Tri uspješne reanimacije u posljednjih mjesec i po izveli su specijalista kardiolog Mirzet Adrović i osoblje Urgentnog centra Kantonalne bolnice u Goraždu. Nakon što su doživjeli kliničku smrt, u život su vraćeni muškarac (58) koji je otpušten iz bolnice, žena (53) koja bi za nekoliko dana trebala ići kući te pacijent star 47 godina, koji je prije nekoliko dana dva puta reanimiran.

Zahvalnost osoblju

- To je bila drama. Obavijestili su me da je čovjek umro i da je potrebna reanimacija. Nakon što smo primijenili pet elektrošokova vraćen je u život, bio svjestan, razgovarao je sa mnom, ali za dva sata ponovo ulazi u cardiac arrest (ravna crta). Ponovo sam ga reanimirao, stabilizirao i pratio. Takvi pacijenti se po pravilu upućuju na koronarografiju, pa je u pratnji ljekara upućen za Sarajevo, gdje su mu ugrađeni stentovi i sada se osjeća dobro - kazao nam je dr. Mirzet Adrović, šef Odjela specijalističko-subspecijalističke službe Kantonalne bolnice Goražde.

On je uputio zahvalnost kompletnom osoblju Urgentnog centra.

- Na ovaj način smo pokazali da smo spremni i stručni, jer smo reagirali u vrlo kratkom roku i bukvalno spasili živote ovih pacijenata - istakao je Adrović.

Jedini specijalista kardiolog u Goraždu podsjeća da kardiovaskularne bolesti čine oko 53 posto svih zdravstvenih problema i da je njihov broj u porastu.

Faktori rizika

- Mnogo je faktora rizika za razvijanje takvih bolesti, od pušenja, gojaznosti, povišenih masnoća u krvi, načina života, genetskih predispozicija, ali i stresa. Sigurno je da su ovakav ambijent i način života, pa i pandemija koronavirusa doprinijeli razvoju bolesti, ali postoje faktori rizika na koje možemo utjecati. Možemo prestati pušiti, biti fizički aktivniji, u ishrani možemo smanjiti unos masnoća životinjskog porijekla koje stvaraju taj famozni plak koji pukne, začepi krvni sud  i nastane infarkt. Možemo da utječemo i na stres. Iako je ovo 21. stoljeće i živi se znatno dinamičnije nego prije stotinu godina, ipak ne moramo da se brinemo zbog svake sitnice - rekao je Adrović.

Zabrana pušenja pozitivan korak

Iako će se odraziti i na ekonomiju i male ugostiteljske objekte, zakon kojim se zabranjuje pušenje u zatvorenim prostorima predstavlja pozitivan iskorak. Adrović smatra da će se njegovi efekti moći analizirati nakon nekoliko godina primjene.

- Naša statistika je vrlo oskudna, ali nakon deset godina moći ćemo reći da imamo manje kardiovaskularnih incidenata. Sigurno, bez ikakve sumnje, naučno je dokazano da aktivno i pasivno pušenje škodi zdravlju - dodao je dr. Adrović.