Japanci su jedni od najzdravijih nacija na svijetu, a njihova je država prva po broju stogodišnjaka u svijetu, imaju ih rekordnih 67.482 u 2017., što je 47 godina zaredom da njihov broj neprekidno raste, prenosi Express.hr. 

Oni se poprilično zdravo hrane, nisu pretili, imaju odličan zdrav sistem i općenito gledano, poprilično su zdravi. 

No, unatoč tome, naučnici su utvrdili da svaki osmi čovjek u Japanu ima hroničnu bolest bubrega, što je jedna od najvećih stopa oboljelih od ove bolesti u svijetu. U istraživanju koje je provelo australski Univerzitet Monaš, naučnici su analizirali ovu zanimljivu kontradikciju - zdravlja i bolesti kod Japanaca. 

Na obdukciji su analizirali 27 bubrega Japanaca te otkrili kako oni imaju znatno manje nefrona u svojim organima. Nefroni su ćelije bubrega, mikroskopski filteri koji uklanjaju otpadne tvari iz krvi, prebacujući ih u urin. 

Što je nefrona manje, to su bubrezi lošiji u ulozi pročišćavanja krvi, a to rezultira raznim bolestima bubrega, ali ima i širi utjecaj na cijelo zdravlje, primjerice uzrokujući povišen krvni pritisak, piše IFL Science. 

Na obdukciji je zaključeno kako je u bubrezima Japanaca oko 640.000 nefrona, dok je primjerice kod Evropljana prosječan broj nefrona oko 900.000.  Zašto se rađaju s takvim bubrezima? Za to je moguće nekoliko objašnjenja. Prvenstveno, manji broj nefrona može biti povezan i s činjenicom da su sitniji. Osim toga, svi pojedinci čiji su bubrezi pregledani rođeni su 1940-ih i 1950-ih, što je bilo vrijeme velikog siromaštva i loših životnih uvjeta u Japanu. 

Zbog pothranjenosti njihovih majki, moguće je da se još u maternici formirao manji broj nefrona u njihovim bubrezima, objašnjava voditelj studije, dr. Go Kanzaki. Istraživači se nadaju kako bi nizak broj nefrona mogao pomoći doktorima u predviđanju nastanka hipertenzije i bolesti bubrega, no za to je potrebno osmisliti i analizu kojom će se oni moći brojati, a da se prethodno čovjek ne mora razrezati.