U Memorijalnom centru Potočari danas je potpisana Muslimansko-jevrejska mirovna inicijativa. Svoje potpise stavili su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović i bivši potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Z. Rozensaft (Menachem Z. Rosensaft). Kao svjedoci, inicijativu potpisalu si i Munira Subašić te Jakob Finci.&nbsp;<h2>Pobijediti mržnju, strah i rat</h2>„Avaz“ donosi tekst mirovne inicijative u orginalnoj verziji:-	U svijetu u kojem još uvijek čujemo odjeke Holokausta i genocida u Srebrenici, mi, učesnici muslimansko-jevrejske mirovne inicijative, okupljamo se kako bismo iskovali put pomirenja, međusobnog poštovanja i aktivne izgradnje mira. Naše putovanje je vođeno principima našeg kontinuiranog dijaloga čak i u najtežim vremenima, svjetionikom koji vodi našu zajedničku posvećenost budućnosti u kojoj razumijevanje i zajedništvo mogu pobijediti mržnju, strah i rat.Naše obaveze:Posvećenost pamćenju žrtava prošlih genocida: Obavezujemo se da ćemo ovjekovječiti sjećanje na žrtve Holokausta i genocida u Srebrenici kako bi buduće generacije pamtile da su ove žrtve živjele i na kakav su divljački način ubijene. Čineći to, takođe se obavezujemo da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se borimo protiv mržnje, antisemitizma, islamofobije, ksenofobije, rasizma i drugih netrpeljivosti koje su omogućile genocide počinjene u Auschwitzu, Bergen-Belsenu, Srebrenici, Jacenovcu, Kigaliju i svim drugim mjestima užasa.Odricanje od svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti: Obavezujemo se da ćemo javno odbaciti, osuditi i boriti se protiv svih manifestacija antisemitizma, islamofobije, ksenofobije i drugih netrpeljivosti, kao i svih oblika mržnje zasnovane na rasnoj, etničkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Obvezujemo se da nikada nećemo šutjeti kada muškarci, žene i djeca budu ubijeni, mučeni, silovani, uzeti za taoce ili bili meta za uništenje zbog njihovog rasnog, etničkog, vjerskog ili nacionalnog identiteta, i dalje se obavezujemo da ćemo odbaciti i osuditi svaki oblik glorifikacije ili pokušaj rehabilitacije počinilaca takvih djela.Nepopustljiva posvećenost zaštiti života: Postojani smo u našoj posvećenosti zaštite života civila. Žalimo zbog gubitka života i strahota svojstvenih svim ratovima i oružanim sukobima i molimo se za mir za cijelo čovječanstvo. Istovremeno, svjesni smo da narodi imaju obavezu da brane i štite svoje građane i da sprječavaju genocide, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga zlodjela. Naša saradnja će aktivno uključivati osiguravanje vanjske podrške i intervencije kada je to potrebno, sa glavnim ciljem zaštite nevinih i ranjivih grupa usred sukoba, uključujući one koji su u toku i buduće.Sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja: Podržavamo pravo lidera iz naših zajednica da slobodno izraze svoje brige i perspektive sve dok to čine u atmosferi međusobnog poštovanja i tolerancije bez uključivanja ili pristanka na govor mržnje bilo koje vrste. Takvo otvoreno izražavanje ključno je za podsticanje razumijevanja i neće ometati naš tekući dijalog, već ga obogatiti, stvarajući temelj povjerenja i međusobnog poštovanja.<h2>Mudrosti tradicije</h2>Dosljedna, saosjećajna komunikacija: Obećavamo se da ćemo održavati dosljedne i saosećajne kanale komunikacije, shvaćajući da su empatija i međusobno poštovanje ključni u upravljanju i izgradnji trajnog mira.

Zajednički napori u vremenima krize: U trenucima krize, stojimo zajedno, udružujemo svoje resurse, znanje i strategije. Naši zajednički napori proširit će se na krizno upravljanje, održavanje mira i operacija oporavka, osiguravajući snažnu podršku i zaštitu za naše zajednice.Naša vizija:Vezana našom historijom i vođena zajedničkom odgovornošću prema budućim generacijama, ova deklaracija simbolizira našu posvećenost svijetu u kojem razlike postaju mostovi učenja, a svaki život cijenjeno blago.Na kraju, razmišljamo o mudrosti naše tradicije:Iz Časnog Kur'ana: "Ko spasi jednog čovjeka - kao da je spasio čovječanstvo u potpunosti" (Kur'an 5:32).Iz Talmuda: „Sveto pismo smatra da je onaj ko spasi jedan život spasio cijeli svijet“ (Sanhedrin 37a).Ova učenja inspirišu i usmjeravaju naše napore dok idemo naprijed, ujedinjeni u našoj odlučnosti da zaštitimo, poštujemo i slavimo svetost ljudskog života. Neka ova deklaracija bude naša vodilja, obećanje budućim generacijama i svjedočanstvo snage saradnje i međusobnog poštovanja u izgradnji svijeta trajnog mira i harmonije - piše u muslimansko-jevrejskoj mirovnoj inicijativi.

U trenucima krize, stojimo zajedno, udružujemo svoje resurse, znanje i strategije

Evo šta piše u Muslimansko-jevrejskoj mirovnoj inicijativi: Iskovati put pomirenja, međusobnog poštovanja i izgradnje mira

Memorijalni centar Srebrenica organizirao je događaj povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.Među govornicama bili su visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler).Također vrlo značaj govor održao je bivši potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Z. Rozensaft (Menachem Z. Rosensaft).Njegov govor prenosimo u cijelosti:-	Prije sedamdeset devet godina, vojnici i oficiri Crvene armije oslobodili su oko 7.000 zatvorenika, većinom Jevreja, koji su bili ostavljeni u nacističkom logoru smrti Auschwitz-Birkenau. Ove žrtve nacističkog terora, Hitlerovog "konačnog rješenja jevrejskog pitanja", smatrane su preslabima, bolesnima, da bi bili povedeni na marševe smrti i transporte prema drugim logorima u Njemačkoj."Nemoguće je opisati ljudskim riječima susret zatvorenika, spašenih od sigurne smrti, sa njihovim oslobodiocima", prisjetila se jedna od oslobođenih preživjelih, Regina Grimberg, francuska Jevrejka. "Sovjetski oficiri i vojnici u dronjcima, iscrpljeni, promrzli, ali pobjedonosni, plakali su kao mala djeca gledajući hrpe leševa ispred baraka i ljude u agoniji, nalik kosturima, poslagane na krevetima. Žene zatvorenice su vrištale, jecale, nježno dodirivale odjeću svojih osloboditelja da bi se uvjerile da su ti ljudi stvarni, i ljubazno ljubile njihove ruke."<h2>Deportovanje u smrt</h2>Danas se sjećamo. Danas tugujemo.Stojimo ovdje u Potočarima, sjećamo se, tugujemo za milionima jevrejskih muškaraca, žena i djece koji je sistematski ubio njemački SS i njihovi međunarodnih pomagači u Auschwitz-Birkenau, Treblinki, Majdaneku, Bergen-Belsenu, Buchenwaldu i svim drugim mjestima horora.Sjećamo se Srba, Jevreja i Roma koji su pobijeni od strane ustaša u Jasenovcu, 11.343 Jevreja iz bugarske okupirane Trakije, Makedonije i nekadašnjeg srbijanskog okruga Pirota, koje su u zimu 1943. godine deportovala u smrt bugarska policija i vojne jedinice, i svih drugih nevinih žrtava Holokausta.Stojeći ovdje danas u Potočarima, također tugujemo i sjećamo se hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka – Bošnjaka muslimana – koje su ubili bosanskosrpski četnici u genocidu u Srebrenici jula 1995. godine.Sjećamo se – ne smijemo zaboraviti – svih bošnjačkih žena i djevojčica koje su silovane i zlostavljane ovdje, i žena, djece i starih koji su prisilno protjerani odavde u okviru genocida.Stojeći ovdje danas u Potočarima, svako od nas povlači se u svoje lične uspomene, u svoja individualna utočišta misli.Ambasador Jakob Finci, koji je rođen u koncentracionom logoru na otoku Rabu uz sjevernu obalu Hrvatske 1943. godine, razmišlja o više od 50 članova svoje porodice koji su brutalno ubijeni u Holokaustu, dok Amra Begić razmišlja o svom ocu, djedu, 26 drugih rođaka i svom najboljem prijatelju koji su brutalno ubijeni u genocidu u Srebrenici.Emir Suljagić se sjeća svog prijatelja Nehrudina Sulejmanovića koji je bio sa ranjenim Bošnjacima iz Srebrenice i nestao u genocidu, dok Vlado Andrle razmišlja o svojoj prabaki koju su ustaše ubile u Jasenovcu.Almasa Salihović tuguje za bratom kojeg su joj bosanskosrpski četnici oteli iz ruku i ubili, dok ja tugujem za svojim bratom od pet i po godina, sinom moje majke, i mojim djedovima koji su ubijeni u gasnoj komori po dolasku u Auschwitz-Birkenau.Zajedno tugujemo, i naše suze postaju molitve - molitve sjećanja, ali i molitve nade.Sjećamo se zla koje nam je učinjeno, ali ne smijemo zaboraviti ni rijetke zrake svjetlosti, dobrote, koje su se probile kroz tamu tog zla.Derviš Korkut, glavni bibliotekar Nacionalnog muzeja Bosne, objavio je 1940 . godine članak pod nazivom "Antisemitizam je stran muslimanima Bosne i Hercegovine" u kojem se zalagao za toleranciju prema bosanskim Jevrejima. Korkut nije samo spasio povijesnu sarajevsku Hagadu od sigurnog uništenja od strane nacista, već su i on i njegova supruga Servet skrivali jevrejsku djevojčicu, Dorkicu Papo, poznatu i kao Mira, u svom domu, spašavajući joj život. Više od pet decenija kasnije, kada su Korkutova kćerka Lamija i njena porodica pobjegli od krvoprolića na Kosovu u Skoplje, danas Severna Makedonija, Davor Papo, sin Mire Papo, bio je među onima koji su im omogućili da se nasele u Izrael.<h2>Spašeni Jevreji</h2>Drugo dvoje bosanskih muslimana, Mustafa i Zejneba Hardaga, također su riskirali svoje živote skrivajući prijatelje i susjede, Rifku i Josefa Kabiljo, i njihovo dvoje djece u Hardaginom domu u Sarajevu. Zejneba Hardaga nastavila je spašavati druge bosanske Jevreje od hapšenja od strane Gestapoa i ustaša, zbog čega su ona i Mustafa kao i Derviš i Servet Korkut priznati kao Pravednici među narodima od strane Yad Vashema, izraelskog autoriteta za sjećanje na Holokaust. I ovdje je opet dobro vraćeno dobrim. Usred opsade Sarajeva od strane bosanskih Srba 1994. godine, nakon što je Mustafa umro, Rifka Kabiljo organizirala je izvlačenje Zejnebe i njene porodice iz grada i njihovo dovođenje na sigurno, u Izrael.U nedjelju, 23. avgusta 1942. godine, dok su Jevreji bili deportovani iz Francuske u nacističke njemačke logore smrti, rimokatolički svećenici širom nadbiskupije Toulouse javno su pročitali pastoralno pismo nadbiskupa Jules-Gérauda Salièga, u kojem je protestirao zbog toga što se prema Jevrejima, muškarcima, ženama i djeci, očevima i majkama, postupa kao prema "stoci" i šalje ih se ka "nepoznatim odredištima". "Zašto pravo utočišta više ne postoji u našim crkvama", pitao je. "Jevreji su ljudi, Jevreji su žene... Oni su dio ljudske rase. Oni su naša braća kao i mnogi drugi. Kršćanin to ne smije zaboraviti." Izravno zbog javnog protesta nadbiskupa Salièga, javno mnijenje u i oko Toulousea okrenulo se protiv Nijemaca i mnogi su Jevreji spašeni.Sljedeće godine, mitropoliti Stefan iz Sofije i Kiril iz Plovdiva Bugarske pravoslavne crkve bili su uglavnom zaslužni što su uvjerili kralja Bugarske Borisa III da ne deportuje 48.000 bugarskih Jevreja u nacističke njemačke logore smrti, iako nisu uspjeli spriječiti takvu sudbinu za Jevreje Trakije, Makedonije i Pirota.Derviš i Servet Korkut, Zejneba i Mustafa Hardaga, nadbiskup Saliège i mitropoliti Stefan i Kiril možda su bili u manjini tokom godina Holokausta, ali su oni uzori koje, kako se približavamo kraju prve četvrtine 21. stoljeća, moramo nastojati slijediti.Danas nije vrijeme i ovo obilježavanje nije mjesto za politiku ili izražavanje naših različitih stavova ili mišljenja o današnjim globalnim događajima. Danas je vrijeme i ovo obilježavanje je mjesto za sjećanje, za nedopuštanje duhovima naše prošlosti da izblijede.A ipak, danas je također vrijeme i ova komemoracija je također mjesto da se zajedno obavežemo da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo spriječili ponavljanje horora kojih se danas sjećamo, i učiniti sve što je u našoj moći kako bismo spriječili ili barem ublažili patnje nevinih.Prije svega, ne smijemo, ne možemo biti ravnodušni prema patnji, prema svim patnjama. Ipak, također ne smijemo, ne možemo zanemariti divljaštvo i bezobzirnost, osobito kada je proklamirani cilj takvog divljaštva, brutalnosti i okrutnosti istrebljenje muškaraca, žena, djece i dojenčadi isključivo zbog njihovog identiteta.<h2>Osjetiti bol</h2>Stoga mi dozvolite da danas jasno i nedvosmisleno izjavim da moramo osuditi i odbaciti divljaštvo koje je počinio Hamas protiv Jevreja, muškaraca, žena i djece 7. oktobra na granici Izraela i Gaze, silovanja i zlostavljanja jevrejskih žena i djevojčica, te nasilne otmice više od 200 talaca u Gazi, od kojih ih se više od 100 i danas nalazi tamo u užasavajućem zatočeništvu, više od tri i po mjeseca kasnije.I istovremeno, dopustite mi da danas jednako jasno i jednako nedvosmisleno izjavim da ne smijemo, ne možemo biti ravnodušni prema smrti i raseljavanju koje su pretrpjeli civili Palestinci u Gazi tokom ovih istih više od tri i pol mjeseca. Svako ko ima srce, dušu, mora osjećati duboko suosjećanje i empatiju prema patnji Palestinaca, civila, muškaraca, žena i djece kojima hitno treba humanitarna pomoć. Svako sa srcem, svako sa dušom ne može ostati ravnodušan pred prizorima mrtvih palestinskih beba u pogrebnim plahtama, žrtava rata za koje nisu bile odgovorne ni najmanje.Jednostavno rečeno, da bismo se približili jedni prema drugima umjesto udaljavanja jednih od drugih, moramo, riječima čovjeka koji prisustvuje sastanku organizacije "Standing Together", organizacije izraelskih Jevreja i Arapa koja promiče toleranciju i suživot, "biti sposobni osjetiti bol za drugu stranu".Također moramo zapamtiti, sa svih strana, da riječi same po sebi ne ubijaju, ali mržnja izražena riječima može odveć lako rezultirati nasiljem, ubojstvima, zločinima i, da, genocidom. Ključni element u provođenju Holokausta, u provođenju genocida u Srebrenici, doista, u provođenju svakog genocida, bio je proces dehumanizacije drugih. Kada bilo koja grupa ljudi omalovažava drugu grupu prikazujući ih kao inferiornu sebi, kao životinje ili kao štetočine, proces dehumanizacije, demonizacije, je počeo. Na nama je, na svakome od nas, da insistiramo da je druga strana, čak i naš percipirani politički ili nacionalni suparnik, ljudsko biće stvoreno i postojeće u božanskom biću.I dok mi danas ovdje ne možemo promijeniti prošlost, možemo i moramo učiniti sve što je u našoj kolektivnoj moći da promijenimo budućnost, da spriječimo daljnje uništavanje i nasilje, i odbijemo sve manifestacije antisemitizma, islamofobije, fanatizma, ksenofobije i mržnje. I to moramo učiniti zajedno, kao muslimani, kao Jevreji, kao kršćani, kao ljudska bića, svi mi stvoreni od Boga, od Allaha, od Adonaija, po liku Boga, Allaha, Adonaija.

Moramo zapamtiti, sa svih strana, da riječi same po sebi ne ubijaju, ali mržnja izražena riječima može odveć lako rezultirati nasiljem

Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Z. Rozensaft 

Poruka Menahema Rozensafta iz Srebrenice: Ne smijemo, ne možemo biti ravnodušni prema smrti i raseljavanju u Gazi 

Bosna i Hercegovina uvozi radnu snagu kako iz komšijskih zemalja tako i dalekih azijskih. Na području BiH, prema posljednjih podacima, izdato je oko 3.500 radnih dozvola za strance.Kako je za "Avaz“ potvrdio predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, većina ih dolazi iz zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, a u posljednje vrijeme i Pakistana.Trošak smještaja- Ima i dosta državljana Turske, posebno na građevini. Ima ih dosta iz Srbije, jer praktično ovi koji zapošljavaju iz Sandžaka nemaju državljanstvo i moraju imati radnu dozvolu. Kada su u pitanju plaće, otprilike su na nivou naših. Međutim, treba znati da ti radnici ipak nešto više koštaju poslodavca. Prvo je procedura dok se osigura dozvola i sve ostalo, a sve to košta.Ima tu i karta koju morate osigurati da radnik dođe, posebno iz ovih dalekih zemalja. Uglavnom se ugovorima rješava da ima pravo jednom godišnje tokom godišnjeg odmora na kartu za zemlju iz koje dolazi. I, naravno, tu je i trošak smještaja, što s domaćim radnicima nije problem. Oni koštaju nešto više, ali plaće su uglavnom na istim mjesečnim nivoima - rekao nam je Smailbegović.

Slično nam je kazao i Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, koji je naglasio da je u ovom entitetu izdato oko 1.400 radnih dozvola.- Vjerujemo da se jedan izvjestan broj nalazi mimo te kvote, koji funkcionišu u neformalnom radu, odnosno radu nacrno i nasivo.U budućnosti vjerujemo, s obzirom na projekcije potreba radne snage, da ćemo imati značajno veći broj radnih dozvola za strance jer na domaćem tržištu nećemo biti u mogućnosti pronaći tu radnu snagu - rekao je Aćić.Biraju posloveDodao je da su za to dva razloga, a oba su demografske prirode.- Prvi, stopa prirodnog naraštaja je već dugo negativna. S druge strane, imamo odliv radne snage iz RS i BiH prema zemljama Evropske unije. A imamo i fenomen da one poslove koje mi možemo ponuditi domaća radna snaga ne želi da radi. Sve to zajedno smanjuje ponudu na tržištu, a time raste i potreba za angažiranjem radnika iz inostranstva - zaključio je Aćić.

Smailbegović je naglasio i to da je na tržištu rada potražnja veća od ponude.- Naši ljudi su u situaciji da biraju posao. I onda, naravno, biraju one lakše, manje zahtjevne, bolje plaćene. I onda ostaju te rupe kao što su građevina, vozači ili ugostiteljski sektor, koji ljudima nisu privlačni - istakao je Smailbegović.Na birou radi zdravstvenogSmailbegović je naglasio da su ljudi u BiH u velikoj mjeri na birou radi zdravstvenog osiguranja.- To nisu aktivni tražioci posla, to su ljudi koji ne žele da rade ili rade negdje nacrno, ili vani čak. Imate jako puno onih koji su vani, a još su prijavljeni na biro. Prema našim istraživanjima, tek svaka četvrta osoba s biroa aktivno traži posao. Glavni problem je u odlasku ljudi iz BiH. Nedostaje radne snage - istakao je Smailbegović.Vijeće ministara BiH danas će odlučiti o Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za ovu godinu, a prijedlog je 6.073, od kojih na novo zapošljavanje odlaze 3.623 radne dozvole, a na produženje 2.450.

Strani radnici koštaju poslodavca više od domaćih, ali su plaće iste, rekao je Smailbegović

Najviše stranaca iz Srbije, Bangladeša, Indije, Turske, Nepala: Koliko ima stranih radnika u BiH

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine dala je 36.270 KM za 2.590 kilograma mesnih proizvoda, svježih i vakumiranih. Za kilogram mesnih proizvoda okvirno su plaćali 14 KM.<h2>Zabranjeni sastojci</h2>Prema tenderu, Služba za zajedničke poslove institucija BiH tražila je pretežno vakumska pakovanja od minimalno 300 grama do maksimalno 1.500 grama i da ne smiju imati sastojke svinjskog mesa, izuzev kranjske kobasice.Ako se uzme u obzir to kako se kreću cijene u restoranima institucija na državnom nivou, pa i na entitetskim, odnosno da su u današnje vrijeme vrlo niske, one se običnom građaninu čine skoro magičnima i uistinu nedostižnima.

Upravo prije tri dana objavljen je cjenovnik restorana u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje se vidi da supe koštaju 1 KM, kao i razne salate, ali i prilozi, poput krompira, blitve i riže.<h2>Pastrmka 20 KM</h2>Najskuplje jelo je pastrmka s roštilja, koja po kilogramu košta 20 KM, potom sote stroganov 6 KM, dok sarma u kiselom kupusu i grašak s junetinom koštaju 4 KM, pohovani oslić 3,5 KM, a ćufte u paradajz sosu 3 KM.Tender Službe za zajedničke poslove institucija BiH objavljen je krajem 2021. godine, a u februaru 2022. potpisan je ugovor koji važi 24 mjeseca, odnosno dvije godine. To bi značilo da uskoro istječe te da će se tender obnavljati.<h2>Traženi proizvodi</h2>Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavljala je sljedeće mesne proizvode:- Bosanski sudžuk (od 300 do 700 grama)- Goveđi pršut (od 500 do 1.500 grama)- Kranjska kobasica (od 200 do 400 grama)- Kulen kobasica (od 300 do 700 grama)- Pileća prsa u ovitku/omotaču (od 200 do 600 grama)- Pileća fino usitnjena barena kobasica (od 200 do 600 grama)- Pileće hrenovke bez ovitka/omotača (od 200 do 400 grama)- Roštiljska juneća blaga kobasica (od 200 do 400 grama)

Cijene u restoranima institucija na državnom nivou, pa i na entitetskim, običnom građaninu čine se skoro magičnima i uistinu nedostižnima

Kupljeno mesa za 36.270 maraka: Političari se jeftino hrane i dobro zarađuju

Praizvedba pozorišne predstave "Jedan je Muhamed Ali" bit će upriličena sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo.Tekst potpisuje Almir Imširević, a režiju Dino Mustafić. U predstavi igraju Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Dino Bajrović i muzičar Ratko Zečević.

Ekipa će uskoro održati konferenciju za medije."Avaz" je prije nekoliko dana prisustvovao probi ove predstave. Ali tada glumci još nisu bili u kostimima, niti je scenografija bila do kraja postavljena.U galeriji možete pogledati djelić onoga što će publika biti u prilici sutra gledati, a na videu šta smo zabilježili prije nekoliko večeri.

Ulaznica za praizvedbu odavno nema. Zvanična premijera bit će 31. januara, a poznata su još tri termina igranja, i to 1. i 23. februar te 4. mart.

"Avaz" je prije nekoliko dana prisustvovao probi ove predstave

Praizvedba predstave "Jedan je Muhamed Ali" sutra u NPS-u: Pogledajte kako izgledaju scena i glumci

Lemana Spahić (27) iz Žepča najmlađa je doktorica nauka u Bosni i Hercegovini, a njena oblast su genetika i bioinženjering. Prije nekoliko dana je doktorirala, a disertacija joj je bila „Primjena vještačke inteligencije za klasifikaciju neurorazvojnih poremećaja fetusa koristeći ultrazvučne snimke“.Također, prije svega tri dana saznala je da je primljena u razred mladih naučnika Internacionalne akademije nauka u BiH (IANUBiH).Ova mlada žena na dobrom je putu da izgradi blistavu naučnu karijeru. I nakon ovakvih uspjeha, nije stala. Uveliko radi na drugom doktoratu, i to u susjednoj Srbiji, a plan joj je da se vrati i radi u BiH, tačnije u Verlab institutu.Zahvalna je Spahić kolegama i mentorima koji su je, kako je rekla, držali na pravom putu. Ali najviše svojoj majci, kojoj je i posvetila svoje uspjehe.- Sve što jesam i sve što ću postati, dugujem svojoj mami. Mama, ovo je za tebe - navela je Spahić na Facebooku.Rođena je 30. septembra 1996. godine u Žepču.

Najmlađa doktorica nauka u BiH priprema i drugi doktorat, a primljena je u razred mladih naučnika IANUBiH-a

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Lemana Spahić (27) iz Žepča najmlađa je doktorica nauka u Bosni i Hercegovini, a njena oblast su genetika i bioinženjering. Na početku razgovora za "Dnevni avaz“ rekla je kako joj život trenutno vrlo uzbudljiv.- Stjecanje nove titule je u isto vrijeme ogromno zadovoljstvo, ali i velika obaveza kojom se obavezujem da sve što sam naučila koristim u svakom trenutku svog postojanja i prenosim na mlađe generacije, time doprinoseći zajednici i društvu u cjelini - kazala je Spahić.<h2>Čari i izazovi</h2>Otkrila nam je da je prije dva dana dobila obavještenje od Internacionalne akademije nauka u BiH (IANUBiH) da je primljena u razred mladih naučnika IANUBiH-a.- Mnogo sam sretna što sam ispunila cilj koji sam sebi postavila nekad na početku osnovnih studija. Bukvalno se lični osjećaj sumira u prvu misao koja mi je prošla kroz glavu kada je komisija proglasila pozitivan stav na odbrani disertacije, a to je: „Mama, uspjela sam!“ Biti najmlađa doktorica nauka s aspekta tehničkih nauka, kojima se većina mlađih kolega bavi, ima i svoje čari i izazove. Prvenstveno jer se postavlja pitanje šta dalje i očekuju se dosta velike stvari, bez stagniranja - rekla je Spahić.

Naglasila je da su ključni trud, rad, kompromisi i odricanja.- Kada kao student zamišljate svoju karijeru, vidite jedan pravolinijski put, popločan uspjesima i ni ne zamišljate da će na tom putu da postoje krivine i nepredvidivi zaokreti. Duboko sam zahvalna za ogromno povjerenje, svaki postavljen izazov i pruženu priliku od mojih dugogodišnjih akademskih mentora, akademika prof. dr. Almira Badnjevića i vanredne profesorice dr. Lejle Gurbeta-Pokvić. Oni su me uvijek poticali da se trudim najviše kada je najteže i radim najkvalitetnije moguće, nisu dali da stagniram niti odustanem i skočim u neki novi projekt kada je bilo najizazovnije - istaknula je Spahić.<h2>Podijeliti znanje</h2>Najmlađa doktorica nauka u BiH trenutno je u Srbiji, u Kragujevcu, gdje završava drugi doktorat. A kakvi su joj planovi za budućnost...- Definitivno ću se vratiti u Sarajevo, na Verlab Institut, koji zovem svojim drugim domom. Želim da sve znanje i iskustvo koje sam stekla prvenstveno podijelim sa svojim kolegama, zatim i sa studentima u BiH. Plan mi je da sačekam veće tehnološke pomake, za koje smatram da će doći u narednih godinu do dvije, te da onda upišem postdoktorske studije u polju primijenjene vještačke inteligencije u medicini. Naravno, pored svih prilika i ponuda koje se otvaraju u inozemstvu, moja želja je da ostanem u Bosni i Hercegovini - poručila je Spahić.<h2>Globalna stvarnost</h2>Radila je doktorsku disertaciju o temi „Primjena vještačke inteligencije za klasifikaciju neurorazvojnih poremećaja fetusa koristeći ultrazvučne snimke“.- Umjetna inteligencija je svoj potencijal u praktičnoj primjeni u svakodnevnom životu pokazala još 2000-ih, međutim, tada se nije toliko pričalo o tome, što zbog hardverskih ograničenja, što zbog skepticizma. Savremenu tehnologiju umjetne inteligencije (AI) ljekari su počeli koristiti za analizu medicinskih slika poput rendgenskih snimaka i CT skeniranja, što je ubrzalo proces dijagnoze i poboljšalo preciznost. Primjena AI u medicini postala je globalna stvarnost. Integracija u zdravstvene sisteme širom svijeta omogućila je unapređenje dijagnostičkih procesa, individualizirano liječenje i bolje praćenje zdravlja pacijenata - objasnila je Spahić.Svakom od mlađih kolega i kolegica sugerirala bih samo jedno, da slijede svoje srce i svoje prirodne afinitete, poručila je Spahić.

Primljena i u razred mladih naučnika IANUBiH-a. Postavlja se pitanje šta dalje i očekuju se dosta velike stvari, bez stagniranja

Najmlađa doktorica nauka u našoj zemlji Lemana Spahić za "Avaz": Želja mi je ostati u BiH

Predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE) Saša Magazinović izabran je u Strazburu, tokom prvog dijela redovnog godišnjeg zasjedanja PSVE, za potpredsjednika Grupe socijalista, demokrata i zelenih (SOC) u Vijeću Evrope. - Vijeće Evope je velika i ozbiljna organizacija koja okuplja 46 zemalja članica, a koja računajući i zemlje koje su posmatrači obuhvata 700 miliona ljudi. Biti u strukturama Parlamentarne skupštine na način da ste u rukovodstvu najveće političke grupe nije mala stvar. Naravno, to proizilazi iz činjenice da je Bosna i Hercegovina punopravna članica i da naši ljudi ravnopravno sa svima učestvuju u radu - rekao je Magazinović za "Avaz".Naglasio je da uvijek podvlači da je važno za BiH da što više naših ljudi učestvuje u radu međunarodnih organizacija. - Brojni su primjeri gdje su ljudi iz naše zemlje vrlo zapaženo obnašali svoje funkcije. Kada je Vijeće Evrope u pitanju, donedavna komesarka za ljudska prava Dunja Mijatović zaista je uradila mnogo dobrih stvari i osvjetlala obraz Vijeća Evrope, ali i Bosne i Hercegovine. Meni je ovo drugi put da sam izabran na ovu poziciju i iznova mi predstavlja izazov. Iako moj posao ovdje u Strazburu nije vezan samo za našu državu, neupitno je da ću nastaviti raditi najbolje što znam u interesu naše države, sada ojačan potpredsjedničkom pozicijom u najbrojnijoj poslaničkoj grupi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope - zaključio je Magazinović.Magazinović će biti jedan od zamjenika Franka Švabea (Schwabe, SR Njemačka), predsjednika najbrojnije političke grupacije u Vijeću Evrope.

Neupitno je da ću nastaviti raditi najbolje što znam u interesu naše države, rekao je

Magazinović iz Strazbura za "Avaz": Nije mala stvar biti u rukovodstvu najveće političke grupe u Vijeću Evrope

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković organizirao je press konferenciju povodom godine od preuzimanja mandata.- Uspjeli smo dobrim međuljudskim odnosima, ustvari, nadomjestiti nedostatak ljudi. Stanje je bilo zapušteno u Ministarstvu. Našli smo veliki broj nepravilnosti, neke smo proslijedili Tužilaštvu BiH. Imamo četiri sektora, od 1998. je tako koncipirano i ništa se nije mijenjalo. Sada smo pripremili sistematizaciju s devet sektora, očekujemo usvajanje - naglasio je Konaković.<h2>Revizorski izvještaji</h2>Kazao je da su zatekli nekoliko revizorskih izvještaja koji preciziraju šta bi se trebalo popraviti.&nbsp;- Mi smo to ozbiljno shvatili i radimo na tome. Mijenjamo neuređeni sistem. Naša web stranica je nepregledna, radimo na izradi nove i modernije web stranice. Radimo i na stranici web ekonomije. To je važan dio našeg posla a nismo imali do sada priliku ga promovirati. BiH je bogatija za nekretninu u Podgorici. Na tragu smo rješenja da to uradimo i s našom misijom u Njujorku. Imamo obavezu da renoviramo zgrade u Beču i Budimpešti, i još neke - kazao je.Naglasio je da su došli na neke adrese više puta.- Imali smo 11 posjeta službenih ministara vanjskih poslova. Održali smo više od 130 sastanaka sa svjetskim zvaničnicima. Imamo jako dobru regionalnu saradnju, kada je naša strana u pitanju. Učestvovali smo na brojnim forumima u svijetu. Napokon smo dobili ukidanje viza za naše građane UAE, sa Sjevernom Irskom smo zatražili ukidanje. Ne vidim liberalizaciju s Velikom Britanijom jer je njihov stav takav, nema veze s našim odnosima. Pasoš BiH je vrijedniji za nekoliko procenata - mišljenja je Konaković.<h2>Nije koristio VIP</h2>Podsjeća da su Danska i Belgija odlučile opet otvoriti ambasade u BiH i da će se to uskoro desiti.- Ponosan sam na našu akciju u Gazi i evakuaciju građana. Uspjeli smo ono što velike svjetske sile nisu, evakuirali smo 43 lica, a čekaju još četiri osobe koje imaju odobrenje izraelske strane. Ima još sedam osoba koje nemaju to odobrenje. Radi se na evakuaciji četiriju porodica iz Sudana, riječ je o 32 osobe državljana BiH i srodnika. U Grčkoj imamo prestrašan slučaj. Presuđen je na dugu kaznu zatvora državljanin BiH. Pružili smo pravnu i svaku drugu pomoć svakom Bosancu i Hercegovcu - rekao je.Dodao je da nikad nije koristio VIP na aerodromima i da su uštedjeli na toj stavci.- Imam biznis karticu na kojoj su mi rekli da nema limita. Ja ih ne trošim. To mi nije trebalo. Ali mi polažemo račun ljudima koji su nas birali. Nisam dobio pismo od Željke Cvijanović, već šef kabineta. Dobit će odgovor od mog šefa kabineta. Pridružujemo se izjavama EU i to je čisto i zakonito - zaključio je.

Održali smo više od 130 sastanaka sa svjetskim zvaničnicima, rekao je

Konaković o prvoj godini mandata: Mijenjamo neuređen sistem, nepravilnosti smo proslijedili Tužilaštvu BiH

Naslovi koji su sadržavali sintagmu „diplomatski skandal“ odjeknuli su jučer po domaćim medijima. Razlog za to je otkazivanje dolaska premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u Predsjedništvo BiH „5 do 12“, što bi se u narodu reklo.Bez skrivenih agendi, Plenković je kasnije ponovio već dobro poznate stavove – Vlada Republike Hrvatske ne priznaje aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za legitimnog predstavnika Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda u našoj zemlji. Poručio je Plenković i da njegov čin nije nepoštovanje institucija BiH, ali da on vodi principijelnu politiku.I tako je lopta prebačena u dvorište zvaničnika komšijske nam zemlje.Ali koja je uloga samog Komšića u „diplomatskom skandalu“?Vrlo perfidno je Komšić, ili neki od njegovih bliskih saradnika, noć prije sastanka „pustio“ informaciju medijima „od povjerenja“ kako je upitno hoće li Plenković doći u Predsjedništvo BiH na planirani sastanak s predsjedavajućom i članom Predsjedništva Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem, kao i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen (Von der Leyen) i nizozemskim premijerom Markom Ruteom (Rutte). Uz navode kako Plenković nagovara evropske zvaničnike da ni oni ne dođu, a sve kako bi izbjegli Komšića.Ako ste primijetili, među učesnicima sastanka nije naveden Komšić, jer uopće nije trebao prisustvovati. U nekom momentu bilo mu je važnije skijanje van države nego domovina. Imenovana su dva savjetnika koja će umjesto njega doći na sastanak, i to Slaven Kovačević i Davor Vuletić.A onda je Komšić preko noći odlučio vratiti se u Sarajevo, tajnovito, i ujutro se pojaviti u Predsjedništvu BiH da dočeka goste.Da je, kako protokoli jedne ozbiljne države nalažu, odmah potvrdio prisustvo, Plenković ne bi ni razmatrao opciju susreta s njim. Ovako ga je doveo pred svršen čin. Pitanje je šta je htio postići – da postidi Plenkovića, odnosno Hrvatsku, tjerajući ga da se sastanu, ili da ispadne žrtva.Jedno je sigurno, Komšićevi lični obračuni s predstavnicima Hrvatske jučer su direktno ugrozili BiH, a on je bio spreman žrtvovati sve ono dobro što je postignuto u posljednje vrijeme da bi ispao baja. Na kocku je stavio i naš napredak ka EU, a posebno ozbiljnost države BiH, koju, trebalo bi, predstavlja.

Šta je htio postići – da postidi Plenkovića, odnosno Hrvatsku, tjerajući ga da se sastanu, ili da ispadne žrtva

Komšićev skandal

Bol opraštanja od vlastitog djeteta i spuštanja u kabur mogu razumjeti samo oni koji su to, nažalost, doživjeli. Kako su stariji uvijek govorili, samo da je po redu.Još kad ti dijete otrgnu iz ruku, ne dajući ni naslutiti da si ga baš taj dan posljednji put vidio, ne dozvoljavajući da ga zagrliš i poljubiš makar još jednom, onako kako samo roditelj to zna. S tim žive i Adela i Edin Suljić, roditelji ubijene Alme, mlade doktorice koja je u martu prošle godine izgubila život, zajedno sa svojom najboljom prijateljicom Azrom Spahić. I to dok su bezbrižno prelazile cestu na pješačkom prijelazu, uz zeleno svjetlo. Onako kako su ih roditelji i naučili.Adela i Edin Suljić prisustvuju svakom suđenju ubici Arminu Berberoviću, koji je automobilom udario mlade doktorice, koje su skoro tek trebale početi svoje živote. Bio je pijan, drogiran i bez vozačke dozvole.Iznova se suočavaju s tragedijom i bolom, a sve ne bi li barem njihova Alma i njena Azra dobile mrvu pravde, roditelji utjehe, a Berberović bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu.U istoj nesreći povrijeđena je i Almina sestra Edina. Sreća, bez većih fizičkih posljedica. Upravo ona će na sljedećem ročištu svjedočiti o užasima. A Edin i Adela opet će, vjerujemo, sjediti i pokušavati preživjeti nepodnošljivu bol.Sjetite se slučajeva ubijenih Dženana Memića i Davida Dragičevića. Njihovi očevi Muriz i Davor simbol su roditelja koji se bore za pravdu svoje djece.

Edin i njegova supruga Adela ostali su bez kćerke Alme, koja je poginula u saobraćajnoj nesreći, zajedno s najboljom prijateljicom Azrom Spahić

Edin Suljić: Borba za pravdu

Dijelimo historiju koja je kreirala neraskidivu vezu, poručio je premijer Nizozemske Mark Rute (Rutte) tokom obraćanja novinarima u Sarajevu nakon sastanka s bh. zvaničnicima.On je naveo da Nizozemska osjeća posebnu vezu sa zapadnim Balkanom, naročito s BiH.- Želimo da BiH zauzme svoje mjesto u EU kao jedinstvena zemlja. Budite sigurni da BiH ne mora ovo raditi sama. Mi smo voljni pomoći. Činjenica da smo ovdje danas dokazuje to - kazao je Rute.Sve ove diskusije, naveo je on, daju jednu široku sliku prilika i stanja u kontekstu evropskog puta i narednih koraka. Naveo je i da je posjetio kamp Butmir, kao i da je Nizozemska članica PIC-a.- U konačnici, naš zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU kao jedina i suverena država. Zadovoljstvo je Nizozemskoj da pomogne u izgradnji BiH. To je i u interesu EU, da članice budu što snažnije - rekao je Rute.On je naglasio da se proces pridruživanja ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata.Rute je ocijenio da cijeli proces mora biti temeljen na ostvarivanju rezultata te da EU mora biti sigurna da BiH postiže konkretne i dugoročne rezultate. - Jako je puno posla u narednih šest sedmica. Sagovornici me danas uvjeravaju da se ide u tom pravcu, ali moramo vidjeti da se to dešava. Ovo su veliki i zahtjevni zadaci. U mnogim zemljama vrlo, u mojoj zemlji i za mene lično je važno da nema prečica, da je sve utemeljeno. Vrijeme curi, vjerovatno do kraja marta ova prilika se može ugasiti - rekao je Rute.

Naš zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom EU kao jedina i suverena država

Premijer Nizozemske: Vrijeme za BiH curi, nema prečica ka EU

Premijer Hrvatske Andrej Plenković na press konferenciji u Sarajevu zahvalio se domaćinima na gostoprimstvu, te svim sudionicima na uspješnom sastanku.Naveo je i da trenutak niti sastav hrvatskog izaslanstva nije slučajan. <h2>Dati argumente</h2>- Naš današnji posjet služi kao podsticaj da se poduzmu određeni napori kako bi BiH dala argumente EK da stvori preduvjet da postignemo konzenzus među 27 država članica. Sada je trenutak, ovo je strateški posjet, da se napravi iskorak i u smislu zakona o VSTV-u, sprečavanju pranja novca i drugih. To je bit današnjeg posjeta - dodao je Plenković.Poručio je da je ovo zadnja godina rada ove EK. - Ako se propusti mart, izgubit će se cijela godina. Tu nema dileme. Moja poruka je da se ova mogućnost itekako iskoristi, a Hrvatska će sa svoje strane iskreno i prijateljski podržati BiH - zaključio je on.Plenković je komentirao i nedolazak na sastanak s članovima Predsjedništva BiH.<h2>Problem koji postoji</h2>- Moj potez nije bilo da iskažem nepoštovanje institucijama BiH. Moj potez odnosi se na problem koji postoji, odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To nije bila većinska volja hrvatskog naroda.&nbsp;Nemamo ništa protiv gospodina Komšića lično. Želimo da se ravnopravnost očituje i u izbornom procesu. Nismo ga primili u Hrvatskoj svojedobno. Hrvatska je kozistenta, moja politika je kozistentna. Ovdje sam došao da bih svim znanjem i srcem pomogao BiH – kazao je Plenković.

Moja poruka je da se ova mogućnost itekako iskoristi, naveo je Plenković

Plenković: Ako se propusti prilika u martu, bit će izgubljena cijela godina

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto prva se obratila nakon sastanka sa zvaničnicima Evropske unije koji danas borave u Sarajevu. Na samom početku svog obraćanja, Krišto je uputila svakom ponaosob zahvalu na dosadašnjoj podršci, konkretno misleći na podršku Bosni i Hercegovini ka članstvu u EU.<h2>Posebna uloga Hrvatske</h2>Istaknula je podršku Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) koja je rezultirala stabilnosti BiH. Potom, zahvalila se i Plenkoviću i Ruteu (Mark Rutte op.a.).- Želim naglasiti posebnu ulogu Hrvatske i premijera Plenkovića koja je doista bila od izuzetnog značaja, od predaje za članstvo u EU do dobijanja statusa kandidata 2022. i do ovog trenutka. To u nama budi optimizam i uvjerenje. Na poseban način bih se zahvalila premijeru Nizozemske Marku Ruteu na podršci koju su pružali u izgradnji i jačanju institucija BiH i svemu što radimo u procesu pridruživanja EU - poručila je Krišto.Kazala je kako očekuje da podrška njihovih zemalja ne izostane ni u narednom periodu. Potom je govorila o aktivnostima koje je Vijeće ministara prošlo u prethodnih godinu dana.- Na današnjem sastanku koji smo imali ja sam u ime Vijeća ministara informisala šta smo radili u proteklom periodu. Iza nas je preko 1.500 materijala koji se odnosi na oblast pravosuđa, vladavinu prava, usklađivanja stavova BiH sa stavovima EU i slično. Mogu vas izvijestiti kako je BiH u protekloj godini imala stopostotnu usklađenost sa politikom EU - saopćila je danas Krišto.<h2>Politika dijaloga i kompromisa</h2>- Naravno, sve ono što smo uradili i što je prepoznato, uradili smo kao rezultat politike dijaloga kompromisa i razumijevanja što je i princip rada i razumijevanja Vijeća ministara. Kroz ovu informaciju želim naglasiti da smo kroz ove materijale uputili u parlamentarnu proceduru 13 prijedloga zakona. Od tih 13, šest ih je usvojeno na PS BiH i stupili su na snagu. U ovom trenutku radimo na izradi drugih prijedloga - iznijela je Krišto.Potom je naglasila da je od posebnog značaja izmjena Izbornog zakona na kojoj se, kako kaže Krišto, aktivno radi.- Želim naglasiti da radimo na promjenama Izbornog zakonodavstva BiH koji se radi i kroz radne grupe i na nivou političkih lidera. Istaknula bih odlučnost lidera na rješavanju pitanja koja se posebno tiču izbornog zakonodavstva. U tom smislu, želim naglasiti kako očekujemo od EU da nastavi poticati ove procese koji će nas dovesti do unutrašnjeg dijaloga i konsenzusa, ne samo kod Izbornog zakona, već kod svih drugih pitanja. Želim kazati da apsolutno trebamo činiti sve da izbjegnemo nametanje rješavanja od strane međunarodne zajednice koje bi mogli narušiti odnose kako unutar koalicije, tako i između institucija BiH - ističe ona.<h2>Globalni fiskalni okvir</h2>Najavila je da se u narednom periodu, što kraćem kako ona kaže, očekuje usvajanje globalnog fiskalnog okvira za 2024. godinu.Istaknula je, također, i Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTV-u kao dva veoma važna zakona koji trebaju biti usvojeni zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU.- Sve ovo skupa mi daje jednu snagu i optimizam da čvrsto vjerujem da vrijeme koje je pred nama, da ćemo dobiti tačan početak pregovora i smatram da će to biti početkom marta. Vjerujem da put u EU nije lak, ali našom posvećenosti, ćemo doći do njega. I budućnost BiH ovisi isključivo o našoj sposobnosti da napravimo ovu saradnju i da pronađemo održiva i trajna rješenja. Prije svega, zbog svih nas, ali i zbog pristupanja EU - zaključila je Krišto.

Kazala je kako očekuje da podrška njihovih zemalja ne izostane ni u narednom periodu

Krišto nakon sastanka sa EU zvaničnicima: Izmjene Izbornog zakona su od posebnog značaja

Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) se zahvalila bh. političarima što su je opet ugostili u Sarajevu.- Bili su dobri današnji sastanci s predstavnicima različitih nivoa vlasti. Pokazali ste predanost na putu ka EU.&nbsp;Vidjeli smo neki napredak, pravu predanost sa usvojenim važnim zakonima. Pokazali ste da možete ako vaša zemlja nastupa kao jedno. Mnogo je u rukama BiH, da nastavi putem koji je izabrala i ništa je ne udalji s njega - poručila je Fon der Lejen.

Bili su dobri današnji sastanci s predstavnicima različitih nivoa vlasti, kazala je fon der Lajen

Ursula fon der Lajen poručila: Vidjeli smo napredak 

Nakon niza održanih sastanak u Sarajevu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), premijer Nizozemske Mark Rute (Rutte) te premijer Hrvatske Andrej Plenković, zajedno s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, održali su press konferenciju.Krišto se zahvalila evropskim zvaničnicima na posjeti i pomoći na EU putu.- Kroz materijale Vijeća ministara uputili smo 13 prijedloga zakona, šest ih je usvojeno na PSBiH, stupili su na snagu. Radimo na izradi drugih zakonskih prijedloga i akata. Da bismo implementirali EU Plan rasta, imali smo obaveze da usvojimo program reformi, dostavimo ga EK i imenujemo tim. To smo učinili. Trebamo odgovorno nastaviti na implementaciji paketa rasta - navela je Krišto.<h2>Ključne reforme</h2>Istakla je i da rade na promjenama izbornog zakonodavstva. - Istaknula bih predanost političkih lidera na ovim reformama. Očekujemo od EU kao našeg ključnog parnera da nastavi podsticati ove procese. Fokusirani smo na donošenje proračuna za institucije BiH, danas bismo trebali usvojiti globalni fiskalni okvir - dodala je ona.Ova posjeta Sarajevu dolazi manje od dva mjeseca prije odlučivanja o statusu Bosne i Hercegovine kada je u pitanju njeno članstvo u EU.

Navela je da joj sve ovo daje snagu i optimizam da će BiH u martu dobiti početak pregovora s EU.- Uvjerena sam da put ka EU nije lak, ali doći ćemo - zaključila je Krišto.Fon der Lejen se zahvalila bh. političarima što su je opet ugostili u Sarajevu. - Bili su dobri današnji sastanci s predstavnicima različitih nivoa vlasti. Pokazali ste predanost na putu ka EU. Vidjeli smo neki napredak, pravu predanost sa usvojenim važnim zakonima. Pokazali ste da možete ako vaša zemlja nastupa kao jedno. Mnogo je u rukama BiH, da nastavi putem koji je izabrala i ništa je ne udalji s njega - poručila je Fon der Lejen.<h2>Podrška Hrvatske</h2>Ona je navela da je Plan rasta ponuda EU&nbsp; i poziv BiH u jedinstveno tržište.&nbsp;- Otvaramo vrata za sedam važnih sektora. Mladi imaju budućnost - istakla je ona.Naveo je i da trenutak niti sastav hrvatskog izaslanstva nije slučajan. - Naš današnji posjet služi kao podsticaj da se poduzmu određeni napori kako bi BiH dala argumente EK da stvori preduvjet da postignemo konsenzus među 27 država članica. Sada je trenutak, ovo je strateški posjet, da se napravi iskorak i u smislu zakona o VSTV-u, sprečavanju pranja novca i drugih. To je bit današnjeg posjeta - dodao je Plenković.Poručio je da je ovo zadnja godina rada ove EK.&nbsp;- Ako se propusti mart, izgubit će se cijela godina. Tu nema dileme. Moja poruka je da se ova mogućnost itekako iskoristi, a Hrvatska će sa svoje strane iskreno i prijateljski podržati BiH - zaključio je on.<h2>Dijelimo historiju</h2>Dijelimo historiju koja je kreirala neraskidivu vezu, poručio je Rute novinarima u Sarajevu.- Nizozemska osjeća posebnu vezu s zapadnim Balkanom, posebno ovom zemljom. Želimo da BiH zauzme svoje mjesto u EU kao jedinstvena zemlja. Budite sigurni da BiH ne mora ovo raditi sama. Mi smo voljni pomoći. Činjenica da smo ovdje danas dokazuje to - kazao je Rute.

Evo šta piše u Muslimansko-jevrejskoj mirovnoj inicijativi: Iskovati put pomirenja, međusobnog poštovanja i izgradnje mira

Poruka Menahema Rozensafta iz Srebrenice: Ne smijemo, ne možemo biti ravnodušni prema smrti i raseljavanju u Gazi

Najviše stranaca iz Srbije, Bangladeša, Indije, Turske, Nepala: Koliko ima stranih radnika u BiH

Kupljeno mesa za 36.270 maraka: Političari se jeftino hrane i dobro zarađuju

Praizvedba predstave "Jedan je Muhamed Ali" sutra u NPS-u: Pogledajte kako izgledaju scena i glumci

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Najmlađa doktorica nauka u našoj zemlji Lemana Spahić za "Avaz": Želja mi je ostati u BiH

Magazinović iz Strazbura za "Avaz": Nije mala stvar biti u rukovodstvu najveće političke grupe u Vijeću Evrope

Konaković o prvoj godini mandata: Mijenjamo neuređen sistem, nepravilnosti smo proslijedili Tužilaštvu BiH

Komšićev skandal

Edin Suljić: Borba za pravdu

Premijer Nizozemske: Vrijeme za BiH curi, nema prečica ka EU

Plenković: Ako se propusti prilika u martu, bit će izgubljena cijela godina

Krišto nakon sastanka sa EU zvaničnicima: Izmjene Izbornog zakona su od posebnog značaja

Ursula fon der Lajen poručila: Vidjeli smo napredak

Jasna poruka evropskih zvaničnika: Pokazali ste predanost na putu ka EU

Evo šta piše u Muslimansko-jevrejskoj mirovnoj inicijativi: Iskovati put pomirenja, međusobnog poštovanja i izgradnje mira

Poruka Menahema Rozensafta iz Srebrenice: Ne smijemo, ne možemo biti ravnodušni prema smrti i raseljavanju u Gazi

Najviše stranaca iz Srbije, Bangladeša, Indije, Turske, Nepala: Koliko ima stranih radnika u BiH

Kupljeno mesa za 36.270 maraka: Političari se jeftino hrane i dobro zarađuju

Praizvedba predstave "Jedan je Muhamed Ali" sutra u NPS-u: Pogledajte kako izgledaju scena i glumci

Lemana Spahić: Mama, uspjela sam

Najmlađa doktorica nauka u našoj zemlji Lemana Spahić za "Avaz": Želja mi je ostati u BiH

Magazinović iz Strazbura za "Avaz": Nije mala stvar biti u rukovodstvu najveće političke grupe u Vijeću Evrope

Konaković o prvoj godini mandata: Mijenjamo neuređen sistem, nepravilnosti smo proslijedili Tužilaštvu BiH

Komšićev skandal

Edin Suljić: Borba za pravdu

Premijer Nizozemske: Vrijeme za BiH curi, nema prečica ka EU

Plenković: Ako se propusti prilika u martu, bit će izgubljena cijela godina

Krišto nakon sastanka sa EU zvaničnicima: Izmjene Izbornog zakona su od posebnog značaja

Ursula fon der Lajen poručila: Vidjeli smo napredak

Jasna poruka evropskih zvaničnika: Pokazali ste predanost na putu ka EU