Osim vode, kafa je najpopularnije piće na Zemlji i druga na svijetu roba kojom se najviše trguje, odmah poslije nafte.

Procjena je da ljudi popiju više od dvije milijarde šolja kafe dnevno, s više od 60 posto Amerikanaca koji popiju jednu šolju svakog dana. Kao rezultat, više od osam miliona tona kafenog taloga baci se godišnje.

Šta ako, umjesto što završe na deponiji, ovi talozi od kafe mogu da se iskoriste kao održiv, klimatski pogodan materijal za pakovanje?

Iako to može izgledati kao fantazija, nova studija otkriva kako se talozi od kafe mogu pretvoriti u biorazgradive folije – materijal koji bi jednog dana mogao zamijeniti plastiku, piše Phys.org.

Alternative za plastiku

Plastika je jaka, fleksibilna i relativno jeftina za proizvodnju, što je čini skoro „savršenim“ materijalom za pakovanje. Plastika, međutim, predstavlja ozbiljan ekološki problem. Iako se može reciklirati, većina plastike završi kao smeće van korpe za otpatke ili na deponiji, gdje joj je potrebno 700 godina da se raspadne.

U okeanima kilometri plastičnog đubreta – naročito Veliki pacifički region smeća, trenutno veličine Teksasa i sve veći – plutaju besciljno, ukazujući na sve veću ekološku krizu izazvanu pretjeranim oslanjanjem na plastiku.

Sve veću zabrinutost izaziva i mikroplastika, relativno novo naučno otkriće da se mikroskopski djelići plastike mogu naći u hrani i vodi koju ljudi konzumiraju. Dosad je urađeno vrlo malo istraživanja o dugoročnim zdravstvenim posljedicama mikroplastike po ljude.

Neophodna je sigurna, održiva i klimatski pogodna alternativa. Zamjena sve postojeće plastike je daleko od mogućeg u ovoj fazi. Međutim, zamjena jeftine svakodnevne plastike, koja čini najveći dio zagađenja životne sredine, jeste izvodljiva.

Zašto talog od kafe

Tokom proteklih nekoliko godina Srinivas Džanasvam, vanredni profesor na odjeljenju za nauku o hrani na Državnom univerzitetu Južne Dakote, fokusirao se na kreiranje biorazgradivih alternativa za plastiku, često od poljoprivrednih nusproizvoda. Prije toga je pravio folije od celulozom bogatih kora avokada i kukuruznih stabljika.

Talog od kafe je izabran zbog nekoliko različitih razloga. Prvo, uveliko je dostupan s obzirom na milione tona na godišnjem nivou. Dok većina završi na deponijama, koristi se i u druge svrhe, kao što je baštovanstvo. Iako se ovo može učiniti kao ekološki odgovoran potez, zapravo može stvoriti probleme u životnoj sredini.

- Obično bacamo talog od kafe nakon što napravimo kafu - kaže Džanasvami.

- Neki od nas ga koriste za đubrenje, baštovanstvo i druge stvari. Ironično, takav proces zahtijeva velike količine kisika i oslobađa znatnu količinu metana, koji doprinosi globalnom zagrijavanju.

Drugo, pošto privrede u razvoju počinju da uključuju lance porodavnica kafe – kao što je „Starbaks“– količina taloga od kafe će samo rasti. Upotreba ovog inače neiskorištenog resursa u cilju biorazgradivih folija predstavlja održivo i ekonomično rješenje za problem plastike.

Konačno, talog od kafe sadrži lignocelulozna vlakna, materijal potreban za pravljenje folija.

Folija od kafe

Radi pripreme folija, istraživački tim je prvo ekstrahirao lignocelulozna vlakna iz taloga od kafe. Zatim je primijenjen hemijski proces modifikacije da bi se folija napravila pogodnijom za pakovanje.

Dobivene folije su bile sposobne za biorazgradnju u roku od 45 dana u zemljištu, imajući ujedno visok stepen rastegljivosti. Osim toga, folije su također imale neka jedinstvena svojstva.

- Ove folije su mogle da blokiraju znatne količine uljtraljubičastog zračenja i ispoljavaju antioksidantna svojstva. Iskreno vjerujem da ovi nalazi daju nove mogućnosti primjene taloga od kafe - rekao je Džanasvami.

Iako bi ovo još trebalo smatrati „prvom fazom“ pretvaranja taloga od kafe u folije, rezultati studije imaju veliki potencijal, piše Telegraf.