Ledenjak na švedskoj planini Kenekaise toliko se otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji. 

 "Strašno", rekla je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na Univerzitetu u Štokholmu koje godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.

- Ovaj ledenjak je simbol svih ledenjaka svijeta. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na kompletan ekosistem: biljke, životinje, klimu, sve - kaže Rosqvist.

''Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide. Kenbnekai se je popularno turističko odredište na dalekom sjeveru Švedske. Ima dva vrha, južni koji je prekriven ledom i sjeverni, stjenoviti.

 - Južni vrh izgubio je četiri metra snijega tokom jula. Površina ledenjaka nikad nije bila niža. Doslovno vidim kako voda teče postrance, to nikada nisam doživjela prije - rekla je Rosqvist. 

Početkom sedmice južni se vrh uzdizao 2.907 metara, odnosno bio je samo 20 centimetara viši od sjevernog koji je postojan na 2.096,8 metara.

- Nismo ga mjerili od tada, ali budući da je temperatura bila iznad 20 stepeni, južni vrh se sigurno otopio ispod nivoa sjevernog - rekla je Rosqvist. 

Sve manja razlika između Arktika i Sredozemlja 

- Iduće službeno mjerenje bit će početkom septembra, nakon ljeta. Do tada, očekujem da će južni vrh biti barem metar niži - kaže Rosqvist.

Švedska je u julu zabilježila rekordno visoke temperature i borila se s desecima šumskih požara, čak i u arktičkom krugu. Južni dio vrha, čija se visina mjeri od 1880, u prosjeku svake godine gubi jedan metar visine u posljednjih nekoliko decenija. Ledenjak će ove zime vratiti nešto od svoje visine koju će opet izgubiti idućeg ljeta.

Rosqvist predviđa da će se sjeverni i južni vrh Kebnekaisea još nekoliko godina takmičiti za titulu najvišeg u Švedskoj. A nakon toga, s obzirom na tempo klimatskih promjena, sjeverni će vrh primat preuzeti trajno. Za meteorologa u švedskom državnom meteorloškom zavodu Martina Hedberga to uopće nije sporno.

 - Ekstremne temperature danas su sto puta češće nego pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća -  kazao je. 

''Temperaturna razlika između Arktika i Mediterana sve je manja'', naglasio je. 

Oboje su saglasni da ciljevi iz Pariskog klimatskog sporazuma nisu dovoljni da se zaustave otapanja ledenjaka.