Kao najveći sportski događaj ikad održan na našim prostorima, na ponos Sarajeva i Bosne i Hercegovine, pamtimo Zimske olimpijske igre (ZOI), koje su svoje otvorenje na stadionu Koševo imale prije tačno 38 godina, odnosno 8. februara 1984.

Sportski objekti

Nešto manje od šest godina ranije Sarajevo je u konkurenciji Sapora (Japan) i Geteborga (Švedska) u Atini potvrđeno kao domaćin 14. po redu ZOI. Potom je pretvoreno u veliko gradilište jer je od sportskih borilišta imalo samo jednu ledenu plohu u Skenderiji i skroman Ski-centar na Jahorini.

Ovo je uveliko izmijenilo izgled Sarajeva, a svi sportski objekti završeni su i opremljeni do jeseni 1982. godine - Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice, dvorane, „bijele pruge“, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, kao i saobraćajnice u pravcu planina.

Sarajevske Igre, održane od 8. do 19. februara, imale su dotad najveći broj država učesnica i predstavljale su veliku promociju Sarajeva, Bosne i Hercegovine i tadašnje Jugoslavije. Samo otvaranje je putem TV ekrana pratilo gotovo nestvarnih oko dvije milijarde ljudi.

Na ZOI u Sarajevu su u šest sportova i 10 disciplina nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).

Pratilo ih je 7.825 akreditiranih novinara i tehničkog osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća. Evidentirano je 696.000 gledalaca i 10.450 volontera, koji su dali doprinos da ZOI budu do tada najbolje organizirane u historiji zimskih olimpijada.

Frankovo srebro

Za domaću publiku je posebnu važnost nosila srebrena medalja slovenskog alpskog skijaša Jure Franka u veleslalomu - prva medalja koju će Jugoslavija dobiti na zimskim OI. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile transparentima na kojima je pisalo “Volimo Jureka više od bureka“. Prije dvije godine je proglašen i počasnim građaninom Sarajeva.

- Kada jednom imaš Zimske olimpijske igre, to ti je kao kada si predsjednik Amerike. Do kraja života će te smatrati predsjednikom. Zauvijek si to, pa je tako i Sarajevo zauvijek dio olimpijskog pokreta. Za mene su ZOI bile drugo rođenje. Zaista je istina da sam prije Sarajeva imao jedan život, a nakon Sarajeva drugi. Tada se sve promijenilo. Ljudi te počnu drugačije gledati, a navikneš se da si pod stalnim publicitetom - kazao je prije nekoliko godina Jure Franko.

Dakle, sportski je to događaj koji je u današnjim okolnostima teško zamisliti u BiH, ali koji će Sarajevo i BiH zauvijek činiti dijelom olimpijskog pokreta.

U svjetskim muzejima

Danas, osim Olimpijskog muzeja u Sarajevu kao jedinog sportskog muzeja u BiH, eksponate sa ZOI 1984. možete pronaći i u najvećim svjetskim muzejima posvećenim Olimpijskim igrama.

Neke od njih smo posjetili i osvjedočili se da se u najvećem muzeju ovog tipa, onom u Lozani (Švicarska), prilazi stepenicama na kojima su iscrtana imena nosilaca olimpijskih baklji, među kojima je i Sanda Dubravčić.

ZOI 1984. su dosta zastupljene u Lozani - medaljama, maskotom Vučko i nizom suvenira koje je moguće kupiti u ulaznom holu muzeja, gdje vas uredno upozoravaju da “kupovina nije olimpijski sport”. Originalna baklja kojom je Dubravčić, kao tadašnja takmičarka u umjetničkom klizanju, zapalila olimpijski plamen u Sarajevu se od 2006. godine nalazi upravo u Lozani.

U tom muzeju je inače smješten najveći svjetski arhiv (s više od 10.000 dokumenata) Olimpijskih igara, a godišnje ga u prosjeku posjeti više od 250.000 ljudi.

- Kad smo zatvorili Igre u Sarajevu, otišao sam iz ovog grada, ali sam još tad znao i slutio da ću se u njega često vraćati. Sarajevo je organiziralo prekrasne Igre i tad je pokazalo da ima šta ponuditi svijetu - izjavio je Samaran, koji je bio veliki prijatelj Sarajeva.

Samaranova ostavština

Veliki broj eksponata sa ZOI 84. možete pronaći i u muzeju “Juan Antonio Samaranch” na brdu Monžuik u Barceloni, koja je od 1996. godine grad pobratim Sarajeva. Barcelona je za našu zemlju posebna i zbog toga što smo tamo sa 10 predstavnika debitirali na Igrama.

Pokojni Samaran je, kao predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1981. do 2001., bio ključna figura i za održavanje OI u Sarajevu, koje je ocijenio dotad najbolje organiziranim u historiji. U kolekciji koju je poklonio muzeju u Barceloni su medalje s olimpijskih igara te set kutija i znački s logom Igara koje su održane dok je on bio predsjednik MOK-a, među kojima i za Sarajevo 1984.