FILMSKE PRIČE

Sanja Vejnović: Bila sam u životnoj opasnosti i još se nisam oporavila

I danas me uhvate strah i panika kad god me nešto zaboli

Vejnović: Pišem scenarij za novi film. Arhiva

Razgovarala: Enisa SKENDEROVIĆ

11.3.2019

Da je ljepota stvar duha smatra Sanja Vejnović (57) koja se 2012. godine našla na listi najljepših svjetskih glumica. Za nju je, kaže odmor nepoznanica, stoga nije neobično da smo je telefonskim pozivom zatekli dok je pripremala novi scenarij za film u kojem bi se, kako nam je otkrila, voljela naći sa svojom dugogodišnjom prijateljicom i kolegicom Anicom Dobrom.

Vejnović se u intervjuu za „Dnevni avaz“ osvrnula na 2018. godinu, koja je za nju bila jako teška, jer se dva puta našla u životnoj opasnosti, a govorila nam je i o porodici, sinu Andreju i kćerki Marti.

 Dug oporavak

- Proteklih dana najviše sam okupirana scenarijem koji pišem za novi film, a osim toga imam i glumačke seminare u studiju „Chekhov“ u Zagrebu, gdje povremeno održavam radionice. Spremam i kratki film koji ću režirati, u tome me prošle godine omela bolest početkom ljeta kada sam, nažalost, završila u bolnici zbog upale slijepog crijeva  – priznaje nam zagrebačka glumica.

Kako ste danas, jeste li zdravstvene probleme ostavili iza sebe?

- Ne, ali moram priznati da me uhvate strah i panika kad god me nešto zaboli. Prepadnem se, moram redovno ići na kontrole, jer je bilo dosta dramatično. Dva puta sam bila u životnoj opasnosti, mislim na dvije operacije slijepog crijeva koje su mi se desile 2018. godine. Oporavak je bio dug i psihički i fizički sam se oporavljala nakon takvih trauma.

 Važite za glumicu s posebnim šarmom i harizmom. Imponira li Vam to?

- Naravno. Mislim da se s time rodiš, to nije nešto na čemu možeš raditi, dok na dobroti uvijek možeš raditi, tu uvijek ima posla. Jako sam sretna što sam lišena nekih ružnih osobina kao što su zavist i ljubomora. To stvarno nemam u sebi i bilo koja pomisao kad mi se desila u tom smjeru, ja sam je odmah maknula, ne treba mi to u životu. Možda i odgoj ima veze s tim, okolina, karakter... Narodne izreke poput one: „Ne čini drugome ono što ne bi želio da neko čini tebi“, imaju smisla. Kad god se toga držiš u životu, sve ti je lakše.

 Kada ste spomenuli ljubomoru i zavist, jeste li ih osjetili na svojoj koži?

- To je uvijek bilo tako, ali danas je to znatno vidljivije. Danas postoje društvene mreže na kojima svako može izraziti svoje mišljenje. Tu se javlja dosta iskompleksiranih, nepismenih ljudi, mrzitelja svega i svačega i to je loše. Tu bi se trebao uvesti neki red i cenzure. Govori mržnje danas su sve jači, a to treba sankcionirati. Nekad su takvi ljudi mogli pričati tako samo u kafanama, a danas na društvenim mrežama i to strašno zagađuje društvo.

 Imate sina Andreja koji živi i radi u Los Anđelesu i kćerku Martu koja je u Zagrebu. Koliko je teško djecu zaštititi od svega toga?

- Vidim bitnu razliku od prošlog vremena i današnjeg. No, djecu ne treba previše štititi, naučit će se sama kako treba živjeti. Mi smo im kao roditelji naravno uvijek na raspolaganju i podrška u svemu što treba, ali ih treba pustiti da malo sami shvate poentu života.

Anica i Sanja: Dugogodišnje prijateljice i kolegice. Arhiva

Ideja za scenarij

 Na Instagramu često objavljujete fotografije s prijateljicom i kolegicom Anicom Dobrom. Kad se sastanete, jesu li to uglavnom glumačke teme ili...?

- Anica i ja se u posljednje vrijeme uspijemo sve češće vidjeti, jer je ona bila u Zagrebu zbog snimanja serije „Crno-bijeli svijet“. A prije toga bismo se vidjele i čule povremeno. Pričamo o svemu i svačemu, volimo fino jesti obje, pa otkrivamo nova mjesta gdje se može dobro jesti. Ona je meni baš otkrila nekoliko dobrih restorana u Beogradu. Naše kafe i ručkovi traju po šest sati, a ne dva sata kao obično. Jako se volimo i cijenimo I, nažalost, nikad nismo radile zajedno.

 Razmišljate li možda o nekoj zajedničkoj saradnji?

- Moram priznati da razmišljamo sve intenzivnije o tome. Smišljamo neki projekt da radimo zajedno. Istih smo godina i u isto vrijeme smo nekako počele glumiti. Mislimo da bismo jako dobro funkcionirale zajedno, ali se još nismo usudile to predložiti nekom reditelju. Imam već godinama jednu ideju za naš scenarij, nadam se da ću to finalizirati.

 Kasno idem u krevet

- Nisam od onih koji znaju odmarati, meni je odmor eventualno gledanje filma ili čitanje neke dobre knjige. Nikad popodne ne spavam i uvijek kasno idem u krevet – kaže Vejnović.

 Zle ljude najviše boli ignoriranje

- Uvijek je bilo podmetanja, u poslu naročito. Ali ja se s tim ne bavim. Čak i kada mi prijatelj ili kolega kaže da je neko nešto loše o meni rekao, ja ih prekinem, ne želim znati, jer s tom informacijom neću biti pametnija. To više govori o drugim ljudima. To treba ignorirati. Takve ljude najviše boli ignoriranje, jer oni traže reakciju i time se hrane, a ne treba im dati taj gušt – govori Vejnović.

 Mladi su zabili glave u telefone

- Možda zvuči staromodno, ali koliko god nam internet olakšava život, toliko je loš. Volim promatrati ljude i primjećujem da svi bulje u mobitel, niko ni s kim više ne komunicira. Mladi ljudi sve manje čitaju, zabili su glave u te male ekrane, čak i filmove gledaju na mobitelu, što je meni ludost. Sve je dovedeno u istu ravan – kaže glumica.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.