Uz jake policijske snage u Vrhovni sud FBiH je doveden Elvis Ćustendil, koji je pred Kantonalnim sudom Tuzla, prvostepenom presudom, osuđen na 25 godina zatvora za ubistvo Amre Kahrimanović.&nbsp;U Vrhovnom sudu FBiH će mu biti održano ročište po žalbi Tužilaštva Tuzlanskog kantona na visinu kazne. Tužilaštvo TK se žalilo na visinu kazne, dok odbrana Ćsutendila ističe da je ona neosnovana i da je visina kazne primjerena.

Podsjetimo, Elvis Ćustendil, zaposlen kao inspektor u Operativnom centru Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova TK, 7. februara 2024. godine u večernjim satima, u Tržnom centru Sjenjak, hicima iz službenog pištolja ubio je Amru Kahrminović (52) na izuzetno okrutan način.Ćustendil je u Amru ispalio 16 hitaca iz službenog pištolja dok se nalazio na godišnjem odmoru, iako u tom trenutku nije smio da ima pištolj kod sebe.On je uhapšen iste noći kada se desio stravični događaj, a prošlog mjeseca je potvrđena optužnica. Istraga je potvrdila da je Ćustendil bio pijan u trenutku izvršenja ubistva.

Tužilaštvo TK se žalilo na visinu kazne (25 godina zatvora) za ubistvo Amre Kahrimanović u koju je ispalio 16 hitaca iz službenog pištolja

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

Praizvedba bosanskohercegovačke opere „Tvrtko, kralj bosanski“ kompozitora Ammara Jažića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati maestro Josip Šego, bit će upriličena 29. novembra u Narodnom pozorištu Sarajevo.Kompozitor Ammar Jažić za „Dnevni avaz“ govori o ovom djelu.<h2>Srednji vijek</h2>Otkud se rodila ideja da pišete jedno takvo grandiozno djelo, čija je glavna ličnost najveći bosanski srednjovjekovni vladar - kralj Tvrtko I Kotromanić?- Prije tri godine, na inicijativu predsjednika BZK prof. Sanjina Kodrića, rodila se ideja da uradimo operu koja bi opisala i predstavila život kralja Tvrtka, a ujedno i Bosnu kao banovinu, a zatim kao kraljevstvo, u periodu njenog najvećeg sjaja i vrhunca moći. Kroz daljnje bavljenje idejom iskristalizirali smo cilj kao i samu priču djela, te odlučili raditi djelo po motivima romanesknog predloška - romana „Ljetopis o kralju Tvrtku“ pisca Jasmina Imamovića, na koji se idejno naslonio libretist Muamer Kodrić, koji je, prema motivima prethodno spomenutog romana, kreirao libreto opere. U konačnici smo s Narodnim pozorištem u Sarajevu dogovorili saradnju koja je rezultirala time da imamo jedno ovakvo djelo koje zapravo predstavlja prvu nacionalnu bosanskohercegovačku operu, koja se zaista može s punim pravom nazvati nacionalnom, jer se svojom tematikom bavi vremenom, likom i djelom Bosne, njenog kralja i njenog naroda u srednjem vijeku.Bosna i Hercegovina je, u odnosu na druge evropske zemlje, mnogo kasnije dobila svoja prva operska djela. Zašto je bitno da dobijemo jedan širi opus, kada je u pitanju nacionalna opera?- Dok su druge evropske nacije stvarale vlastiti kulturni identitet, gdje se nacionalna opera kao forma predstavlja kao glavni predstavnik kulture jednog naroda, Bosna i njeni narodi su se, što zbog stranog utjecaja, što zbog vlastitih razlika u interesima, borili za očuvanje vlastitog života i suštog preživljavanja. Kroz taj period stvorili smo mnogo više historije nego što zaista možemo podnijeti, što ne mora nužno predstavljati nešto loše, gledano s današnje instance, naprotiv, umjetnicima može da posluži kao jedan nepresušni izvor inspiracije i ideja za stvaranje, gdje se, smatram, prvenstveno mora paziti i brinuti da historija bude pravedno i istinito ispričana i sačuvana od zaborava, kako ne bi doživjela neke preinake koje će opet postati izvor novih sukoba, neslaganja i mimoilaženja. Zato smatram da je krajnje bitno da duboko zakopamo u biće vlastite prošlosti i saznamo šta smo, ko smo i kuda zapravo idemo.Koliko je opera „Hasanaginica“ Asima Horozića utjecala na domaću i svjetsku javnost?- „Hasanaginica“, kao jedna od najpoznatijih lirskih tema BiH, a i cijele regije, otvorila je vrata bh. operi i njenoj ekspanziji. Kada pogledate broj gostovanja i zemlje u kojima je „Hasanaginica“ izvedena, zasigurno možemo reći i potvrditi činjenicu da su takva djela „pasoš“ njenog naroda i njene kulture. Moram da kažem da me pomalo čini tužnim naše zanemarivanje tih vrijednosti, jer, ako pogledamo ne dalje od susjedne države Hrvatske, opera „Ero s onoga svijeta“ je stalni repertoar svih narodnih kazališta u Hrvatskoj, a opera „Hasanaginica“ je u posljednjih nekoliko godina manje prisutna na bh. kulturnoj sceni. Moja iskrena želja je da, evo, opera „Tvrtko, kralj bosanski“, koja nije ograničena na samo jedan od naroda u Bosni i Hercegovini, nego priča priču prije bilo kakvih etno-nacionalnih i nacionalističkih podjela o srednjovjekovnoj Bosni i njenom autohtonom narodu Bošnjanima, postane i bude uvrštena u stalni repertoar NPS-a kao najznačajnije teatarske kuće u BiH.<h2>Kraljevska opera</h2>Zašto je opera „Tvrtko, kralj bosanski“ određena kao prva kraljevska opera u BiH?- Najkraće rečeno, zato što je i Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj, a, s druge strane, zato što je ovo prva opera koja se bavi bosanskim srednjovjekovljem i ponosno ga oslikava kada je bilo na vrhuncu svoje moći.Po čemu je ona posebna u odnosu na naša druga operna djela?- U razgovoru s maestrom Josipom Šegom, koji je vrsni poznavalac vagnerijanske opere, došao sam do zaključka da ova opera odstupa od klasične i romantičarske forme koja se služi čestim ponavljanjem određenih dijelova teksta, dugim kadencama i bogatim koloraturama. Ona, zapravo, stavlja težište na dramsku radnju i libreto, tako da to postaje jedan sinhronizirani tok kojim se daje do znanja da u konačnici forma opere „Tvrtko, kralj bosanski“ postaje jedna kompleksna muzička drama u tri čina, kakvu smo mogli vidjeti u operama krajem 19. stoljeća nakon Vagnerove reforme opere. U kompozitorskom i umjetničkom smislu, mislim da ovo djelo predstavlja iskorak u formiranju muzičkog materijala jedne opere te sam siguran da nešto ovako kompleksno nije napisano na prostoru BiH, a i šire. A na kraju, ocjenu i kategorizaciju djela će dati domaća i strana stručna muzička kritika.<h2>Podrška vlasti</h2>Partituru opere uručili ste visokim bh. zvaničnicima. Koliko je shvaćena važnost ovog djela kod njih?- Moje uručivanje konačne partiture opere „Tvrtko, kralj bosanski“ je bilo ponukano time što se, u jednu ruku, tiho sumnjalo da ću uopće i završiti taj preobimni posao za jako kratak period, a to je od sredine januara do oktobra 2024. godine. U tome velikog udjela ima onaj poznati bosanski inat, ali bi mi i on bio uzaludan bez ogromne pomoći moje supruge Aide Jažić, koja je i sama diplomirani kompozitor i dirigent, a koja je obavila sav uređivački dio posla pripreme partiture, pojedinačnih štimova za orkestar, izradu klavirskog izvoda... I ovim putem joj neizmjerno zahvaljujem. Moram dalje da kažem da smo svi mi, kao nosioci ovog projekta (prof. dr. Sanjin Kodrić, Bošnjačka zajednica kulture, Jasmin Imamović, Muamer Kodrić, Edin Mustafić, Leo Šarić, Josip Šego, Dražen Siriščević i kompletan kolektiv Narodnog pozorišta Sarajevo, a na koncu i moja malenkost) naišli na jedan pozitivan ambijent i razumijevanje društvenog značaja ovog naslova od vladajućih struktura, te su se stvorili osnovni i potrebni uvjeti za predstavljanje ovog djela u društvu. Sada predstoji rad i nada da će premijera rezultirati pozitivnim odjekom u društvu, a da ćemo na krilima toga uspjeti predstaviti ovo djelo i bh. kulturu i van naših granica.Da li je planirana izvedba opere i izvan granica BiH?- Postoje preliminarni dogovori da opera već u prvim mjesecima naredne godine gostuje u Zagrebačkom HNK, ali o tome ćemo moći više pričati nakon same premijere.<h2>Romantičarske opere</h2>Šta je bila Vaša glavna muzička i kompozitorska zamisao kada ste odlučili komponirati ovo djelo?- Kada se osvrnem na kompozitore u prošlosti koji su postavili temelje romantičarske opere, pa sve do zrelog stadija Vagnerovog komponiranja i njegove reforme opere, došao sam do zaključka da „Tvrtko, kralj bosanski“, kroz moj jezik komponiranja koji je vrlo blizak kasnoromantičarskom jeziku, treba da bude spoj verizma s jasnim i čistim vagnerijanskim tretmanom soliste kroz elemente lajtmotiva i razrade istog. Opera „Tvrtko, kralj bosanski“, sa svoja tri čina i 17 uloga, napisana za operne soliste, simfonijski orkestar, hor i balet, spada u kategoriju Grande opera koje se kroz širok spektar teatarskih jezika obraćaju publici, na jedan grandiozan način.<h2>Dio svoje duše muzici</h2>Koliko je teško stvarati i pisati u jednom nepovoljnom ambijentu za umjetnika?- Često pitanje na koje iz godine u godinu postaje sve teže odgovoriti, jer, usto što se očekuje da emocionalno „iskrvarite“ i date dio svoje duše toj muzici, morate da se bavite i pitanjima finansija, produkcije, menadžmenta, pa u konačnici i marketinga. To sve pred umjetnike današnjice stavlja ogroman teret, gdje najuporniji - ili najluđi - uspiju stvar, što se narodski kaže, istjerati do kraja.

Ovo je prva opera koja tematizira bosanski srednji vijek i ponosno ga prikazuje

Jažić: Nacionalna opera koja se bavi srednjovjekovnom Bosnom

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

Zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) danas su ponovo skrenuli pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalazi ova institucija. Nepostojanje upravljačke strukture NUBBiH dovelo je do toga da ova ustanova prestane sa pružanjem usluga, kako korisnicima, tako i institucijama u BiH. Time je u BiH zaustavljena cjelokupna izdavačka djelatnost, a također ovo predstavlja i veliki problem za sve univerzitete u BiH.<h2>Sjednica Vijeća ministara</h2>Predsjednik Vijeća zaposlenika NUBBiH Aldin Huskić izjavio je da je situacija u ovoj ustanovi dramatična:- Situacija je veoma teška. Pitanje je samo dana kada će se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ugasiti, što bi bila sramota i za državu, dakle, u evropskim okvirima. Uz nas je Zajednica izdavača BiH, Univerzitet u Sarajevu i ja im se iskreno zahvaljujem. Podršku su nam pružili i kolege bibliotekari širom BiH, od Tuzle, Zenice, Mostara, Banja Luke, do svih gradova u BiH i mnogo nam znači ta podrška. Sutra je sjednica Vijeća ministara. Na dnevnom redu ni ovaj put se nije našlo pitanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Kada će, mi zaista ne znamo. Koristimo priliku da apeliramo na sve ministre u Vijeću ministara da se aktivno uključe, da nadopune dnevni red i da već sutra pokušaju pronaći rješenje za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, a ono se ogleda u tome da Vijeće ministara da saglasnost Vladi Federacije BiH da imenuje upravljačku strukturu - poručio je Huskić.

Blokada rada NUBBiH predstavlja veliki problem za izdavaštvo u BiH.- Mi smo 8. oktobra obustavili pružanje usluga, prije svega izdavanje CIP i ISBN broja. To je stvorilo velike problem izdavačima, univerzitetskim profesorima, čak i svima onima koji ovise o radu Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Veliki problem je i na univerzitetima u BiH, jer profesori ne mogu napredovati u viša zvanja, ukoliko ne izdaju knjige, a to je trenutno blokirano. Kako nemamo upravljačku strukturu, mi ne znamo kada će se to pitanje riješiti - izjavio je Huskić.<h2>Podrška NUBBiH</h2>Radnicima NUBBiH-a podršku su pružili Zajednica izdavača BiH, Univerzitet u Sarajevu, kao i bibliotekari iz skoro svih gradova u BiH, od Sarajeva, Tuzle, pa do Banja Luke.Podršku NUBBiH svojim prisustvom na skupu, pružio je i rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović:- Vijeće ministara treba dobro da pročita odluku o proglašenju nacionalnog spomenika i da vide da tu postoji odgovornost da se zaštiti nacionalni spomenik i da postoji odgovornost za nečinjenje. Kolege iz Vijeća ministara koje ne dopuštaju da ovo pitanje dođe na sjednicu, trebaju da znaju da šteta koju naprave ima zasnovanu i krivičnu odgovornost. U ovom slučaju mi jesmo taoci Vijeća ministara i OHR-a koji može iskoristiti svoje ovlasti i ja se nadam da iskreno hoće. OHR ima mogućnost da, kada se lokalni organi ne mogu usaglasiti oko vitalnog pitanja, da poduzme aktivnosti i da razriješi to pitanje - poručio je Zaimović.

Pitanje je samo dana kada će se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ugasiti, što bi bila sramota za državu

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

Knjiga "Memoari iza bedema“ predstavlja ratna sjećanja koja je zabilježio novinar i publicista Nedžad Abdić. On je u razgovoru za "Dnevni avaz“ rekao da je kao dvanaestogodišnjak proveo 316 dana pod opsadom HVO-a u Starom Vitezu.- Bio sam svjedok brojnih ubistava i ranjavanja članova porodice, komšija i prijatelja. Iako nisam mogao zapamtiti sve što se dogodilo, pokušao sam izvući iz zaborava imena ljudi koji su u to vrijeme bili moji heroji. Opisivao sam događaje u vezi s tim ljudima, koji su mi duboko ostali urezani u sjećanje. U knjizi sam zabilježio 32 priče o tom ratnom periodu i životu pod opsadom u Starom Vitezu - kaže Abdić.<h2>Mnogi vršnjaci</h2>Svjedočili ste događajima kada su počinjeni i zločini nad civilnim stanovništvom sela Ahmići.- Svjedočio sam ukopu 97 žrtava iz Ahmića i Viteza, koje su sahranjene u Starom Vitezu, stotinjak metara od moje kuće. Mnogi moji vršnjaci tada su gledali prizore kakve smo dotad viđali samo u filmovima. O tom događaju pisao sam u knjizi, a prikazao sam ga i u dokumentarnom filmu „Bedem“, čiji sam autor.Stari Vitez je više od godinu uspješno odolijevao napadima HVO-a i HV-a, pa je stoga s pravom ponio epitet "bedem“, kako ga i opisujete u naslovu knjige i dokumentarca.- Ono što je obilježilo to vrijeme i ljude u Starom Vitezu jesu nevjerovatno herojstvo i zajedništvo. Nešto manje od 300 boraca Armije RBiH, zajedno s gotovo 1.000 civila, nalazilo se na teritoriji od jedne trećine kvadratnog kilometra. Uz veoma skromna materijalno-tehnička sredstva, bez vode, struje i hrane, odolijevali su napadima HVO-a i HV-a. Malo je poznato, iako hrvatska strana odbija priznati, da su u jednom trenutku na Stari Vitez napadale i specijalne postrojbe HV-a ZNG. O tome svjedoče borci koji su odbili napad na Remizu, dio Starog Viteza prema "Vitezitu“, što sam također zabilježio u filmu.Knjigu ste ekranizirali i dokumentarcem "Bedem“, koji sadrži mnoštvo arhivskih dokumenata i autentičnih videozapisa iz tog perioda, a koji su korišteni i u haškim presudama.- Knjiga i film se razlikuju po tome što su u knjizi zabilježena moja sjećanja na ljude i događaje iz tog perioda, dok u filmu govore ljudi koji su bili direktni učesnici društveno-političkih i vojnih događaja tog vremena. U pravu ste, koristio sam autentične video i audio zapise, a uspio sam pribaviti i vojne audio i video zapise iz arhiva HVO-a. Mnogi od tih dokumenata bili su nepoznati široj javnosti, iako su korišteni kao dokazni materijali tokom suđenja osuđenicima iz Lašvanske doline na Haškom sudu. Kao što sam ranije rekao, važno je sjećanje sačuvati zbog pokušaja relativizacije događaja. Mudri ljudi su rekli: „Narod koji ne poznaje svoju prošlost ne može razumjeti svoju sadašnjost i nema budućnost.“<h2>Svjetski centri</h2>Knjiga "Memoari iza bedema“ je odnedavno dostupna i na Univerzitetu u Njujorku, kao i u gradskoj biblioteci u Minhenu. Koliko Vam znači to što je knjiga dospjela u tako važne svjetske centre?- Jedan od ciljeva, kada sam odlučio sve napisane priče objaviti u knjizi, bio je da se glas o herojstvu ljudi Starog Viteza proširi što dalje. Činjenica da se moja knjiga nalazi u ovim važnim svjetskim centrima govori o uspjehu moje misije i, naravno, čini me posebno ponosnim. Branili smo svoje gole živote i želio sam da za taj čin sazna cijeli svijet. Naravno, nastavit ću svoju misiju da govorim istinu o periodu u kojem je bio ugrožen opstanak mog naroda; moja borba ovom knjigom i dokumentarcem nije završena. Citirat ću našeg ratnog heroja generala Izeta Nanića: „Jer, poslije rata je rat“ - samo što nas oni koji ne vole Bosnu sada napadaju lažima, a naša je dužnost da se branimo istinom.<h2>Pisao pet godina</h2>Šta Vas je motiviralo da napišete ovu knjigu?- Knjigu sam pisao pet godina. Nisam sjeo i odjednom ih sve napisao, nego sam to radio u momentima, kad osjetim potrebu za tim. Detaljno sam pisao i o 16. aprilu (zločin u Ahmićima, op.a.) iz svoje perspektive, onako kako sam to tada vidio. Moja knjiga je pogled dvanaestogodišnjaka na događaje kojima sam bio svjedok. Moj osnovni motiv bio je da se ne zaborave patnje kroz koje su Bošnjaci u Vitezu prošli tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Motivirali su me i svakodnevni pokušaji relativizacije tih događaja.

Neposredna svjedočenja dvanaestogodišnjeg dječaka

Abdić: Ratna sjećanja objavio u knjiziF

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

Reporteri "Dnevnog avaza" danas su na ulicama Sarajeva pitali građane šta misle o pobjedi Donalda Trampa (Trump) na izborima za predsjednika Sjedinjenih američkih država (SAD).

Izbori za američkog predsjednika su, kako u cijelom svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini, praćeni sa velikim interesovanjem, a neki političari, poput Milorada Dodika su priredili i svojevrsne proslave. Harmonika ni ovoga puta nije izostala, a pažnju javnosti je privukao i Dodikov kačket "Make America Great Again".U snimku pogledajte šta građani Sarajeva misle o pobjedi Trampa.

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

Pitali smo građane Sarajeva šta misle o pobjedi Donalda Trampa: Moćan je, pare vrte..."

Elvis Ćustendil doveden na ročište u Vrhovni sud FBiH

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

NUBBiH i dalje u blokadi: Pitanje dana kada ćemo se zatvoriti

"Memoari iza bedema": Memoarsko djelo koje ima i dokumentarnu vrijednost

Pitali smo građane Sarajeva šta misle o pobjedi Donalda Trampa: Moćan je, pare vrte..."