NAJLJEPŠA SVIH VREMENA

Ana Mirjana Račanović-Jevtić za „Avaz": Nekad nisam razumjela zavist

Sebe nikad nisam smatrala boljom od ostalih djevojaka

Arhiv

2.2.2023

Često se za misice, i to nakon izvjesnog vremena, kaže da su jedne od najljepših. Ana Mirjana Račanović-Jevtić je jedna od rijetkih koje je kompletna javnost proglasila najljepšima ikad. Ona je 2001. godine proglašena za Miss Bosne i Hercegovine i tako preko noći postala prepoznatljivo lice na našoj sceni. Ljepotica iz Semberije je neko vrijeme živjela u Sarajevu, na jednoj televiziji imala je svoj šou, pojavljivala se u reklamama domaćih brendova, muzičkih spotova, te za Eurosong iz sarajevskog studija čitala glasove iz naše zemlje. Danas je ona supruga i majka troje djece, a adresa im je već dugi niz godina u Njemačkoj. Ana Mirjana je za „Avaz“ iz ove zemlje govorila o danima slave, izazovima majčinstva te o standardima ljepote danas.

Lijepa sjećanja 

Prije više od 20 godina ste postali Miss BiH, u kakvom Vam je sjećanju ostao taj period?

- Sjećam ga se baš dobro, imam sreću da mi je ostao u veoma lijepom sjećanju. Upoznala sam predivne ljude i posjetila divna mjesta, ostvarila divne poslovne saradnje, tako da mogu biti presretna jer su mi se samo lijepe stvari dešavale i samo najljepša sjećanja su mi ostala kada su u pitanju taj izbor i bavljenje tim poslom.

Od tog trenutka pa sve do danas, ljudi Vas proglašavaju našom najljepšom misicom, prija li Vam to?

- Ne znam šta da kažem, sebe nikad nisam smatrala ni boljom ni lošijom od ostalih djevojaka. Sve su posebne i drugačije, svaka žena je lijepa na svoj način. Tako da sve mi imamo svoje vrline i mane. Mislim, drago mi je, svaka žena voli kompliment, i to je lijepo, ali nikad sebe nisam smatrala boljom od ostalih.


Račanović-Jevtić: U trenutku pobjede na izboru. Arhiv

Jedna ste od rijetkih javnih ličnosti koje nemaju niti jedan negativan komentar.

- Stvarno nisam imala niti jedan skandal niti mrlju u svom životu, ali to je samo iz razloga što sam ja takva osoba. Ja nisam sklona incidentima niti volim da vrijeđam druge ljude. Takva sam po prirodi, ne volim pretjerano ni izlaske. Uvijek sam bila više vezana za porodicu, tada sam imala momka, a sada supruga, tako da nisam bila sklona tome. Nisam ni odlazila na ta mjesta da bih mogla da dam bilo kakvog povoda nekim ružnim natpisima.

Posebne i drugačije 

Kako komentirate trend da žene sve više liče jedna na drugu, kao da su klonirane?

- Svako ima pravo da živi i radi sa svojim tijelom i životom šta hoće, ali ne mogu reći da mi se pretjerano sviđa. Mislim da je to više problem naših, balkanskih zemalja. Svugdje u svijetu je sasvim normalno da glumice i modeli teže da budu posebne i drugačije po nečemu, ako imate malo nepravilan nos, bilo kakvu razliku, to vas čini posebnom i ljepšom. To je problem našeg Balkana, pa zato težimo da ličimo na jednu osobu. Lično mi se to ne dopada, mislim da svaka žena treba da bude drugačija i posebna.

Koliko je Vama ljepota bila teret?

- Možda u nekim mlađim danima, nisam tada razumijevala tu malu zavist i ljubomoru od drugarica, ali poslije nisam imala nikakve neprijatnosti.


Račanović-Jevtić: Ostala upamćena kao najljepša. Arhiv

 S kojim izazovima se susrećete kad je riječ o majčinstvu?

- To je avantura koja traje 24 sata, i tako je otkako sam postala majka. Adrian, moj najstariji sin, puni četrnaest godina i prolazimo fazu puberteta, i to mi je veoma zanimljivo. Trudimo se da prođemo što bezbolnije kroz taj period. Hvala Bogu, moja djeca su divna i Adrian, i Aleksandar, i Anđela, zadovoljna sam kojim putem idu i kako ih moj suprug i ja vaspitavamo.

Nedostaje li Vam Bijeljina, koliko često idete tamo?

- Mislim da svi znaju koliko ja volim svoju Bijeljinu. Imam sreću da je i moj suprug odatle, veoma mi je drago što naša djeca vole da sve raspuste provode kod bake i deke i vide svoje rođake, svoju tetku i tetka, tako da se radujemo. Imam i ja tamo prijatelje i sve najljepše uspomene nosim iz Bijeljine. Lijepo mi je i ovdje u Njemačkoj, a kada poželimo, odemo tamo.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.