STARINE

Radmila Jeremić produžila život stoljetnoj vodenici

Dozvola za izgradnju izdata još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, a u njemu se navode dimenzije i izgled vodenice, tako da je vodenica uglavnom sačuvala svoj izgled, kaže Radmila

Radmila Jeremić pored vodenice stare više od stoljeća. B. Grgić

Piše: B. GRGIĆ

4.11.2018

Vodenica na rječici Osorni u laktaškom selu Krnete, stara više od stoljeća, melje kukuruz i ove jeseni.

Domaći kukuruz

Zahvaljujući penzionerki Radmili Jeremić, vodenica o kojoj vodi brigu već 15 godina gotovo svakodnevno samelje domaći kukuruz za njene potrebe i za nekoliko kuća iz Krneta, Romanovaca i Bakinaca. Pouzdano se zna da je vodenica radila i za vrijeme Austro-Ugarske monarhije te da je preživjela nekoliko država i režima.

- Gledala sam dozvolu za izgradnju ove vodenice, izdatu još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. U tom dokumentu se tačno navode dimenzije i izgled vodenice, tako da je vodenica uglavnom sačuvala svoj izgled - kaže Radmila.

Vodenica je, uz poljoprivredu, bila garant za preživljavanje ne samo porodice Jeremić već i velikog broja mještana ovog dijela Potkozarja i susjednog Lijevče polja, koji su baš u njoj mljeli kukuruz. Radmila kaže da osjeća veliko poštovanje prema drvenom mlinu, koji je nadživio i ratove i vremenske neprilike.

 Velika pažnja

- Moj pokojni svekar Jovan je vodenicu naslijedio od svog oca. Ona praktično ide s koljena na koljeno, osiguravala je prilično siguran život i zaslužila je veliku pažnju. Rad u njoj nije nimalo lak. Ponekad, da bi samljela 100 kilograma kukuruza, moram u vodenici provesti i po 16 sati. Vjerujem da će poslije mene o njoj voditi brigu moji sinovi i kćerka - kaže Radmila.

Dolaze i turisti  

Za Radmilinu vodenicu na Osorni i prelijepo dvorište čuli su i turisti, koji sve češće svraćaju u ovo prelijepo selo. Naruku joj ide i blizina Centra za ekonomski i ruralni razvoj koji promovira poljoprivredu, seoski turizam i kvalitetniji život na selu. Radmilin primjer je dokaz o opravdanosti rada ovog centra i o isplativosti i idiličnosti života na selu.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.