U prehranu dojenčeta nakon voća, treba uvesti supe i variva od povrća. Mrkvu, krompir, tikvu, tikvicu, karfiol, brokulu i drugo povrće trebate kuhati s malo tekućine ili na pari te dobro usitniti mikserom ili propasirati.  

Bebe najbolje prihvataju mrkvu, ali s njom ne treba pretjerivati, jer betakaroten može opteretiti jetru.

Okus povrtnih kašica možete popraviti mlijekom koje dojenče inače pije. Tokom prve godine, povrće ne solite i ne dodajite začine.

Mahunarke (grah, grašag, mahunu) na djetetov jelovnik uvodite kasnije, i to u vrlo malim količinama, oko desetog mjeseca, jer su teže probavljive.

Kada dijete prihvati okuse voća i povrća, na redu su žitarice i žitne kašice. Počnite rižinim pahuljicama, kukuruznom krupicom i pahuljicama koje se miješaju s majčinim ili adaptiranim mlijekom u rjeđe kašice, a tek nakon 12. mjeseca, pokušajte sa žitaricama koje sadrže gluten i tjesteninama (pšenica, zob, raž, ječam).

Ako koristite zrna riže, zobi, kukuruza ili ječma, namočite ih preko noći, usitnite ih u mikseru i kuhajte dok ne budu mekana.

Meso se uvodi u prehranu dojenčeta između osmog i desetog mjeseca. Prvo kao mesna supa, koju miješate s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso.

Mlado, nemasno pileće, pureće meso i teletina najbolji su izbor za početak. Bijela riba, tamno meso peradi i junetina daju se od 12. mjeseca života.

Jaja, med, kikiriki...

- Žumance beba smije jesti nakon 10. mjeseca života, i to samo tvrdo kuhano, jer se lakše probavlja, a bjelance tek nakon prve godine.

- Sušeno voće (smokve, marelice, grožđice) kao koncentrirani izvor kalorija predstavlja prikladnu i ukusnu namirnicu za djecu kada počnu žvakati hranu.

- Orašasti plodovi (orah, lješnjak, badem, kikiriki) potencijalni su alergeni pa ih djetetu ne treba davati prije navršene prve godine života.

- Med je proizvod koji izaziva dosta alergija, pa se ne uvodi u prehranu prije navršenih 12 mjeseci.