BEBE I MAME

Magazin ''Aura'' | Blagodati dojenja: Dojenje čuva zdravlje i bebe i majke

( Aura.ba)

Aura.ba

22.8.2017

Majčino mlijeko je bez konkurencije najzdravija prehrana za dijete, piše Aura.ba. 

Ono sadrži idealan sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, masti i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom. 

Sadrži i imunološke spojeve i stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju i mogućnost razvoja alergijskih bolesti

Dojenje ne samo da djetetu osigurava svu potrebnu hranu i tečnost u prvim mjesecima života, već i na majku djeluje blagotvoreno. 

Ljekari širom svijeta upozoravaju kako nedojenje može biti rizično za majku, jer se kod žene u slučaju nedojenja povećava rizik od razvoja karcinoma dojke, jajnika i endometrija, povećava se rizik od osteoporoze, reumatoidnog artritisa, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, stresa i anksioznosti.

S druge strane, ni djeca koja nisu dojena ništa neće proći bolje od svojih majki. 

Istraživanja su pokazala da su takva djeca sklonija, u kasnijoj životnoj dobi, povišenom krvnom pritisku, povišenom holesterolu, pretilosti i razvoju dijabetesa tipa II.

Stručnjaci smatraju da majčino mlijeko jednostavno nema konkurenciju, i da je ono najzdravija prehrana za dijete. Majčino mlijeko sadrži idealan sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, masti i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom. Sadrži i imunološke spojeve i stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju i mogućnost razvoja alergijskih bolesti


Lagali majke

Nedojenje djece i uvođenje zamjenske hrane za novorođenčad, kod mnogih majki širom svijeta postala je sasvim normalna pojava, što je naročito postalo izraženo od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Mlade majke su to pravdale riječima da je hrana koju stručnjaci prave za njihovu djecu mnogo bolja, uravnoteženija i djeca je jako vole.

Međutim, jasno je da su iza ove pojave masovnog nedojenja, stajale velike kompanije koje se bave proizvodnjom dječije hrane. Kako bi povećale svoj profit, njihovi plaćeni stručnjacu su putem također plaćenih medija mladim majkama govorili kako dojenjem djece njihove grudi „gube na estetici“. Osim toga, dojenje je primitivna metoda podizanja novorođenčadi.

Nedojenje djece odjednom je otišlo toliko daleklo da su neke majke odmah po rađanju tražile da im sestrica dadne injekciju, koja će prekinuti stvaranje mlijeka u njihovim grudima.


Majčino mlijeko najbolja hrana


Svjetska dravstvena organizacija (WHO), UNICEF, institucionalni i samostalni istraživači sada su shvatili da talas nedojenja djece treba apsolutno prekinuti. Ove institucije sada se snažno zalažu za povratak kulturi dojenja. One svakodnevno potiču vraćanje djece na prehranu majčinim mlijekom.

Urađene su i mnoge studije koje su dokazala da niti jedna hrana u svijetu ne može adekvatno zamijeniti majčino mlijeko. Istraživanja objavljena nedavno u časopisu NeuroImage su dokazala da savršen sklad sastava potrebnih elemenata u majčinom mlijeku pospješuje rast i adekvatan razvoj mozga djeteta. Osim toga, majčino mlijeko predstavlja odličnu zaštitu od infekcija za sve organe djeteta.

Vraćanje dojenja u modu naročito su potpomogle slavne majke poput Angeline Jolie, Selme Hayek, Rebecce Romjin Stamos, Demi Moore, Cindy Crawford… One su u svojim medijskim istupima često govorile kako im je dojenje bilo od velike pomoći pri skidanju kilograma nakon poroda.

Dojenjem djece bavili su se čak i stručnjaci iz psihologije. Oni su potvrdili da je dojenje najbolji način za uspostavljanje naklonosti između majke i djeteta. Djeca koja su dojena, u većini slučajevi su privrženija majci od djece koja nisu dojena. Primjećeno je da djeca koja su dojila, kada porastu, radije dijele slatkiše sa majkama nego što to čine djeca koja su odrasla na vještački pripremljenoj hrani.

Prema preporukama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, idealno bi bilo nastaviti s dojenjem do druge godine djetetova života, odnosno sve dok majka i dijete to uzajamno mogu i žele.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.