Na Novom Zelandu pronađeni su fosilni ostaci džinovskog slijepog miša koji je na tim prostorima živeo prije više miliona godina, a koji je bio tri puta veći od svog današnjeg potomka i, osim što je letio, mogao je da hoda po zemlji na četiri šape i kopa u potrazi za hranom - biljkama i sitnim kičmenjacima.

Ostaci koje je pronašao međunarodni tim naučnika pripadaju porodici slijepih miševa koji su nekada živeli u južnim dijelovima Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, a možda i Antarktika, izjavila je danas Sju Hand sa Univerziteta Novog Južnog Velsa, autorka studije objavljene u časopisu "Naučni izvještaji", prenose francuski mediji.

Zubi i kosti ove životinje otkriveni su u blizini Sent Batana, u središtu Južnog ostrva Novog Zelanda, na lokaciji na kojoj istraživači rade već 16 godina.

- Njeni specifični zubi i veličina njenog tijela pokazuju da je imala drugačiji režim ishrane nego današnji slijepi miševi, odnosno da je mogla da jede biljke, ali i sitne kičmenjake, što više podseća na način ishrane nekih od njenih južnoameričkih rođaka. To se više ne može vidjeti na prostorima Australije i Azije - kaže Hand, prenosi "Figaro".

Životinja je nazvana Vulcanops jennyworthyae, prema Dženi Vorti - naučnici koja je pronašla njen fosil - i Vulkanu, rimskom bogu vulkana i vatre, što upućuje i na tektonski karakter Novog Zelanda.

- Ova neobična životinja spada u najčudnije fosile koji su ikada pronađeni - rekao je Alan Tenison, novozelandski član tima, koji čine i australijski, britanski i američki naučnici.

Kako je objasnio, ova nova vrsta slijepog miša srodna je kratkorepom slijepom mišu sa Novog Zelanda, iščezlim australijskim vrstama i američkim "vampirima", što govori da su slijepi miševi koji su nekada živjeli na kopnu bili rasprostranjeniji.

Na istoj novozelandskoj lokaciji pronađene su i druge vrste životinje kakvih danas nema, kao što su ptice koje ne lete, žabe, papagaji, golubovi, kornjače i krokodili.