Dojenje je od neprocjenjive važnosti za uspostavljanje dobrog odnosa majke i djeteta, kao i za dječiji tjelesni i emocionalni razvoj. Kako bi žena što lakše i bezbolnije dojila, potrebni su joj podrška i pomoć porodice, pouka i savjeti. 

Uputstvo da je najbolje da majka doji svoju bebu sve češće se čuje i kod nas. Ipak, prema Unicefovom istraživanju, čak svaka druga majka odustaje od dojenja u prvom mjesecu bebinog života, najčešće zbog nepovjerenja u vlastite sposobnosti, pogrešnih savjeta i nedovoljne podrške porodice.

U priručniku "Knjiga o dojenju" njemačka psihologinja Hanna Lotrop daje praktične savjete majkama kako da postignu osjećaj sigurnosti i opuštenosti, što im može uveliko olakšati dojenje.

1. Podrška porodice - Mladim majkama su potrebni ohrabrenje i podrška. Izostane li to, početak dojenja može biti otežan. Ako žene imaju pomoć porodice i ako se nakon porođaja ne odvajaju od djeteta, pa se na prirodan način između njih stvara još veća bliskost, problemi u dojenju nestaju.

2. Najbolja hrana - Majčino mlijeko nije idealno za bebu samo zbog svog sastava, nego i zato što utječe na njen rast i razvoj. Neke studije pokazale su da su dojena djeca u kasnijem dobu manje gojazna.

3. Zdravstvena korist - Dojenje ujedno snižava vrijednosti holesterola u djetetovom kasnijem dobu. Istraživanja provedena u Finskoj i Kanadi pokazuju da dojena djeca imaju upola manje šanse da obole od šećerne bolesti nego ona hranjena adaptiranim mlijekom.

4. Korist za majku - Pri dojenju se stvara hormon oksitocin, koji uzrokuje bolove, nakon porođaja podstiče kontrakciju maternice i njeno vraćanje na mjesto. Pri dojenju luči se hormon prolaktin koji jača majčin imunološki sistem. Kod žena koje doje znatno je smanjen rizik od osteoporoze u menopauzi.

5. Tjelesna bliskost - Lotrop ističe da se dojenjem stvara tjelesna bliskost između majke i djeteta. Pri dojenju dijete prvo dobiva mlijeko koje se od prošlog obroka nakupilo u mliječnim kanalima dojki, što je takozvano predjelo za utoljavanje žeđi, jer je vodenasto i siromašno masnoćama. Kada dijete počne plakati, a pogotovo kada počne sisati, usnama dodiruje majčinu bradavicu, što uzrokuje lučenje hormona oksitocina.

Upravo je taj hormon odgovoran za izazivanje refleksa otpuštanja mlijeka. Posljednje mlijeko koje postaje dostupno djelovanjem refleksa otpuštanja mlijeka zapravo je glavni obrok.

Zbog izmijenjene funkcije štitne žlijezde, majčino tijelo počinje štednju, pa žena koja doji nikako ne bi trebala biti na dijeti. Normalno je da tokom dojenja žena izgubi oko kilogram mjesečno.  

Loša prehrana može dovesti do umora, depresije, razdražljivosti i gubitka težine, pa je preporučljivo da se majka hrani zdravo. Ženama je tokom dojenja potrebno 50 posto više kalcija nego inače. Kalcija ima u mlijeku i mliječnim proizvodima, zelenom povrću, žumancima...