Iako pravilna struktura i ruševine na otoku Por-Bažin navode na zaključak da je riječ o ostacima tvrđave ili zatvora, niko sa sigurnošću ne može tvrditi čemu je služio sibirski otoka kada je izgrađen prije skoro 1.300 godina.

Mišljenja historičara i naučnika su podijeljena, a neki vjeruju da je napravljeno da privuče ljude, te da je u pitanju ljetna palata, manastir ili astronomski opservatorij.

Ime Por-Bažin na tivanskom jeziku znači "kuća od blata", a otok se nalazi između Sajanskih i Altajskih planina, oko 3.800 kilometara od Moskve, blizu mongolske granice.

Lokalitet je otkriven 1891. godine, ali ni poslije više od 100 godina nije objašnjeno kakva mu je bila namjena.

Detaljnije istraživanje obavljeno je 2007. godine, kada su arheolozi otkrili glinene ploče sa otiscima ljudskih stopala, izblijedjele crteže na zidovima, ogromne kapije i fragmente spaljenog drveta.

Stručnjaci kažu da je otok izgrađen u doba Ujgurskog Kaganata (744.-840. godine), ali motivi izgradnje tvrđave na ovako usamljenom mjestu nisu jasni - budući da se nalazi daleko od naseljenih područja i puteva trgovine.

Način gradnje i korišteni materijal ukazuju na kinesku arhitektonsku tradiciju.

Naučnici su metodom laserskog mapiranja napravili 3D model nekadašnjeg izgleda otoka površine 3,5 hektara.

Iako se smatra da je star 1.300 godina, mnogi zidovi su netaknuti i dobro očuvani, pri čemu je glavna struktura u unutrašnjem dvorištu podijeljena na dva dijela, međusobno povezana pokrivenom pasarelom. Objekt je bio pokriven crijepom, a nosili su ga drveni stubovi (36) koji su stajali na kamenom postolju.

Možda su još veća misterija razlozi napuštanja otoka. Uprkos oštroj sibirskoj zimi i nadmorskoj visini od 2.300 metara, naučnici na otoku nisu otkrili ostatke sistema za grijanje.

- Bio sam na mnogim mjestima, mnogo toga sa vidio, ali nikada nešto poput ovoga - izjavio je ruski predsjednik Putin, kada je 2007. godine posjetio otok s knezom Albertom od Monaka.