ZANIMLJIVE DESTINACIJE

Dakar nije samo poznat po reli takmičenju

U gradu se može vidjeti najviše, naravno francuska arhitektura koja vuče korijene još iz kolonijalnog doba

Piše: Fuad MUSTAFIĆ

18.3.2019

Kada se pomene Dakar mnogi ljudi pomisle na čuveni „Dakar reli", međutim, prijestolnica Senegala osim automobila i motora nudi mnogo više.

U prošlosti je to bila najveća Afrička luka za izvoz robova u, prije svega Francusku, a zatim i ostatak razvijenih evropskih zemalja. Danas je to razvijen grad, s brojnim kulturno-historijskim spomenicima i zanimljivostima, koje vrijedi posjetiti.

Egzotične pijace

Smješten je na poluotoku kojeg nazivaju Zeleni rt, na atlanskoj obali zemlje. Ujedno je i najzapadniji afrički grad, što ga čini središtem evropske i transatlanske trgovine s Afrikom. Zbog toga predstavlja i najvažniju luku ovog dijela svijeta.

U gradu se može vidjeti najviše, naravno francuska arhitektura koja vuče korijene još iz kolonijalnog doba, ali i moderne građevine, koja su djela afričkih arhitekata, velike bulevare, ali i skučene avenije, egzotične pijace i siromašne rubove grada.

Dakar obiluje i brojnim tržnim centrima i marketima, a jedan od simbola sigurno je čuvena dakarska Velika džamija, sagrađena 1964. godine. Važno je pomenuti i popularni FAN muzej, koji čuva i njeguje bogatu zapadnoafričku kulturu te raspolaže bogatom kolekcijom tradicionalne i moderne afričke umjetnosti.

Jednom riječju, u Dakaru vam ništa ne može zafaliti. Tu je zoološki vrt, plaže, luka, međunarodni aerodrom...

Posjetioce osvaja svojim zvucima, mirisima i tropskim predjelima. Uprkos različitim utjecajima drugih naroda i kultura, Dakar, kao i ostatak Senegala ipak njeguje svoju jedinstvenu egzotičnu muziku, hranu i običaje. Mnogi turisti dolaze zbog prostranih plaža koje odišu tropskim romantičnim duhom.

Važno mjesto pripada stablima baobaba, gigantskom drveću koje živi po nekoliko hiljada godina. Korijen i listovi koriste se u ishrani, za pravljenje čaja, sokova ali i izradu užadi. Dosežu visinu i do čak 20 metara.

Kao i drugi afrički gradovi, i u ovom se na njegovim pijacama prodaje sve i svašta. Hrana, odjeća, životinje, ručno rađeni ukrasi, nakit, osušeni plodovi baobaba, cvijeće, hrana...

Riba s rižom

Zanimljivo je i to da Segenalci započinju svoj dan vrlo jednostavnim ručkom, kifla sa puterom i šoljom kafe u koju natrpaju gomilu šećera i mlijeka.

U glavnom jelu uživaju oko 14 sati, a na trpezi bude uglavnom nešto egzotično. Okupljeni oko gigantske zdjele, rukama svaki član porodice jede ono sto se nađe na onom dijelu činije koji mu je najbliži.

Nakon večere služi se poseban čaj, jakog, oporog ukusa.

Senegalsku kuhinju čine jednostavna jela koja su dobro začinjena. Najviše se ustvari i jede riba sa rižom, što se smatra i nacionalnim jelom.

Dakar je ujedno i administrativni centar Senegala, sjedište senegalske nacionalne skupštine i predsjednika republike.

U gradu još od 1920. živi velika libanonska zajednica, koja se uglavnom bavi uvozno-izvoznim poslovima, a u gradu živi i dosta Marokanaca koji se uglavnom bave preduzetništvom.

Bivša kolonijalna metropola Francuska i dalje je snažno prisutna u gradu, jer ima bazu ratnog vazduhoplovstva u predgrađu Jof, a i francuska ratna flota koristi luku Dakar kao svoju servisnu luku.

Poput ostatka afričkog kontinenta i ovdje vlada vruća putinjska klima, sa kratkom sezonom kiša i dugim sušnim razdobljem. Sezona kiša traje od jula do oktobra, ostalih osam mjeseci vlada suša.  

Između decembra i aprila je ugodno toplo, a noći su prijatne, ali od maja do novembra, postaje neprijatno vruće sa temperaturama koje su iznad 30 stepeni.

Divovska skulptura

U blizini Dakara nedavno je izgrađena najviša skulptura u Africi. U pitanju je divovski spomenik visine 49 metara, što ga čini većim od čuvenog Kipa slobode u Njujorku.

Prijatni domaćini

Ovaj grad se najbolje može istražiti laganom šetnjom pored mora ili ukoliko se prepustite prometnim ulicama u samom jezgru koje nije pretjerano veliko. Lokalci su prijateljski raspoloženi i ponosni su što ih bije glas da su prijatni domaćini.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.