Prelijepe plaže, kristalno čisto, svijetloplavo Jonsko more, brojne kulturne i historijske znamenitosti, tradicionalna gostoljubivost i još prihvatljive cijene, samo su neki od razloga zbog kojih i turisti iz BiH odlučuju da dane odmora provedu na jugu Albanije. 

Prije susreta s najljepšim albanskim plažama potrebno je naoružati se strpljenjem i prevaliti 500-650 kilometara dosta kvalitetnim autoputem od Drača prema Vlori, Sarandi i Ksamilu, malom mjestu na krajnjem jugu, koje zbog neopisive ljepote nazivaju albanskim Maldivima.

Uspješna sezona

Od ukupno 476 kilometara albanske obale na Jadranskom i Jonskom moru sedam pripada jednoj od najljepših plaža u Boršu. Selo s hektarima maslinjaka, hotelskim i apartmanskim smještajnim kapacitetima na obali, tek je u izgradnji. 

Nekima će smetati dijelovi makadamskih, prašnjavih puteva ili prisustvo domaćih životinja na njima, ali nudi sve što je potrebno za idealan porodični odmor u tihom okruženju. Borš je dio općine Himare, čiji je centar 18 kilometara dalje, a koja posljednjih godina postaje sve popularnije ljetovalište u Albaniji.

Mnoštvo hotela i restorana na obali nudi kvalitetan smještaj i specijalitete grčke i tradicionalne kuhinje, u i oko gradića su, po mnogima, najljepše plaže u Evropi, ali i brojne znamenitosti i tragovi prvog naselja nastalog prije 3.500 godina. 

Iako temperature postepeno padaju, a u zraku se osjeti kraj uspješne turističke sezone, Sarande, oko 70 kilometara južnije, još je itekako živ. U gradu sa stotinama hotela i više od 300 sunčanih dana u godini septembar je možda i idealan za posjetu.

Uz kafu na obali uživate u pogledu na zaliv u kojem je smješten grad s oko 20.000 stanovnika, svjetla obližnjeg grčkog otoka Krf, ulične svirače ili desetine „gusarskih“ brodova koji nude atraktivne plovidbe za 20-40 eura.

Čudne građevine

O dobu u kojem je, umjesto plaža i hotela, izgrađeno oko 750.000 bunkera za odbranu od neprijatelja koji nikada nije napao Albaniju danas svjedoče ostaci čudnih građevina koje još nisu uklonjene, ali i teški uvjeti života stanovnika sela u zaleđu, gdje oronule kuće i sistemi sakupljanja kišnice s okolnih planina pokazuju katastrofalne posljedice vladavine režima koji je bogatu zemlju ponosnih i vrijednih ljudi zadržavao u prošlosti. 

Situacija se iz godine u godinu mijenja, a turizam postaje oslonac razvoja Albanije, zemlje koju je do kraja jula posjetilo oko 5,2 miliona ljudi.

Cijene prihvatljive

Kako bi se izbjegle komplikacije s konverzijom eura prilikom plaćanja računa, po ulasku u Albaniju poželjno je kupiti albanske leke, a trenutni kurs je oko 106 leka za 1 euro. Cijene goriva u Albaniji značajno su više nego u BiH, jer litar dizela košta oko 1,83, a benzina 1,84 eura.

Cijene smještaja zavise od lokacije, želja i mogućnosti, a mi smo za apartman za pet osoba plaćali 55 eura. Cijene ležaljki i suncobrana su od 5 do 10 eura. 

Kugla sladoleda i espreso kafa je nešto više od 1 eura, pizze od 6 do 10 eura, koka-kola košta manje od 2, pivo 2,5-5 eura. U većini restorana, bez obzira na to da li preferirate mediteransku ili kontinentalnu kuhinju, solidan ručak košta od 10 do 15 eura po osobi.

Zbog

jačanja kursa albanskog leka cijene su i na jugu Albanije ove godine nešto više nego ranije, ali prihvatljive u odnosu na uspomene koje ponesete iz zemlje koja je decenijama, pod vlašću paranoičnog Envera Hodže od 1941. do 1985. godine, bila izolirana od ostatka svijeta.