Ljudi ponekada pokazuju osobine ili reakcije koje se ne mogu objasniti vaspitanjem ili genima. Već kod male djece možemo zapaziti sklonosti koje se mogu objasniti samo događajima prije rođenja. O povezanosti djeteta u utrobi majke sa njenim emocijama i potrebama, kao i informacijama koje fetus dobija, govore stručnjaci. Ako je majka tokom trudnoće često bila izložena stresu, to će utjecati na temperament djeteta kasnije u životu.  

Stres i depresija utječe na srčani ritam fetusa, a osim toga ovakva stanja otežavaju vezivanje majke i djeteta, posljedice se mogu manifestirati kroz stomačne tegobe djeteta ili uznemirenost. Fetus, također, osjeća kompleksne emocije majke, ako je majka nesigurna oko toga da li želi ili ne želi trudnoću, on to snažnije osjeća i prepoznaje nego ljudi iz ženine okoline.

Čak se i jedan broj spontanih pobačaja objašnjava na ovaj način: majka je bila neodlučna u vezi sa trudnoćom, a to nije rekla, podjelila sa nekim ili čak ni potpuno osvjestila.

Ako je majka izložena socijalnim i ekonomskim stresovima, fetus se manje pomjera, manje je aktivan. Ako je majka željela muško dijete, a dobila žensko, onda će to žensko dijete imati više problema nego da je situacija obrnuta.