Sarajevo i njegova okolica poznati su i po svojoj klimi i padavinama. S obzirom na kontinentalnu klimu specifičnu zbog nadmorske visine od oko 500 metara, blizinu planina te sudar ovih klima, ovdje su česte velike vrućine, ali i obilne padavine, počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Drugačiji grad
Starije generacije pričaju da su nekad u Sarajevu kiše navečer padale, a po danu bi sunce u ljetnom periodu pržilo. Možda je i naša generacija posljednjih godina svjedok te pojave. Kao da se vrućina u Sarajevu umanjuje s tim noćnim kišama koje su pomagale poljoprivredi stanovnika, što je bilo veoma važno s obzirom na to da je u ovoj dolini poljoprivreda nekad bila jaka i važna privredna grana.
Nagli pljuskovi znali su ponijeti izloge bakalnica i preplaviti čaršiju lubenicama i drugim voćem i povrćem koji bi zbog tih pljuskova plivali čaršijskim sokacima. Sve je to bilo vezano uz sarajevske kiše, njegove vrućine i hladnije noći.
Garibija: Velike promjene
Dobro pamtimo da se navečer nije ni moglo hodati niti mnogo sjediti bez neke bluze. Onaj ko je planirao da cijeli dan provede u gradu, obavezno je nosio džemper, upravo zbog očekivanog noćnog zahladnjenja.
- Sve to čini Sarajevo malo drugačijim gradom od ostalih. Ovdje su i padavine malo drugačije, ima dijelova grada koji po padavinama i nose ime. Jedno od takvih je značajno, a posebno u ljetnim periodima, kada ljetni pljuskovi rashlađuju dolinu. Upravo se prostor današnjeg Hotonja prozvao po tome. Riječ Hotonj nosi porijeklo od arapske riječi „hutun“, što u prijevodu znači olujni oblaci koji liju kišu. Naime, oblaci zapnu na tom dijelu, pa se u Sarajevu znaju pojaviti iznenadni pljuskovi koje vjetar nanese s Hotonja - pojašnjava Garibija.
Kada govorimo od davnim vremenima i kišama, vrijedi spomenuti da je historija Sarajeva upamtila jednu od najvećih vremenskih nepogoda, to jest padavina. Davne 1665. godine Osman-efendija Sugalija u svojoj hronici zapisao je da je 4. aprila u Sarajevu padao snijeg tri dana i tri noći.
- Ujedno u junu iste godine padala je takva nezapamćena kiša da je sve mostove, i drvene i kamene, oštetila. Usljed otapanja snijega i velikih količina kiše izlili su se Miljacka i svi njeni potoci, a cijelo Sarajevo bilo je poplavljeno. Kako su ovo bile godine procvata našeg grada, tadašnje bogato Sarajevo brzo je saniralo štete, a vakifi su se utrkivali ko će više novca dati za te potrebe – ističe Garibija.
Srušena brana
Kroz upamćenu historiju, kako pisanu tako i predaje, Miljacka je plavila mnogo puta. Jedna od najvećih zabilježenih poplava bila je davne 1791. godine, tačnije u utorak 16. novembra, kako je zabilježio Mula Mustafa Bašeskija. Bila je tada velika grmljavina i kiša, praćena južnim vjetrom koji je topio snijeg s okolnih planina.
- Miljacka je tako nabujala i ojačala da je srušila branu i porušila sve drvene i sve kamene mostove osim Šeherćehajine ćuprije. Izlila se tako da je voda došla čak do ispod Kovača te se zajedno s Ramića banjom razlila preko cijele čaršije. Veliki broj dućana bio je poplavljen i štete su bile velike. Jedini most za komunikaciju među dvije obale tada je ostala Šeherćehajina ćuprija, koja je imala manja oštećenja - ističe Garibija.
Ljeti spremaju ogrjev
O kakvoj se specifičnoj sarajevskoj klimi radi, možemo vidjeti i u tome da čak i tokom kratkih ljeta stanovništvo ovdje misli o zimama i ogrjevu. Pokazatelj toga je i brana za skupljanje drva na kojoj je mnogo posla bilo ljeti, kada su se naši preci brinuli o spremanju drva i grijanju u nadolazećim hladnim danima.
Najhladniji grad u Evropi
Sarajlije se ovih dana često zapitkuju šta je to s vremenom i činjenicom da se mora ložiti i u ovo ljetno doba. A kako i ne bi kada je Sarajevo jedan dan proglašeno najhladnijim gradom u Evropi.
