TUZLANSKI KANTON

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi

Posebna atrakcija bila je izvorna grupa iz Donje Maoče kod Brčkog

H. ČALIĆ

11.11.2018

Tradicionalni gračanički vašar posljednji je u kalendarskoj godini u našoj zemlji. Na vašar su stigle desetine hiljada ljudi iz svih dijelova BiH, jedni došli nešto da prodaju, drugi da kupe, treći da se susretnu sa prijateljma, vide i popiju kahvu. Mladi su došli zbog zabavnih igara, hali-galija, ringišpila, autića i štandova s drangulijama. Bilo je i onih, koji su na vašar došli, tek onako da pričaju da su bili na vašaru i da kući ponesu komad gračaničke nadaleko poznate halve.

Izvorni pjevači 

Posebna atrakcija bila je grupa izvornih pjevača i Donje Maoče kod Brčkog. Omer, Hasan i Hamza Bikić i Bego Čolić uz zurle i bubnjeve pjevali su stare dobre izvorne narodne pjesme.

Gračanički istraživači Rusmir Djedović i Edin Šaković tvrde kako je vašar u Gračanici, najstariji u Bosni i Hercegovini.

 - Pisani dokumenti govore da se još s početka osmanske vlasti, 1604. godine, u Gračanici pominje plaćanje tržne takse od vašara u skladu sa carskom zapovijedi. Govorilo se da su u prvo vrijeme u Gračanici bila dva vašara godišnje, jedan u aprilu, drugi u novembru. Održao se ovaj, 8. novembra, u vrijeme kada se pozavršavaju poslovi u poljoprivredi, pa ljudi dođu da se opušteno provesele, kako mogu i znaju - kaže Djedović.

Šaković dodaje da vašar posuđena riječ mađarskog jezika.

- Doslovno znači sajam, tržnica, prodaja, raspordaja. U Gračanici se vašar u lokalističko smislu zove i vašer, ali sve je to manje-više nebitno naspram onoga šta vašar donese ljudima i da ga nema, nedostajao bi, kao viševjekovna tradicija, pa i atrakcija - ističe Šaković.

U okviru tradicionalnog gračaničkog vašara, na sajmištu Poslovne zone “Fering” u Gračanici održan je sajam stoke koji je, prema procjenama organizatora, posjetilo skoro 3.000 ljudi.

Posjetioci su stigli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine kako bi pogledali konje, telad, ovce i ponešto pazarili. Drugi su došli da ponude i nešto što je vezano i potrebno i stočarima, ali i poljoprivredi u cjelini. 

Stočari su počeli uzgajati konje, kažu da je to najisplativije, jer par dobrih životinja košta i do pet hiljada eura.

Iz Kakanja je u specijalno izrađenoj prikolici Mustafa Ganibegović dovezao konja križanca posavca i lipicanera. Crn kao gavran, na kome se dlaka presijavala, plijenio je pažnju posjetilaca. Inače, crni lipicaneri su rijetki jer se tek svaki stoti primjerak ove vrste rađa tamne boje. Mustafa kaže da je njegova cijena hiljadu eura. Kod kuće ima još četiri konja i oni su njegova velika ljubav.

 - Danas se konji manje koriste za rad, stigli su traktori i priključci, konji više služe kao hobi. Evo i ja sam došao na gračanički sajam, više da se družim, da pokažem ovog ljepotana Rubija - kaže Ganibegović.

Do Mustafe se okupio narod pa kupuje bičeve ili kandžije, koje za konje izrađuje majstor Mirsad Šehić iz Živinica. Jedan ukrašeni primjerak košta 10 maraka…

 - Nešto mislim, ovi bičevi dobro bi došli našim nesposobnim i korumpiranim političarima, pa da ih izbičujem za sve ovo što su pokrali, a ništa uradili nisu – kaže Šehić.

A iz Topčić Polja kod Zenice ponovo je na sajam stigao Salim Klobodanović i prodaje svoje nadaleko poznate kose kovanice. Izrađuje ih od specijalnog čelika i prodaje po 25 maraka. Tu su i belegije, brusevi od kamena vidija. Na sajmu je svoje proizvode ponudio i Dadiul Kantić iz Jelaha, abadžija, sarač i remenar.

 Završetak radova

 Sajam ne može proći bez pečenja i muzike. Kilogram janjetine koštao je 20 maraka. Pod šatorom mnoštvo ljudi uživalo je uz pjesme pjevačice Raze. Posjetioci kažu da se ovim sajmom na neki način završavaju svi radovi u poljoprivredi pred zimu pa su ljudi došli i da se malo odmore, opuste, ali i pazare.


Pjevačica Raza zabavljala goste pod šatorom - Avaz
Kandžije izrađuje Mirsad Šehić iz Živinica - Avaz
Salim Klobodanović prodavao svoje čuvene kose - Avaz
Mustafa Ganibegović i njegov crni lipicaner - Avaz
Gračanički istraživači Rusmir Djedović i Edin Šaković - Avaz
+4
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.