode, jutros postoje određene lokacije na koje su stigle nove dojave, kaže Novalić

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Praizvedba predstave „Ne daj se, generacijo“ autora Marija Drmaća i Alena Muratovića oduševila je publiku u martu 2024. godine, a svaka nova izvedba nastavlja puniti dvorane do posljednjeg mjesta.Autor, reditelj i glumac Alen Muratović za „Dnevni avaz“ je kazao da je inspiraciju našao u glumačkoj potrebi da istražuje likove koji su dijametralno drugačiji od njega samog.<h2>Manjak samopouzdanja</h2>- Sljedeći motiv je bio da konačno nešto što napišem ugleda i svjetlo dana. „Ne daj se, generacijo“ nije moj prvi napisani tekst. Dosta toga je završilo u nekim vlastitim arhivama iz manjka samopouzdanja. Ključna stvar koja me inspirisala su ljudi oko mene. Sve te priče djeluju na prvi pogled nezanimljive, ali kada zakopate malo ispod površine otvorite svijet o kojem ste zapravo malo znali. Upravo taj momenat otkrivanja likova poput Bebe i Ruže me inspirisao da u konačnici završim tekst. Emocija koju sam prepoznao u tim likovima bila mi je vodilja – rekao je Muratović.Muratović je istakao da predstava ima dosta poruka i da neke tek otkriva nakon predstave iz reakcija publike.- U suštini, glavna tema predstave je prijateljstvo u najizvornijem mogućem postojanju. Ljubav i povjerenje kao osovine prijateljstva. Poruka predstave bi išla u pravcu koliko smo spremni život tretirati kao izazov, dan pretvoriti u neko novo iskustvo? Koliko možemo odstupiti od ustaljenih životnih obrazaca? Koliko nas tradicija - tradicionalno sprečava? Zašto brinemo brigu? Zašto podrazumijevamo? Koliko smo usamljeni? Zašto ljubav krijemo? Šta nas čini sebičnima? – poručio je Muratović.Glumac Mario Drmać već više od dvije decenije uživa u bezuvjetnoj podršci publike, a Muratović je podijelio svoja iskustva o radu s ovim izvanrednim umjetnikom.<h2>Kreativno partnerstvo</h2>- Mario i ja smo zajedno studirali. Radili smo također neke projekte zajedno. Jako dobro se poznajemo na sceni. U Mariju imam partnera od punog povjerenja, kojem se divim i uživam u njegovom kreativnom radu. On je veliki profesionalac. Od početka sam znao da pišem uloge za nas dvojicu. Također sam znao koja uloga će kome pripasti. Poznajem sve Marijove kvalitete. Mogućnost fizičke preobrazbe, osjećaj za komično, vokalne sposobnosti su stvari koje sam htio istaknuti kod Marija pišući ovaj tekst – naglasio je Muratović.Osnovao je svoje udruženje „Moje pozorište“, te, kako je i sam kazao, uvijek se trudi da dugoročno planira projekte.- Moj sljedeći angažman koji je u planu da se radi početkom nove godine dogovoren je još 2021. Ideja je da kroz udruženje u vlastitim ili koprodukcijskim uslovima stvaram predstave. Trenutno sam napravio plan za iduće četiri godine. Vjerujem da će rad i aktivnosti udruženja biti prepoznati od strane publike kao što je to do sada bio slučaj – rekao je Muratović.<h2>Dobitnik „Srca Sarajeva“</h2>Muratović je istakao da je osjećaj zaista prelijep i da je za njega to nagrada koju ne može baš često konkurirati.- Nadam se da će u budućnosti biti projekata koji me mogu dovesti do nečega sličnog. Snimanje filmova i serija kod nas je uvijek komplikovano, zahtjevno i u minimalnim količinama. Rijetko imamo priliku baviti se na taj način svojim pozivom. Uz takve okolnosti nagrada poprima još veći značaj. Također, ono što u meni ta nagrada proizvodi jeste odgovornost i želja za još većim radom. Nagrade me ne uspavljuju, one me stimulišu.

U Mariju imam partnera od punog povjerenja. Od početka sam znao da pišem uloge za nas dvojicu

Muratović: Ključna stvar koja me inspirisala su ljudi oko mene

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

U trenucima tragedije koja je zadesila Donju Jablanicu, Kenan Velić je postao simbol snage i porodične povezanosti. Njegova sestra Adela i njen suprug Vedad Tufek izgubili su živote u prirodnoj katastrofi, dok je njihov osmogodišnji sin Edi preživio, zahvaljujući brzoj reakciji spasilaca koji su ga evakuirali helikopterom EUFOR-a u Mostar.Kada je Kenan saznao da je Edi preživio, odmah je krenuo prema Mostaru. Išao je preko Prozora pa do Blidinja, odatle u Posušje.Kaže da nije znao koliko je ozbiljno, ali jedino na šta je mislio jeste da mora biti uz Edija.U Mostaru, Kenan je postao Edijeva podrška i sigurnost. Svakodnevno provodi vrijeme s njim igrajući karte. Osim što se brine o Ediju, Kenan je i svjedok snage zajednice. Građani Mostara ponudili su mu smještaj i pomoć, pokazujući jedinstvo i solidarnost u teškim vremenima.- Svi smo ujedinjeni u ovoj tragediji - dodao je Velić.U trenucima kada su mu misli okupirane gubitkom voljenih, Kenan ostaje fokusiran na Edija. Iako su se njihovi životi drastično promijenili, ljubav i podrška koju pružaju jedan drugom pomažu im da prebrode ovu tešku situaciju.U ovim izazovnim vremenima Kenan Velić postaje pravi heroj, simbol otpornosti i nade, pružajući svima lekciju o važnosti porodice.

Kada je Kenan saznao da je Edi preživio, odmah je krenuo prema Mostaru

Velić: Svi smo ujedinjeni u ovoj tragediji

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Haris Pašović, bh. pozorišni i filmski reditelj, poznat po svojim snažnim predstavama koje istražuju pitanja rata, mira, ljudskih prava i identiteta, privodi kraju pripreme za „Oslobođenje Sarajeva“, predstavu koja će premijerno biti izvedena 22. oktobra u Sarajevskom Ratnom Teatru (SARTR).U okviru priprema za ovu značajnu premijeru, Pašović je za „Dnevni avaz“ istakao da umjetničko pozorište mora uvijek govoriti istinu o čovjekovom životu.<h2>Političke odredbe</h2>- Ono što se najdublje tiče nas danas, tiče se i ljudi u Južnoafričkoj Republici, Francuskoj, Kini, Čileu. To su ljubav, prevara, posao, gubitak posla, novac, strah od rata i nasilja, odgovornost. Mlada žena iz Sarajeva i mlada žena iz Hamburga imaju više zajedničkog nego što se čini na prvi pogled. Ljudi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori imaju identične probleme, identične strahove, imaju isti humor, imaju istu narav. Mi smo svi bliži jedni drugima nego što politike to žele, a naši političari ne žele da mi živimo u miru – rekao je Pašović.Tokom opsade Sarajeva, Pašović je organizirao predstave u ekstremno teškim uvjetima.- Ja sam bio umjetnički formiran kad je počeo rat. Najvažnija spoznaja tokom opsade Sarajeva je to da je publika bila spremna rizikovati život da bi prisustvovala predstavi. To me je impresioniralo u Sarajevu. Rat u BiH je najvažnije iskustvo u mom životu, za koje bih najviše volio da se nije desilo – kazao je Pašović.

Inspiraciju za predstavu „Oslobođenje Sarajeva“ Pašović je našao u drami Dušana Jovanovića „Oslobođenje Skoplja“.- Nikad nije postavljena predstava o okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, a to je bio jedan od četiri najtragičnija događaja u historiji Sarajeva. Nema ozbiljne drame koja je napisana o tom vremenu. Ja sam adaptirao dramu „Oslobođenje Skoplja“ Dušana Jovanovića, jednog od naznačajnijih jugoslavenskih i slovenačkih dramskih pisaca i reditelja. Sličnost između Sarajeva i Skoplja u Drugom svjetskom ratu je ogromna. Oba grada su suštinski multikulturna. Oba su na rijeci. Oba su bila okupirana i u oba je djelovao snažan pokret antifašističkog otpora. Jedina razlika je što su Skoplje okupirali nacisti i bugarski fašisti, a Sarajevo nacisti i ustaše – naglasio je Pašović.Pašović je istakao da su djeca glavni junaci u predstavi jer u ratovima upravo ona prva stradaju, te dodaje da su ljudi jedina vrsta koja masovno ubija pripadnike svoje vrste – uključujući i mladunce.<h2>Ratno Sarajevo</h2>- Mi smo najprimitivnija vrsta u prirodi. Moja glavna motivacija je bio fascinantni otpor koji je prikazan u drami, a koji se događao i u stvarnosti Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Uprkos ustaškom i nacističkom teroru, uprkos gladi i neimaštini, ilegalni pokret otpora predvođen Komunističkom partijom Jugoslavije bio je ogroman. Nacisti i ustaše su provodili genocid nad sarajevskim Jevrejima, Srbima i Romima. Hiljade njih su deportovali u Jasenovac, logor smrti u Hrvatskoj, u kojima su ih ubijali na gnusne načine. Ubijali su i muslimane i Hrvate koji su bili članovi pokreta otpora. Jezu izaziva činjenica da je u okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu i u opsadi Sarajeva od 1992. godine do 1996. ubijen skoro isti broj Sarajlija, približno po 11 hiljada – dodao je Pašović, i dodao da od glumačke ekipe zavisi koliko je teško prenijeti tako važnu historijsku temu na scenu.<h2>Vrhunski tim</h2>- U SARTR-u sam radio prvi put i oduševljen sam fascinantnom glumačkom ekipom. Davor Sabo, Maja Salkić, Kemal Rizvanović, Hana Zrno, Jasenko Pašić, Alen Konjicija, Faruk Hajdarević i Mirela Lambić su jednostavno – fantastični. Dječiji ansambl, Luka Sučić, Livia Delibašić, Una Bajrović, Merijem Serdarević, Leon Rauković i Dino Hamidović su, zaista, izvanredni! Vrhunski kreativni tim sačinjavaju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac (scena), Irma Saje (kostim), Dino Šukalo (kompozitor); Larisa Lipovac Navojec (koreografija), Fuda Šetić i Irma Granulo (harmonika); Dino Hujić (videodizajn); Dejan Sredojević (scenski govor) i Naida Čelik (grafički dizajn). Produkcija, tehnika i administracija pozorišta SARTR su bile izvanredne tokom pripreme predstave – kazao je Pašović.Planova i ideja za nove projekte uvijek ima. Kada bih živio još deset života ne bih stigao da izrežiram sve što želim, istakao je Pašović

Publika bila spremna riskirati život da bi prisustvovala predstavi

Pašović: Djeca su glavni junaci u predstavi jer u ratovima prvi stradaju

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Narodno pozorište Republike Srpske (NPRS) ove godine otvara 95. sezonu, a za "Dnevni avaz“ o repertoaru govorio je Ljubiša Savanović, dugogodišnji glumac i umjetnički direktor NPRS-a.<h2>Krenuti na vrijeme</h2>- Na samom početku nove sezone očekuje nas premijera predstave „Švabica“, pripovijetka Laze Lazarevića koju je dramatizovao i režirao Dušan Petrović. Predstava će biti izvedena 18. oktobra na dan NPRS-a. Do kraja godine bit će održane još dvije premijere – „Ni riba, ni meso“ Franca Ksavera Kreca (Franz Xaver Kroetz), u režiji mladog reditelja Nikole Bundala, i predstava „Razbijeni krčag“ Hajnriha fon Klajsta, u režiji Tatjane Mandić Rigonat.U sljedećoj godini u Narodnom pozorištu odigrat će se diplomska predstava mladog reditelja Milana Bogdanovića na Sceni „Petar Kočić“, kao i premijera predstave „Kuća“, autora Nebojše Cileta Ilića, u režiji Nikole Kolje Pejakovića. Za kraj sezone publiku očekuje premijera predstave „Majstori, majstori“ Gorana Markovića, a u režiji Marka Misirače.Scena NPRS-a „Petar Kočić“ u naredne dvije godine bit će rezervirana za rad domaćih reditelja, a mnogima će to biti i diplomski radovi, kazao je Savanović, te dodao da je najvažnije da pripreme krenu na vrijeme.- To je jedini način da smanjimo sve rizike i da sve bude sa što manje problema, jer izazovi su razni i svakodnevni. Ali na drugo i drugačije nismo navikli. Uostalom, živimo u državi u kojoj je toliko poštovanja, reda i zakona da je rizik izaći i na ulicu, tako da nam je u pozorištu još i dobro.<h2>Sjajni majstori</h2>Savanović je istakao da su njegove želje za pozorište skromnije.- Dovoljno mi je da ozbiljno i posvećeno uđemo u svaki projekat i da onda čista obraza izađemo pred našu publiku.Manjak radnih resursa je neizostavan, posebno u tehničkom sektoru, rekao je Savanović.- Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi u svim ustanovama na državnim jaslama, tako da je pred nama veliki izazov da zadržimo vrijedne i požrtvovane ljude kojih ima i koji rade za plate koje nisu konkurentne onima u privatnom sektoru. Narodno pozorište RS je jedno od rijetkih koje ima svoje radionice, a u njima i sjajne majstore. Na to smo posebno ponosni.<h2>Nacionalni spomenik</h2>Narodno pozorište RS smješteno je u centru Banje Luke, a proglašeno je nacionalnim spomenikom 2012. godine. Adaptirano je 1959. i modernizirano 2004. godine s novom scenom „Petar Kočić“ sa 77 sjedišta. Ovo je jedino profesionalno pozorište u RS, pored „Dječijeg pozorišta RS“.

Živimo u državi u kojoj je rizik izaći na ulicu, tako da nam je u pozorištu još i dobro

Savanović: Izazovi su razni i svakodnevni

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Premijera predstave "Uhvati zeca“ upriličena je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), a mlada glumica Ana Marija Tomić utjelovljuje glavnu ulogu Sare, djevojčice koja sazrijeva u mladu ženu, prolazeći kroz put unutar okrutnog patrijarhalnog i mračnog perioda devedesetih godina.&nbsp;Za “Dnevni avaz” govorila je o predstavi te otkrila malo više o svojoj ulozi. <h2>Pukotina bića</h2>- Na tom putu Sara upoznaje najbolju prijateljicu, prvu ljubav, prolazi kroz traumatičan odnos s majkom i prvo seksualno iskustvo koje je lišeno romantizacije. Kroz svoje iskustvo, vidim koliko prijateljstvo može biti lijepa, ali i kompleksna veza. Iako prijateljstva ponekad nose bol, nesporazume, pa i raskide, u njihovoj suštini nalazimo neprocjenjivu vrijednost. Pripremajući se za ovu ulogu, analizirala sam svoje dugogodišnje prijateljstvo, tražeći slične kockice. Ženska prijateljstva su, prema mom mišljenju, najdragocjeniji odnosi u našem životu jer omogućuju da rastemo, da razumijemo sebe kroz drugog, i da ponekad pronađemo u pukotini našeg bića ono što je izgubljeno ili zakopano - kazala je Tomić.Dodala je da se svi možemo poistovjetiti da smo nekoga voljeli i izgubili.- Sjećam se da sam plakala kada sam prvi put pročitala roman "Uhvati zeca“, jer sam se sjetila svoje prijateljice Mersije, koju sam nesebično htjela čuvati samo za sebe, ali smo se ipak morale razdvojiti. Kroz te priče postajemo svjesniji dubokih veza koje imamo s prijateljima, kao i ranjivosti koje dolaze s neizbježnim gubicima - rekla je Tomić.<h2>Male radosti</h2>Istaknula je da se i sama uhvati u potrazi za poentom u životu. - Suludi život, negdje se smije i namjerno mi podmeće nogu, ili pruži ruku. Ukoliko prihvatimo da život ne mora uvijek imati poentu, možemo osloboditi sebe od stalne potrage za smislom i početi više cijeniti trenutke, spontanost i male radosti - kazala je Tomić.<h2>Dobitnica Zlatne značke</h2>Tomić je završila Muzičku akademiju Univerziteta u Sarajevu te je dobitnica Zlatne značke, dok trenutno privodi kraju studij glume na Akademiji scenskih umjetnosti. Pohađanje dva fakulteta, ali i rad na predstavama zahtijevalo je ogromnu posvećenost i organizaciju.- Svakako da je najizazovnije bilo balansirati vrijeme, energiju jer obje akademije zahtijevaju intenzivan rad, što ponekad dovodi do mentalnog i fizičkog iscrpljenja, ali ako si strastven u vezi s onim što studiraš i imaš snažnu unutrašnju motivaciju, uprkos svim izazovima,&nbsp;svako proživljeno iskustvo je zaista ispunjavajuće - poručila je Tomić.

Ženska prijateljstva su najdragocjeniji odnosi. Ranjivost dolazi s neizbježnim gubicima

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Pitanje vrednovanja života u Bosni i Hercegovini postaje sve urgentnije, posebno u svjetlu učestalih grešaka ljekara koje se ne smiju ignorirati.&nbsp;Izjave poput „nikad više“ postale su gotovo ritualne, dok se suočavamo s tragičnim ishodima koji su često rezultat sistematskih propusta u zdravstvenom sektoru.Slučaj Džene Gadžun, dvoipogodišnje djevojčice koja je preminula nakon „rutinske“ operacije očnog kapka u stomatološkoj ordinaciji „Dr. Bejtović“, šokirao je javnost.&nbsp;Tokom ove procedure, koja je trebala biti bezopasna, došlo je do ozbiljnih komplikacija, srčanog zastoja i konačnog pada u komu iz koje se nikada nije probudila. Ova tragedija ostavila je neizbrisiv trag u društvu. Rekli smo “da se više nikada ne desi”, a desilo se.Slična sudbina zadesila je Džejlu Drapić, šesnaestogodišnjakinju koja je preminula nakon komplikacija nastalih tokom stomatološke intervencije. Dovedena je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u teškom stanju, ali, nažalost, nije preživjela. Ove tragedije nisu izolovani incidenti, one su simptom duboko ukorijenjenih problema u našem zdravstvenom sistemu.Postavljaju se pitanja, ključna - ko snosi odgovornost za ovakve greške, hoće li se optužnice nizati, ali bez stvarne odgovornosti onih koji su zakazali? Ova pitanja ostaju otvorena, ali su odgovori na njih neophodni za prevenciju budućih tragedija. Potrebna su hitna i odlučna rješenja, reforme koje će osigurati da se ovakve tragedije više ne ponavljaju.Svaki izgubljeni život predstavlja ne samo ljudsku tragediju već i gubitak povjerenja u sistem koji bi trebao zaštititi i brinuti se o zdravlju građana.Ovo je trenutak kada se mora stati ukraj neodgovornosti i nesposobnosti. Ne možemo dozvoliti da životi mladih ljudi postanu samo brojke u statistikama.&nbsp;

Hoće li se optužnice nizati, ali bez stvarne odgovornosti onih koji su zakazali

Cijena života u BiH

Niko ne može da se pomiri sa smrću šesnaestogodišnje Džejle Drapić iz Sarajeva, koja je preminula uslijed komplikacija nakon stomatološkog zahvata.Roditelji i porodica neutješni, kao i prijatelji, ali i oni koji je nisu poznavali.Na društvenim mrežama Džejlini prijatelji dijele emotivne objave posvećene njoj, a jedna od takvih, ona od njene drugarice iz razreda tjera suze na oči.Na TikToku je, uz pjesmu Al'dina "I sad me po tebi poznaju", podijelila emotivne trenutke i sjećanja na Džejlu, a njenu objavu prenosimo u cijelosti: - "Ružo moja, kada bih im pričala o tebi, djelovalo bi nestvarno, baš kao što si bila ti… Nestvarno lijepa i stvorena da budeš prvi primjer oličenja ljepote i ljubavi. Uvijek si blistala, Vilo moja, čak i više od bilo koje zvijezde na nebu.Lako si bila najsjajnija u moru istih, vratila si se gore… Sa željom da nam pokažeš koliko je nebo sa tobom sjajnije. I dalje u prolazu čujem tvoj šaljivi kikot na svakom našem uglu, tamo gdje smo nekada zajedno tražile mir. Tvoj lik vidim posvuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem. Na svakom mjestu gdje si ikada bila ostavila si svoj trag… Nebo si nam obojila svojim plavim očima, u kojima bi se čak i more utopilo.Ostavila nas zaslijepljene sjajem tvog osmijeha, i naprosto se izgubila u svijetu. Nebo je bogatije za još jednu zvijezdu, a zemlja za još jednu najdivniju ružu.Često te sanjam, gledam te dugo, onim skamenjenim pogledom, onako... S divljenjem, koliko si svakog puta sve više i više lijepa. Sve dok tvoj odraz u mojim očima ne zatreperi, dok ogromna rijeka ne stane u samo jednu kap i ne padne prva pratiteljica te najčišće duše, sa najhladnijim tragom koji se lagano spušta obrazom...Tada mi se izgubiš iznenada i vratiš se opet s vremena na vrijeme, kao da mi daješ znak da ne trebam biti zabrinuta i da si na sigurnom. Ni sama mi ne bi vjerovala kada bih ti rekla koliko puta pogledam iza sebe, i ponadam se da ćeš se jednog trena pojaviti... Fališ mi... da ti ispričam koliko je praznine nastanilo duge hodnike škole kojom si nekada, onako bezbrižno i dječasto trčala na čas. Fali mi da dijelimo isti dim cigarete, da se stalno kikotamo na naše interne fore (koje smo uzjedan pogled razumjele samo mi), da jedna drugoj kroz suze ispričamo ono što riječima nismo mogle, i nakon svega da se opet, onako najglasnije nasmijemo jedna drugoj i nastavimo dalje. Fališ mi, Mila moja, za sve što dolazi...Zamolit ću da me vidiš odozgo, i da svaku noć čuješ kroz molitve koliko si mi značila. Dok god živim ja živiš i ti, Ružo moja!Vidimo se uskoro, Mila moja, negdje gdje ćemo obje imati mir koji smo tražile. Volim te, Dželo moja."

Fališ mi, Mila moja, za sve što dolazi...

Emotivna posveta drugarice Džejle Drapić: Vidim te svuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem

Trenutno je u toku evakuacija nastavnika i učenika Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu zbog dojave o postavljenoj bombi.&nbsp;Ova dojava je prva za ovu školu, dok su slične prijave svakodnevna pojava u nekoliko sarajevskih obrazovnih institucija.Sve relevantne službe su mobilizovane i pretražuju školu kako bi osigurale bezbjednost učenika i nastavnika.

Ova dojava je prva za ovu školu, dok su slične prijave svakodnevna pojava u nekoliko sarajevskih obrazovnih institucija

Još jedna dojava bombe: U toku evakuacija Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo

Fatima Imman Memić rođena je 24. juna 2001. godine u Štokholmu, glavnom gradu Švedske, gdje je provela veći dio svog života. Nakon završetka srednje škole, Fatima se preselila u Sarajevo s ciljem nastavka obrazovanja na Burch Univerzitetu, gdje je diplomirala međunarodne odnose i evropske studije, a trenutno radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.Memić je za “Dnevni avaz” kazala da je odrastanje u Švedskoj oblikovalo njen pogled na svijet te da je tamo naučila koliko su bitne sistemske vrijednosti.<h2>Neiskorišteni resursi</h2>- Taj sistem mi je usadio duboko poštovanje prema demokratskim principima i socijalnoj odgovornosti, što me usmjerilo ka međunarodnim odnosima. Uvijek sam nosila BiH u srcu. Vjerujem da mnoge vrijednosti koje su osnova švedskog uspjeha mogu biti od velike koristi BiH. Uvijek sam imala snažnu želju da BiH napreduje, jer vjerujem da ovo nije država bez potencijala, već ima neiskorištene resurse i talente. Upravo ta dualnost - ljubav prema Švedskoj i vjerovanje u budućnost BiH - oblikovala je moj profesionalni put u diplomatiji i međunarodnim odnosima - rekla je Memić.

Obrazovni sistem u BiH posjeduje značajan potencijal, ali se suočava s izazovima koji umanjuju njegovu efikasnost i relevantnost, ističe Memić.<h2>Jednakost u društvu</h2>- Obrazovni sistem u BiH često se suočava s problemima kao što su zastarjeli kurikulumi i nedostatak resursa. Smatram da su ključne promjene potrebne kako bi se osiguralo da obrazovanje u BiH postane više prilagođeno potrebama modernog društva. Jedna od najvećih prednosti švedskog obrazovnog sistema je i njegov pristup inkluziji, gdje se različitosti među učenicima prepoznaju i slave. Ovaj model bi mogao poslužiti kao inspiracija za BiH, kako bi se stvorilo okruženje u kojem svi učenici imaju jednake šanse za uspjeh, bez obzira na svoje socio-ekonomske ili kulturne pozadine - kazala je Memić.Ona je dodala da su iskustva u dvjema zemljama oblikovala njen pogled na svijet.- Švedska me naučila univerzalnim vrijednostima jednakosti, poštovanja i inkluzivnosti, dok me BiH naučila važnosti dijaloga, strpljenja i razumijevanja složenih historijskih i političkih konteksta. Dok u Švedskoj prevladava osjećaj sigurnosti i stabilnosti koji dolazi iz otvorenog i podržavajućeg društva, BiH me podsjeća na to koliko su dijalog i empatija važni u prevazilaženju razlika - rekla je Memić.<h2>Inovativne perspektive</h2>Žene u diplomatiji su moćan faktor, koji ne samo da doprinosi ravnoteži u političkim procesima već unose empatiju, mudrost i inovativne perspektive u pregovore, stava je Memić.- Njihovo prisustvo ključno je za transformaciju međunarodnih odnosa prema većoj održivosti i pravednosti. U mnogim slučajevima, žene donose holistički pristup rješavanju konflikata, uzimajući u obzir dugoročne posljedice svojih odluka i promovirajući dijalog umjesto sukoba. Žene donose drugačiju dinamiku u pregovaračke procese, posebno kada je riječ o mirovnim pregovorima. Njihova sposobnost da slušaju, razumiju i povezuju različite perspektive može biti presudna za postizanje trajnih rješenja - kazala je Memić.

Švedska me naučila univerzalnim vrijednostima jednakosti, kaže Memić

Memić: Uvijek sam imala snažnu želju da BiH napreduje

Fatima Imman Memić za "Dnevni avaz": Sistem u Švedskoj me oblikovao, ali BiH nosim u srcu

Dino Begić i njegova kćerkica Dalal, koji su u poplavama i klizištu u selu Zlate kod Jablanice izgubili svoju voljenu suprugu i majku, kao i dom koji su zajednički gradili, uskoro će dobiti novi krov nad glavom. Za "Dnevni avaz" govorio je Elvir Karalić, član Upravnog odbora Filantropskog foruma u BiH i idejni tvorac, osnivač i predsjednik Udruženja "Pomozi.ba".- Nedavno smo potpisali ugovor kojim smo osigurali 70.000 KM za kupovinu zemlje. Postoji donator koji je izrazio spremnost da izgradi kuću, a mi ćemo pažljivo pratiti cijeli proces. U slučaju bilo kakvih komplikacija, Pomozi.ba će se ponovo uključiti kako bi završili izgradnju te kuće - kazao je Karalić.Na naše pitanje kakva je reakcija gospodina Begića bila, Karalić je kazao da je on svakako još u šoku.- Tu je mala Dalal, koja je još u šoku. Oni su izuzetno zahvalni na svemu, na vašoj podršci. Iznenađeni su brzinom i reakcijom. Nadamo se da će s vremenom uspjeti stabilizovati situaciju i doći sebi, pogotovo curica - dodao je Karalić.

Postoji donator koji je izrazio spremnost da izgradi kuću, a mi ćemo pažljivo pratiti cijeli proces

Elvir Karalić za "Avaz": Dino Begić i njegova kćerkica dobit će novi krov nad glavom

Festival Mali MESS, koji je dio svima dobro poznatog MESS festivala, otvorio je svoja vrata posjetiteljima, a trajat će do 13. oktobra. Na repertoaru su četiri predstave i jedna edukativna radionica za djecu.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Selma Spahić, rediteljica predstave koja je otvorila Mali MESS „Bazen“, otkrila nam je da je predstava nastala – iz slikovnice. <h2>Zanimljive reakcije</h2>- Slikovnica je potpuno bez riječi i možete sklapati svoju priču, svaki put drugačiju. Naizgled, knjiga je jednostavna. Riječ je o dječaku koji ne može da se uklopi na pretrpanom i bučnom bazenu, zbog čega zaroni i ispod vode otkriva cijeli svijet mašte. Sreće i djevojčicu koja mu postaje prijateljica. Njihov dan je ispunjen avanturom, susretima s nepoznatim bićima, ali i brojnim izazovima. Suštinski, to je priča o strahu i suočavanju s nepoznatim, ali i o povjerenju i hrabrosti – rekla je Spahić. Istakla je da joj je bilo najvažnije da se djeca osjete dijelom svijeta mašte. - Da djeca mogu imati interakciju s lutkama i da su im uključena sva čula. Pošto je već dolazila publika na probe, reakcije su jako zanimljive. Neka djeca su pratila priču s potpunim fokusom i vrlo emotivno reagovala, neka su se više bavila prostorom, dok su neka fascinirana kako nastaje magija u teatru. Najbitnije mi je da su na neki način prošli dječakovo iskustvo tokom predstave – naglasila je Spahić.Osim predstave na Malom MESS-u, publika je imala priliku vidjeti još jednu predstavu čiju režiju potpisuje Spahić, ali u sklopu MESS-a, koja je izvedena sinoć na pozornici Narodnog Pozorišta Sarajevo (NPS). Riječ je o reinterpretiranom komadu Šekspirovog (William Shakespeare) klasika „Ukroćena goropadnica“.<h2>Oči širom otvorene</h2>- To je kolaž komedije i raznih materijala o Šekspirovoj komediji i njegovom vremenu, u kojem su žene okarakterizirane kao goropadnice, doslovno fizički mučene na trgovima i potapane u vodu da bi naučile lekcije te savremenih primjera „kroćenja“ ženskog jezika, misli i slobode – rekla je Spahić.Dodala je da predstava završava upozorenjem koje je izgovorila hrvatska književnica Slavenka Drakulić.- Da moramo imati oči širom otvorene za društvo koje jedva čeka da uskrati ženama slobodu, od prava na abortus do ekonomske samostalnosti. Da se to vrlo lako može ponovo izgubiti, jer se ne smatra civilizacijskim dostignućem, onim koje je nepovratno ostvareno. Žensko tijelo je polje borbe za slobodu. O tome je i predstava – završava razgovor za “Dnevni avaz” Spahić. <h2>Šovinističke šale</h2>Spahić je rekla da trebamo razmisliti o čemu se smijemo u pozorištu. - Komedija je često zasnovana na šovinističkim šalama, ismijavanju ili čak fizičkom nasilju nad ženom. Svi smo to normalizirali, to je dio nasljeđa gledanja teatra. A mislim da se to može i mora mijenjati – istakla je Spahić.&nbsp;

Žene su nekada fizički mučene na trgovima i potapane u vodu da bi naučile lekcije

Selma Spahić za "Avaz" o predstavama: Žensko tijelo je polje borbe za slobodu

Praizvedba dramske predstave “Uhvati zeca” bit će na daskama Narodnog pozorišta 13. oktobra. Književno djelo “Uhvati zeca” autorica Lane Bastašić, prevedeno je na 18 svjetskih jezika, a sada je dobilo i pozorišni oblik. Na današnjoj press konferenciji obratila se Lajla Kaikčija, rediteljica predstave koja je istakla da je izazovno napraviti predstavu iz knjige.

- Potrudili smo se da pozorišnim jezikom ispričamo sve ono što je nama bilo važno da kažemo i mislim da smo u tome uspjeli. Znamo koji je obim romana i da je nemoguće sve stvari pretočiti u jednu pozorišnu predstavu. Onda se pravi selekcija i mora se izabrati ono što je igrivo na sceni i što može biti zanimljivo za publiku - rekla je Kaikčija.Dramaturgiju je radila Nedžma Čizmo, koja je naznačila koliki joj je vjetar u leđa bila sama autorica romana Bastašić.

- Izuzetno mi je bilo drago kada je autorica Bastašić pročitala prvu verziju dramatizacije i rekla da joj se sviđa. Značilo mi da što sam sačuvala njenu ideju iako smo morali malo odstupiti od romana. Sam roman nam je bio inspiracija i za kostime, ali i glumačku igru - kazala je Čizmo.Amra Kapidžić, koja igra ulogu Lejle u predstavi, rekla je da svi pokušavamo da uhvatimo u svojim životima nešto što je neuhvatljivo.- Predstava "Uhvati zeca" je pokušaj da uhvatimo nešto što je prošlost, prijateljstvo koje je završilo. Zec možemo da budemo mi. Moje mišljenje je da zeca ne možemo uhvati i da smo u stalnoj potrazi - rekla je Kapidžić.

Muška uloga Sarinog oca, pripala je Dini Bajroviću.

- Iz muške perspektive mogu dokažem da opstaju jer imam društvo s kojim se družim 20 godina, ali nekako za žene jako rijetko da čujem da neko ima prijateljstvo za čitav život. Bitno je da iz predstave ponesu taj osjećaj za prijateljstvo - poručio je Bajrović.

Književno djelo “Uhvati zeca” autorica Lane Bastašić, prevedeno je na 18 svjetskih jezika, a sada je dobilo i pozorišni oblik

Ekipa predstave "Uhvati zeca" uoči praizvedbe postavlja pitanje "Traju li prijateljstva"

"MESSpresso" u okviru 64. Festivala MESS ugostio je danas aktere sinoćnje predstave "Edvard II" – Vasila Zafirčeva i Jovanu Miladinovu, kao i bh. rediteljicu Selmu Spahić, čija će predstava "Kroćenje goropadnice" u produkciji Satiričnog kazališta Kerempuh biti izvedena večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Tradicionalno, MESSpresso predstavlja jutarnje druženje novinara i festivala gostiju, gdje se razgovara o teatru.Mlada makedonska glumica Jovana Miladinova, koja još nije završila akademiju, već je osvojila značajne nagrade za svoju ulogu Isabele.&nbsp;- Porasla sam s tom ulogom. Kroz proces smo se Žoldak i ja povezali i razumjeli bez previše riječi na sceni. U Makedoniji općenito nemamo pristup takvom fizičkom teatru, pa sam na cijeli proces pristupila naivno. Shvatila sam koliko je rad na ovakvim predstavama, i fizički i psihički, izuzetno zahtjevan. Zaista sam sretna što imam ovo iskustvo, jer je rad s cijelim timom bio uzbudljiv, iako su probe trajale po dvanaest sati gotovo tri mjeseca - rekla je Miladinova.Za Vasila Zafirčeva, kao glumca s bogatim iskustvom, saradnja s Andriyem Zholdakom bila je potpuno drugačije iskustvo.- Sve je bilo novo, Zholdak je izazov za sve nas. Ovaj post-dramski format zahtijeva izlazak iz zone komfora, i iako glumcu oduzima alat glume, zapravo zahtijeva da koristi tijelo i sve druge sredstva, te da postane performer više nego autor. To je preuzbudljivo, uvijek svježe i novo, i za sve nas u procesu predstavlja veliku školu. Na početku, Zholdak nam je rekao da zaboravimo sve što smo do tada znali o teatru. Konstantno smo bili u kostimima, a s obzirom na to da su probe trajale po dvanaest sati, imao sam osjećaj da sam stalno u liku. To je izuzetno intenzivan i zahtjevan proces, i presretni smo što smo imali priliku raditi s takvim rediteljem - ispričao je Zafirčev.Obje predstave o kojima se jutros govorilo nastale su kao moderno viđenje klasičnih dramskih tekstova.&nbsp;

Obje predstave o kojima se jutros govorilo nastale su kao moderno viđenje klasičnih dramskih tekstova

MESSpresso: Razgovori s akterima predstava "Edvard II" i "Kroćenje goropadnice"

Tokom konferencije za medije nakon lokalnih izbora predsjednik SDA Bakir Izetbegović je prokomentarisao je i izbornu pobjedu pritvorenog načelnika Trnova Ibre Berila.- Što se tiče Trnova, ne znamo da li je gospodin Berilo nešto radio. To će proces pokazati. Jednostavno, desetine, ako ne i stotine političara bili su predmet optužnica, a nakon toga su izlazili kao nevini ljudi. Ono što sigurno jeste da je uradio dobar posao za narod u Trnovu, a rezultat je takav - kazao je.

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Cijena života u BiH

Emotivna posveta drugarice Džejle Drapić: Vidim te svuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem

Još jedna dojava bombe: U toku evakuacija Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo

Fatima Imman Memić za "Dnevni avaz": Sistem u Švedskoj me oblikovao, ali BiH nosim u srcu

Elvir Karalić za "Avaz": Dino Begić i njegova kćerkica dobit će novi krov nad glavom

Selma Spahić za "Avaz" o predstavama: Žensko tijelo je polje borbe za slobodu

Ekipa predstave "Uhvati zeca" uoči praizvedbe postavlja pitanje "Traju li prijateljstva"

MESSpresso: Razgovori s akterima predstava "Edvard II" i "Kroćenje goropadnice"

Izetbegović branio načelnika koji je iz pritvora ostvario pobjedu: Berilo je uradio dobar posao za narod Trnova

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Cijena života u BiH

Emotivna posveta drugarice Džejle Drapić: Vidim te svuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem

Još jedna dojava bombe: U toku evakuacija Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo

Fatima Imman Memić za "Dnevni avaz": Sistem u Švedskoj me oblikovao, ali BiH nosim u srcu

Elvir Karalić za "Avaz": Dino Begić i njegova kćerkica dobit će novi krov nad glavom

Selma Spahić za "Avaz" o predstavama: Žensko tijelo je polje borbe za slobodu

Ekipa predstave "Uhvati zeca" uoči praizvedbe postavlja pitanje "Traju li prijateljstva"

MESSpresso: Razgovori s akterima predstava "Edvard II" i "Kroćenje goropadnice"

Izetbegović branio načelnika koji je iz pritvora ostvario pobjedu: Berilo je uradio dobar posao za narod Trnova