Novo izdanje Sarajevo Film Festivala je pred nama. Glavni grad Bosne i Hercegovine zahvatila je festivalska groznica, te nema sumnje da će grad na Miljacki u narednim danima biti centar kulture, umjetnosti, dobrog provoda i susreta ljudi iz cijelog svijeta. O festivalu nekad i sad, njegovom uticaju na kulturu, izazovima u organizaciji ovako monumentalnog događaja, za Dnevni Avaz govori Jovan Marjanović, prvi čovjek SFF-a. U jednom izuzetno otvorenom razgovoru, otkriva šta zapravo Sarajevo Film Festival znači za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.
Rekalibrirani programi
Šta možemo očekivati od ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala?
-Na 29. Sarajevo Film Festivalu publika može očekivati ono što se očekivalo i što je okupljalo publiku svih ovih godina postojanja Festivala, a to je prije svega kvalitetan program. Ove godine prikazujemo 235 filmova iz 59 zemalja u 18 programa, od kojih je 49 filmova u takmičarskim programima u konkurenciji za Srce Sarajeva u četiri takmičarske sekcije. Programski, ove godine imamo nekoliko novina. Open Air program, pored tradicionalno najširem krugu publike zanimljivih naslova iz cijeloga svijeta koji se prikazuju u Ljetnom kinu Coca-Cola ili popularnom Metalcu, od ove je godine proširen na veći broj filmova i dodatno fokusiran na domaći film posebnom selekcijom koja se prikazuje u Ljetnom kinu Stari Grad. Summer Screen i Kinoscope programi su rekalibrirani, pa Summer Screen donosi panoramu najboljih svjetskih arthouse filmova prvog dijela godine, a Kinoscope istražuje nove tendencije svjetske kinematografije. Kao što je film otvaranja „Poljubite budućnost“ (Kiss the Future) koji govori o prošlosti, ali se odnosi i na budućnost što se vidi i u naslovu filma, kroz jedan program govorimo o prošlosti, a mislimo na budućnost. To je program „30 godina od Prvog ratnog kina Apollo“, u kojem prikazujemo filmske klasike. Prikazujemo ih u podrumu Akademije scenskih umjetnosti, gdje smo filmove gledali u tada gradu pod opsadom i gdje su ljudi rizikovali svoje živote – i oni koji su te filmove prikazivali, puštali, i oni koji su dolazili da te filmove gledaju. Želja za umjetnošću, za slikom svijeta iz jedne drugačije perspektive i iz drugog svijeta, bila je jača od razaranja i uništavanja. To je nešto što je i u temeljima Festivala. Festival ima svoje korijene u brojnim filmskim programima koje je Obala Art Centar organizovala za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, poznatih kao „Prvo ratno kino Apollo“. Sjećamo se kako je bilo onda gledajući te izvrsne filmove danas na istom mjestu, i slavimo umjetnost. Vjerujem da će ove projekcije biti poseban doživljaj.
Ono što je također novost ove godine je da dio programa već četvrtu godinu zaredom prikazujemo u Mostaru, a od ove godine po prvi put i u Tuzli, zahvaljujući novom ekskluzivnom sponzoru, Bingo Group. Nakon festivala, filmove prikazujemo i u Gradačcu, Jajcu i Visokom. Možemo reći da smo svi zajedno u jednoj priči, jednom kinu, na jednoj otvorenoj ljetnoj lokaciji, s istom željom za filmskom umjetnošću i zajedništvom, što nas je okupljalo i u najmračnija vremena. Slika svijeta koju nudi film i zajedničko gledanje filma, nema alternativu.
Iako ste i ranije aktivno učestvovali u organizaciji Sarajevo Film Festivala, ovo je druga godina da ste na čelu festivala. S kojim izazovima ste se susretali u dosadašnjem radu?
-Najveći izazov je bila godina pandemije 2020., kada smo u prilično kratkom roku cijeli Festival morali prebaciti “online”, u godini u kojoj sam bio ko-direktor s Mirsadom Purivatrom. To je vjerovatno bio najveći izazov, ali i godina poslije koja je još uvijek bila pandemijska nije bila puno lakša. Međutim, sve smo te izazovne procese uspješno integrisali u naš razvojni plan i nastavili rasti. Ove godine je izazov štrajk filmskih radnika u Hollywoodu, koji će se, još više nego na ljetne, odraziti na jesenje festivale, ali sigurno da i mi osjećamo utjecaj tog štrajka. Izazovi nas prate još od nastanka, ali Festival ih je svaki put uspješno integrisao u dio svog razvojnog procesa.
Čime se najviše ponosite u dosadašnjem angažmanu na čelu Sarajevo Film Festivala i čemu težite u narednom periodu?
-Moj angažman na Sarajevo Film Festivalu traje skoro 25 godina, i bez obzira što sam profesionalno još nekim angažmanima uključen u filmsku industriju – kao producent, pedagoškim radom na Akademiji scenskih umjetnosti i konsultantskim radom za različite poslovne subjekte, Sarajevo Film Festival je od početka bio i sve ove godine ostao konstanta. Ono što ovaj Festival čini posebnim, ili mene lično i ponosnim, jesu ljudi koji se okupljaju oko Festivala i zajedničkim trudom, radom i zalaganjem od njega čine jedan od najprepoznatljivijih i najsnažnijih domaćih brendova, jednu pozitivnu stvar po kojoj je Bosna i Hercegovina prepoznata u međunarodnim okvirima. Čini me ponosnim da taj projekt, zajedništvo ljudi okupljenih oko njega, zajednička želja za uspjehom, od ovog projekta iz zemlje s brojnim problemima stvaraju projekt od kojeg koristi ima cijela regija i koji je prozor u svijet i za domaću i za regionalnu kinematografiju, mjesto susreta regije i svijeta. U narednom periodu težit ćemo naravno rastu, ali moram napomenuti da je Sarajevo Film Festival uvijek rastao i širio se strateški, onda kad smo smatrali da postoji razlog za to i u segmentima gdje je to bilo potrebno.
Promjena paradigme
Kakav je status bh. filma u odnosu na regionalnu, evropsku i svjetsku kinematografiju? Kasnimo li ili idemo u korak sa svijetom?
-Bh. kinematografija je specifična u odnosu na region po tome što ima nekoliko autora koji su svjetski priznati i čiji novi filmovi redovno dolaze do najšire europske i svjetske publike. To nas s jedne strane može zavarati da je sve kako treba. Međutim, imamo problem sa tim da u zadnjih desetak ili nešto manje godina, mi u principu nismo imali neka imena koja su se probila do tog statusa, jer se nije ulagalo u produkciju dovoljno ili se nije ulagalo strateški. Nadamo se da je sada došlo do promjene te paradigme jer evo, u posljednjih dvije godine je došlo do porasta produkcije, doduše serija, međutim i filmova, ali za pretpostaviti je da će porast aktivnosti dovesti do toga da poraste i kvalitet i do toga da mladi autori, talenti, steknu potrebno iskustvo i izađu sposobniji da svoje autorske vizije iznesu u mediju filma. U posljednje vrijeme dolazi do porasta interesa za domaći film kod publike, u čemu posebnu ulogu ima BH Telecom, koji je strateškim i velikim financijskim ulaganjem značajno promijenio paradigmu cijele jedne privredne grane – bh. kinematografije, a taj porast inetersa publike za domaćim sadržajem garantuje da smo ustvari uhvatili priključak sa regijom koja je zadnjih par godina zaista povećala volumen produkcije
