STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Ne škakljajte djecu: Nije zabavno, izuzetno je štetno

Čak i ako je škakljanje bebinih stopala učinjeno s dobrim namjerama i bez namjere nanošenja štete, svejedno može uzrokovati emocionalni stres

Nemogućnost kontroliranja vlastitog tijela i stanja navodno mogu imati dugotrajne učinke na osjećaj sigurnosti. Printscreen

E. Ag.

30.5.2023


Škakljanje djece često se smatra bezopasnim i ugodnim načinom zbližavanja ili igre. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako bi škakljanje zapravo moglo biti vrlo štetno, naročito ako ova igra dolazi od nekoga ko nije pretjerano blizak s djetetom. Naime, na pitanje o njihovim strahovima, mnogi su odrasli spomenuli trenutke iz djetinjstva kada su ih škakljali i nisu mogli zaustaviti škakljanje.

Ta iskustva nemogućnosti kontroliranja vlastitog tijela i stanja navodno mogu imati dugotrajne učinke na osjećaj sigurnosti, a nedavna istraživanja sugeriraju da škakljanje djece može itekako nepovoljno utjecati na dječije fizičko, emocionalno i psihičko stanje.

Može dovesti do fizičkih povreda

Kao prvo, stručnjaci objašnjavaju da škakljanje u nekim slučajevima, nažalost, može dovesti do fizičkih povreda, naročito ako je dijete premalo ili previše krhko. Osjećaj škakljanja može biti preintenzivan za njihovu nježnu kožu, što dovodi do crvenila, iritacije i drugih sličnih povreda. Također može uzrokovati respiratorne probleme, posebno kod djece s astmom.

Nadalje, ako dijete škakljamo prejako ili po osjetljivim područjima poput vrata ili preponama, to može izazvati bol, nelagodu pa čak i traumu, upozoravaju stručnjaci. Škakljanje djeteta protiv njegove volje također mu može poslati pogrešne signale o njegovom tijelu i ličnim granicama.

Traumatična sjećanja

Konačno, škakljanje djece može izazvati traumatična sjećanja kod djece koja su doživjela neku vrstu zlostavljanja ili napada. Škakljanje dječijih stopala može simulirati držanje, dodir ili nasilje bez pristanka, što može biti poticajno i traumatično za neku djecu. Čak i ako je škakljanje bebinih stopala učinjeno s dobrim namjerama i bez namjere nanošenja štete, svejedno može uzrokovati emocionalni stres i povratna sjećanja, objašnjavaju stručnjaci.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.