Planeta Uran, zajedno sa svojim pet najvećih satelita, možda nije tako sterilna i mrtva kako su naučnici dugo vjerovali.
Prema najnovijim istraživanjima, moguće je da ovi svjetovi kriju okeane ispod svojih ledenih površina, a čak se spominje i potencijal za postojanje života.
Nevjerovatne slike
Naučnici su do sada većinu podataka o Uranu prikupili zahvaljujući misiji NASA-ine letjelice "Vojadžer 2", koja je 1986. godine prošla pored ove udaljene planete. Tokom svog prolaska, "Vojadžer 2" zabilježio je nevjerojatne slike Urana i njegovih satelita, no instrumenti su pokazali da su planeta i njeni mjeseci činili dojam "mrtvih svjetova" - neaktivnih i sterilnih, za razliku od drugih planeta Sunčevog sistema.
U međuvremenu, novo istraživanje razjasnilo je razlog zašto su ti prvi podaci bili pogrešni. Naime, letjelica je prošla kroz Uranov sistem baš u trenutku kada je Sunce izazvalo snažnu solarnu oluju, što je moglo ozbiljno poremetiti mjerenja. Solarni vjetrovi su mogli izobličiti Uranovo magnetno polje i pomutiti tačnost podataka.
Skriveni okeani
Nova otkrića sada ukazuju na to da Uranov sistem možda nije tako "miran" kako su mislili. Dr. Vilijam Den (William Dan) sa Univerzitetskog koledža u Londonu ističe da bi ova planeta, kao i njeni mjeseci, mogli biti mnogo dinamičniji nego što su naučnici vjerovali. Pored toga, istraživanja sugeriraju da bi neki od Uranovih mjeseca mogli imati skrivene okeane pod ledenim korama, što otvara mogućnost postojanja života u tim dubokim vodama.
Linda Spilker, koja je radila na misiji "Vojadžer", izrazila je oduševljenje novim otkrićima.
- Iako je prošlo gotovo četiri decenije od prvih podataka, neverovatno je vidjeti kako stare informacije mogu dovesti do novih saznanja. Ova otkrića potvrđuju da Uranov sistem zaslužuje dalja istraživanja, možda čak i potragu za životom - rekla je Spilker.
Nova misija
NASA već planira novu misiju ka Uranu, koja će uključivati orbiter i sondu, a očekuje se da će stizanje do ove udaljene planete trajati do 2045. godine. Ova misija, kako kaže dr. Jamie Jasinski iz NASA-e, morat će uzeti u obzir nova saznanja prilikom projektiranja instrumenata, kako bi se precizno prikupili podaci o Uranu i njegovim mjesecima.
Budući podaci mogli bi konačno odgovoriti na pitanje koje je dugo zbunjivalo naučnike da li ovi udaljeni ledeni svjetovi, koje smo nekada smatrali mrtvima, možda kriju uvjete pogodne za život? Na odgovor ćemo morati čekati još nekoliko decenija, ali jedno je sigurno - Uran i njegovi mjeseci više nisu svjetovi na koje smo se ranije oslanjali u svojoj potrazi za životom u Sunčevom sistemu.