Sa svojim crveno-narandžastim krovovima i šiljatim kulama, zamak Bran se dramatično uzdiže iznad krošnji drveća na jednom brdu u Transilvaniji.

U zavisnosti od toga šta ste pročitali, Vlad Cepeš je možda proveo noć ili dvije kao zatvorenik u ovom zamku iz 14. stoljeća, a možda ga je i jednom napao. U svakom slučaju, zamak Bran je poslužio kao inspiracija Bremu Stokeru (Bram Stoker) za roman.

Iako ne postoji nikakav dokaz da je Vlad Cepeš ikada kročio nogom u Bran, ovaj zamak se reklamira i kao "Drakulin zamak", pod izgovorom da je upravo Bran poslužio kao inspiracija Bremu Stokeru za pisanje romana Drakula, te da je ovaj zamak opisan u romanu kao dom fiktivnog grofa vampira.

Sada posjetioci iz čitavog svijeta dolaze u ruralnu Transilvaniju kako bi imali priliku da iskuse jezive trenutke Stokerovog romana.

Međutim, ne postoje nikakvi dokazi da je Stoker ikada posjetio Transilvaniju, a kamoli zamak Bran, a također se ni ime zamka ne spominje nigdje u romanu.

- Šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je Rumunijom vladala komunistička vlada, odlučeno je da bi bilo povoljno da se nađu mjesta koja su povezana s Vladom Cepešom - kaže lokalni historičar Nikola Pepene (Nicola). 

U jesenjoj noći bez mjeseca, ovaj impozantni zamak djeluje kao jazbina princa tame, ali na dnevnom svijetlu ovaj dvorac izgleda kao stvoren za princezu. Što je jednom i bio. Kraljica Rumunije, Marija od Edinburga je nazivala ovaj zamak domom od 1920. do 1938. godine. Iza debelih odbrambenih zidova, dvorac otkriva lavirint raskošnih soba, unutrašnje dvorište sa balkonom i bunarom, pa čak i tajno stepenište koje vodi do biblioteke.

- Privukla me je njegova usamljenost - rekla je jednom unuka engleske kraljice Viktorije (Victoria).

- Nije bitno da li posjetioci zamka dolaze zbog mita o Drakuli, ili zbog priča o kraljici Mariji - kaže Pepene.