S hladnijim danima majke obično počinju djeci odijevati višeslojnu odjeću, jakne, džempere, kape, rukavice. Pitanje je, međutim, da li djeci time zaista čine dobro.
Naime, uvjerenje da prehlada nastaje zbog hladnoće samo je rasprostranjena zabluda. Za kašalj i prehladu krivi su virusi, a ponekad i bakterije. Hladnoća nije ni uslov, a ni uzrok ovih oboljenja.
Ljudi se zimi češće razbolijevaju zato što više borave u zatvorenim i loše prozračenim prostorijama, te na taj način lakše dolaze u kontakt sa virusima.
Kako novije studije pokazuju, samo dugotrajno i intenzivno izlaganje nedovoljno zaštićenog tijela hladnoći može dovesti do slabljenja imuniteta, a time i do slabije odbrane od izazivača bolesti.
Ono što sluznicu disajnih organa čini podložnom infekcijama je manjak tečnosti, izazvan pregrijanošću prostorija, odnosno hladnim vazduhom napolju. Zbog toga pedijatri preporučuju da djeca što više unose tečnost - vodu, biljne čajeve i nezaslađene voćne sokove.
Kod djece ne treba pretjerivati s mjerama opreza, ali vakcinu protiv gripe pedijatri itekako preporučuju. Gripa, naime, kod djece može izazvati febrilne konvulzije (fras) ili teške upale pluća, odnosno uha.
Visoka temperatura traži doktora
Ako je prehlada već nastupila, najbolju terapiju predstavlja mirovanje. Ako temperatura duže potraje, ili ako je naročito visoka, obavezno odvedite dijete pedijatru. Naime, ako se ne radi o virusnoj već o bakterijskoj infekciji, mogu pomoći samo antibiotici.
Najbolje mjere prevencije
Najboljom preventivom pedijatri smatraju uravnoteženu ishranu, sport, svjež zrak, unošenje dovoljnih količina tečnosti. U druge mjere preventive spadaju izbjegavanje mjesta na kojima je velika koncentracija ljudi, redovno pranje ruku i izbjegavanje blizine osoba koje kišu ili kašlju.
