Kao roditelj malog djeteta, imate mnogo toga da uradite, a beba se vjerovatno migolji, puzi, prevrće, kreće neoprezno. Iako je vaša beba mala, često maše nogama i ručicama, a to može donijeti nekoliko opasnosti, uključujući rizik od pada na pod nakon što ih stavite na ležaj. Iako je prevencija zaista najbolji način da se izbjegnu padovi, nesreće se mogu i dešavaju. Znamo da može biti strašno kada vaša beba padne sa kreveta. Evo kako možete da se nosite sa situacijom, kako prenosi Helthline portal.
Šta prvo uraditi
Prvo, ne paničite. Ako postoje znaci uznemirenosti, pokušaj da ostanete mirni će olakšati njihovo rješavanje. Moguće je da pad može prouzrokovati da vaša beba izgubi svijest. Mogu izgledati mlohavo ili da spavaju, a onda se obično vraćaju svijesti prilično brzo. Bez obzira na to, ovo je hitna medicinska situacija koja zahtijeva pomoć. Ako izgleda da vaša beba ima ozbiljnu povredu glave, kao što su vidljivi znaci krvarenja ili nesvijesti, odmah pozovite hitnu pomoć, piše Yumama
Ne pomjerajte bebu, osim ako je u neposrednoj opasnosti od daljnjeg povređivanja. Međutim, ako vaše dijete povraća ili izgleda da ima napad, okrenite ga na bok, držeći vrat uspravno. Ako vidite krvarenje, lagano pritiskajte gazom ili čistim peškirom ili krpom dok ne stigne pomoć.
Ako vaša beba ne izgleda ozbiljno povrijeđena, nježno je podignite i utješite. Vjerovatno će biti uplašeni i uznemireni. Dok se tešite, pogledajte njihovu glavu da biste provjerili da li ima vidljivih znakova povrede. Trebalo bi da pozovete svog ljekara nakon svakog pada iz kreveta ako je vaša beba mlađa od 1 godine.
Ako odmah ne vidite nikakve znake povrede, smirite svoje djete. Kada se vaša beba smiri, također ćete željeti da pregledate njeno tijelo da li ima povreda ili modrica.
Znaci da treba da odete u hitnu
Čak i ako vaša beba nije izgubila svijest ili ne izgleda da ima tešku povredu, još postoje znaci koji mogu zahtijevati odlazak u hitnu pomoć:
- neutješan plač
- meko ispupčenje u prednjem dijelu glave
- neprestano trljanje glave
- pretjerana pospanost
- krvava ili žuta tečnost koja izlazi iz nosa ili ušiju
- jak plač
- promjene u ravnoteži ili koordinaciji
- zjenice koje nisu iste veličine
- osjetljivost na svjetlost ili buku
- povraćanje.
Definitivno je bolje biti siguran nego žaliti u ovom slučaju. Međutim, iako je važno posmatrati svoju bebu i konsultovati se sa njihovim ljekarom po potrebi, imajte na umu da većina beba ne pretrpi značajne povrede ili traumu glave zbog pada sa kreveta.
Simptomi potresa mozga
Čak i ako vaša beba ne pokaže trenutne ili zabrinjavajuće znakove povrede, moguće je (ali neuobičajeno) da bi mogla imati potres mozga koji ne pokazuje trenutne simptome. Potres mozga je povreda mozga koja može utjecati na razmišljanje vaše bebe. Pošto vaša beba ne može da vam kaže šta osjeća, prepoznavanje simptoma potresa mozga može biti teško. Prva stvar koju treba tražiti je regresija razvojnih vještina. Naprimjer, beba od 6 mjeseci možda neće brbljati.
Ostale promjene na koje treba obratiti pažnju uključuju:
- izbirljivost prilikom jela
- promjene u obrascima spavanja
- plaču više u određenom položaju nego u drugim položajima
- plaču više nego obično
- razdražljivost.
Potres mozga nije jedina povreda koja se može desiti nakon pada. Unutrašnje povrede mogu uključivati:
- kidanje krvnih sudova
- slomljene kosti lobanje
- oštećenje mozga.
Treba ponoviti da potres mozga i unutrašnje povrede nisu česte kod beba nakon pada sa kreveta. I zapamtite, nije neobično da bebe imaju promjene u obrascima spavanja ili nervoznim trenucima dok se kreću kroz razvojne prekretnice! Zato procijenite najbolje i provjerite kod svog pedijatra ako imate bilo kakvih nedoumica.
Šta raditi nakon pada
Poslije svakog pada, vaše dijete će vjerovatno djelovati pospano. Možda ćete željeti da pitate ljekara da li treba da budite bebu u redovnim intervalima da biste provjerili simptome potresa mozga. Vaša beba može biti razdražljiva, ima kraći raspon pažnje ili povraća. Može se javiti i bol u glavi i vratu. Međutim, ako vaše dijete diše i ponaša se normalno, pustite dijete da se odmori, što može biti od koristi. Ako ih je teško probuditi ili se ne mogu potpuno probuditi u normalnom intervalu, pozovite zdravstvenog radnika.
Možete pitati ljekara da li treba da dajete djetetu lijek protiv bolova i u kojoj dozi. Ljekar će vjerovatno savjetovati da se ne igra grubo ili energično kako bi se smanjio rizik od daljnjih povreda u periodu od najmanje 24 sata. Ovo uključuje izbjegavanje igračaka za jahanje ili penjanja.
Sprečavanje povreda
Bebe ne treba stavljati u krevete za odrasle bez nadzora. Pored rizika od pada, bebe mogu ostati zarobljene između kreveta i zida ili kreveta i drugog predmeta. Kreveti za odrasle ne ispunjavaju kriterije za bezbjedan san koji često ima krevetac, kao što su dušek i donji čaršaf. Da biste spriječili padove, uvijek držite barem jednu ruku na vašoj bebi na bilo kojoj površini, kao što je sto za presvlačenje ili krevet za odrasle. Ne stavljajte bebu u autosjedište, povijalicu ili drugu povišenu površinu, čak i ako je vezana.
