Mirza je ove godine proširio i svoj bend što je dodatno obogatilo atmosferu, ali i repertoar

Atmosfera na koncertu Mirze Selimovića u Tuzli

Prostor oko zgrade je ograđen, a nikome, osim delegatima, nije bilo dozvoljeno da prisustvuju Skupštini, čak ni novinarima

Delegate u Fudbalskom savezu KS čuvala policija

Otežan saobraćaj u Vogošći

Video/Teška saobraćajna nesreća kod Vogošće

Saobraćaj se odvija bez većih zastoja

Video / Nesreća na autoputu Banja Luka - Doboj

Stvorile se manje gužve

Saobraćaj se preusmjerava na alternativni pravac

Video / Pijani vozač zaustavio saobraćaj

Nema većih zastoja

U Mostaru obilna kiša

Očekuju se velike količine snijega

Kolaps širom BiH

Nije ovo prvi put da se pojavi snimak nekadašnjeg selektora BiH kako pjeva, s obzirom da je i nakon ispadanja u baražu za Euro postao viralan




Savo Milošević zapjevao u lokalu sina Mirze Delibašića

<p>Kada priroda pokaže svoju nepredvidivu snagu, poput poplava koje ugroze živote i imovinu ljudi, naša snaga kao zajednice dolazi do izražaja kroz solidarnost i darivanje. Ove teške situacije nas podsjećaju na važnost ljudskosti, empatije i zajedništva. Kompanije m:tel i Logosoft, u okviru svog društveno odgovornog poslovanja, pružile su podršku stanovnicima pogođenim poplavama, sa posebnim fokusom na obrazovne institucije, nastavno osoblje i djecu.</p><p>Tokom obilaska najugroženijih područja, zaposleni ovih kompanija su direktnim kontaktom sa stanovnicima ustanovili konkretne potrebe za pomoći. Identifikovane su velike štete na školskim i privatnim objektima, uključujući i potpun prekid internet usluga, što je dodatno otežalo ionako izazovne uslove.</p>

<p>Kao odgovor na ove izazove, m:tel i Logosoft donirali su LTE rutere sa pripadajućim mobilnim internet servisima školama, nastavnicima i učenicima čije su mreže potpuno uništene. Donacija je usmjerena na dvije škole: JU Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ i JU Osnovna škola „Muhsin Rizvić“ u Fojnici. Zahvaljujući ovoj pomoći, učenici i nastavnici sada imaju pristup internetu, omogućavajući im nastavak obrazovnih aktivnosti i povezanost sa svijetom.</p><p>Ova inicijativa predstavlja samo jedan od koraka koje m:tel i Logosoft poduzimaju u podršci zajednicama kojima je pomoć najpotrebnija. Kompanije ostaju posvećene pružanju podrške i pokazivanju snage zajedništva u kriznim situacijama, naglašavajući važnost povezivanja i međusobne solidarnosti u teškim vremenima.</p>

Donacija rutera: podrška obrazovanju i zajednici u kriznim trenucima

m:tel i Logosoft donacijom rutera pomogli područja pogođena poplavama

<p>Dvadeset srednjoškolaca i srednjoškolki iz Bihaća, Breze, Ilijaša, Maglaja, Sarajeva, Širokog Brijega i Zvornika, najuspješnijih polaznika drugog ciklusa <a href="https://telemachfondacija.ba/projekt/job-lab/">Job Lab programa</a> Telemach fondacije za 2024. godinu, učestvovalo je u studijskoj posjeti Sarajevu od 18. do 20. decembra. Studijska posjeta predstavlja završnicu i vrhunac svakog od dva godišnja ciklusa Job Lab programa karijernog savjetovanja, koji <a href="https://telemachfondacija.ba/">Telemach fondacija</a> realizira kroz niz radionica u live i online formatima, u saradnji s partnerskom organizacijom <a href="https://star.study/bs/munja">MUNJA</a>. Ovaj događaj mladima donosi dodatne mogućnosti za edukaciju, networking i zabavu, zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji inspirativnih predavanja, diskusija, radionica i posjeta ključnim lokacijama koje predstavljaju spoj poslovnog, obrazovnog i kulturnog života. </p><h2>Mladi u fokusu</h2><p>Studijska posjeta rezervirana je za najaktivnije i najambicioznije učesnike Job Lab radionica, kakva je i ova generacija Job Labovaca koja je koristila svaku priliku da propituje, istražuje i uči. Tokom posjete kompaniji <a href="https://telemach.ba/">Telemach BH</a>, mladi su se upoznali s radom pojedinih odjela i uprave, što im je omogućilo da bolje razumiju poslovne procese u jednoj od vodećih telekomunikacijskih kompanija u BiH. Zanimalo ih je kako se izdvojiti u masi i postati lider o čemu je, između ostalog, govorio Admir Drinić, generalni direktor Telemacha. </p><p>Posjete visokoškolskim ustanovama, Sarajevo School of Science and Technology, International University of Sarajevo, Elektrotehničkom fakultetu i Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, mladima su pružile uvid u mogućnosti za dalje obrazovanje i profesionalni razvoj. Nakon posjete HUB-u 387, gdje su imali priliku čuti uspješne poduzetničke priče, neki od učesnika su dobili inspiraciju da pokrenu vlastiti posao. </p><p>„Job Lab me motivirao da počnem razmišljati o poduzetništvu kao opciji za budućnost. I ostali učesnici su me ohrabrili u tome, što mi je mnogo značilo“, kazao je Harun Hasanspahić, učenik iz Breze.</p><p>Kroz dinamične, interaktivne radionice u Homework Hubu učesnici su razvijali kritičko razmišljanje, komunikacijske, liderske i timske vještine te dokazali kako zajednički rad i inovativna rješenja vode do uspjeha. O svojim inspirativnim karijernim putevima govorile su im uspješne menadžerice - Hajdi Mostić, CCO Telemach BH i predsjednica Upravnog odbora Telemach fondacije, i Selma Fetahović-Zeljković, direktorica Sektora za pravne poslove u ovoj kompaniji te tako ohrabrile mlade da slijede svoje snove i budu pokretači promjena u svojim zajednicama. </p><p>„Mnogo su mi značila iskustva i razgovor s našim edukatorima, koji su nas naučili kako da prebrodimo strahove s kojima se susrećemo u ovom periodu života i budemo najbolja verzija sebe“, istakla je Danira Turulja iz Goražda. </p><p>Snimanje videa, zadatak koji je pred srednjoškolce postavio Esad Zečević iz Sektora za marketinške komunikacije Telemacha kako bi testirao njihovu inovativnost i upotrebu modernih tehnologija, dodatno je zbližilo ove mlade ljude koji su već od prvog dana funkcionisali kao dobro usklađen tim, što je još jedan od važnih, dugoročnih benefita ovog programa.</p><p>„Svaka prilika za neformalno obrazovanje nosi novo iskustvo, znanja, ali i poznanstva. Učestvovala sam na mnogo takvih događaja kojima mogu zahvaliti što sada imam prijatelje u cijeloj državi“, istakla je Sumeja Ožegović, učenica iz Bihaća. </p><p>Finalni dan studijske posjete bio je posvećen refleksiji i razvoju novih ideja za unapređenje Job Lab programa, kako bi se unaprijedio za sljedeću generaciju učesnika.</p><h2>Uspjeh Job Lab programa </h2><p>„Job Lab program nudi priliku srednjoškolcima da otkriju svoj potencijal, ali i da prodube vještine koje će im sutra biti potrebne. Trendovi i tehnologija munjevito napreduju, poslovi svakodnevno nestaju i nastaju, a Job Lab je tu da upozna mlade s promjenama na tržištu rada i pruži im smjernice za adaptaciju i izgradnju vještina kako bi ostali relevantni, konkurentni i kompetitivni. Kroz ova tri dana, pokazali su nam sve svoje sposobnosti, kvalitete i moć uz koje budućnost njihovih lokalnih zajednica i cijele Bosne i Hercegovine izgleda svijetla. Bilo je i prilika za druženje, zabavu i odlazak u pozorište. Radujemo se njihovim budućim uspjesima i ostajemo im podrška“, istakla je Anesa Muhović, direktorica Telemach fondacije. </p><p>U saradnji s Inkubatorom društvenih inovacija MUNJA, Telemach fondacija četiri godine zaredom omogućava srednjoškolcima širom BiH da pronađu smjer za lični i karijerni razvoj, pripremajući ih za sve izazovnije tržište rada. </p><p>„Srednjoškolci često po prvi put na Job Lab radionicama dobiju informacije o karijernom razvoju, zapošljivosti i tržištu rada. Pored otkrivanja vlastitih potencijala, kroz niz aktivnosti nastojimo kod njih razviti takozvanih 14 X faktora zapošljivosti. To su vještine koje se traže na tržištu rada sadašnjosti i budućnosti i koje moderne, dinamične kompanije cijene prilikom zapošljavanja. Šablonski CV i Cover letter nisu dovoljni da se dobije posao, jer je proces selekcije kandidata danas vrlo složen i za to mlade pripremamo kroz Job Lab. Motivišemo ih i na volontiranje, društveni aktivizam, nastavak školovanja i korištenje svih prilika za formalno i neformalno obrazovanje koje nudi Bosna i Hercegovina, ali i programi razmjene studenata u inostranstvu. Naravno, usmjeravamo ih da znanje koje su stekli vani donesu nazad u BiH, izgrade uspjeh na njegovim temeljima i dijele dalje, jer znanje za to i služi“, istakla je Nafija Kurtić, projekt koordinatorica MUNJA-e. </p><p>Od 2021. do 2024. godine kroz Job Lab program je prošlo više od 3000 učesnika iz više od 200 srednjih škola. Kako bi došli do što većeg broja mladih, Job Lab edukatori su posjetili više od 112 gradova/zajednica širom Bosne i Hercegovine. U cilju stvaranja sveobuhvatne podrške mladima u periodu kada se nalaze pred važnim životnim odlukama, Job Lab program je specijaliziranim radionicama obuhvatio nastavnike i roditelje. </p><p>O impaktu ovog jedinstvenog programa govore podaci da se u prva tri mjeseca nakon učešća u Job Lab radionicama 96% mladih odlučuje na volonterski angažman, 87% planira nastaviti razvijati svoje vještine za budućnost, a čak 93% je motivisano da pokrene vlastiti biznis. Zabilježeno je i povećanje njihovog aktivizma kroz omladinske organizacije na 89%, te angažmana kroz online kurseve na 94%. Za više informacija posjetite web stranicu <a href="https://telemachfondacija.ba/projekt/job-lab/">Telemach fondacije</a> i zapratite društvene mreže kompanije <a href="https://telemach.ba/">Telemach BH</a> (<a href="https://www.facebook.com/TelemachBH">Facebook</a>, <a href="https://www.instagram.com/telemachbh/">Instagram</a>).</p>

Razvoj vještina za budućnost

Job Lab studijska posjeta Telemach fondacije: Podrška mladima – od snova do promjena

<p><b>U magiji blagdana, svaki kutak našeg doma postaje oaza ispunjena ljubavlju, smijehom i toplinom. Praznici su tu da nas podsjete na važnost porodice, ljubavi i zajedništva. </b><br><br>Svi su, naravno, najviše oduševljeni kićenjem jelke čiji ukrasi stvaraju nezamjenjivu atmosferu koju svi jedva čekamo – onu koja nas podsjeća na tradiciju, zajedništvo, na radost okupljanja najmilijih. Ovih dana naročito je važno naći sve što želite, a sve što želite ima Pepco.Ukrasiti dom pažljivo odabranim detaljima dok naše mame i bake spremaju blagdanska jela, a dječiji smijeh stvara toplinu oko srca jedan je od najdražih “zadataka” svake porodice. <br><br>Pa, kome se ne mili čekati praznike i Novu godinu u ovoj atmosferi. Neprocjenjivo! Bez obzira na to birate li tradicionalnu, glamuroznu ili prirodnu dekoraciju, upravo Pepco ima sve da bi dom blistao srećom i blagostanjem.</p>

<p>Nema ničega ljepšeg od trenutka kada razvučemo dekicu s božićnim dezenom, ugodno se smjestimo na sofi i opuštamo uz miris sveće koja nježno svijetli, dok nas u pozadini umiruje miris aromatičnog difuzora. <br><br>Tada svi problemi nestaju, a blagdanska čarolija preplavljuje dom. Uokvireni su svi oni detalji koji stvaraju magiju – od pletenih jastuka u toplim crvenim i bijelim tonovima, do poklona pažljivo smještenih ispod jelke, koja svojim crvenim ukrasima i LED svjetlima donosi pravi praznični duh. <br><br>Tu su i šarmantni Krcko Oraščić i veseli irvasi da čuvaju poklone, kao da nas podsjećaju na djetinjstvo i neopisivu radost otvaranja poklona. Baš tada, sav smijeh, uzbuđenje i ljubav spojeni su u jedno – i to je ono što blagdane čini posebnima.</p>

<p>Uz tradicionalne ukrase, uvijek je poželjno dom začiniti s malo glamura. Neka elegantni ukrasi u obliku labudova, ledenica i pahulja dodaju dašak sofisticiranosti, dok novogodišnja girlanda od perli donosi blistavi sjaj, koji će zasjati ne samo na jelki, nego i u cijelom prostoru. <br><br>Taj savršen balans između tradicije i luksuza stvara poseban šarm, zbog kojeg se svaki kutak doma čini savršenim. Najposebniji trenutak za pamćenje je onaj koji provedemo s porodicom, uživajući u zajedničkom druženju i prazničnim ritualima. U Pepcu se opremite udobnim, cozy outfitima za cijelu porodicu, jer će vam udobni džemperi, pidžame i čarape činiti svaku večer uz film ili porodični razgovor još ugodnijim.<br><br></p>

<p>S najmilijima okupljenim za stolom, gdje se uz grickalice u elegantnim posudama pripremaju blagdanski kolačići, svaki trenutak postaje sjećanje koje želimo čuvati zauvijek. Za najmlađe, radost može biti još veća uz igre i poklone koji dolaze u obliku kreativnih setova, od onih za pravljenje narukvica, pa sve do plišanih igračaka, koje će sigurno donijeti osmijehe na lica svih.</p>

<p>Praznična atmosfera je u svakom detalju, u svakom osmijehu, u svakom trenutku provedenom s onima koje volimo. I upravo je to ono što naš dom čini posebnim, a blagdane nezaboravnim.&nbsp;</p>

Stvorite toplu atmosferu doma uz ukrase i poklone za savršene praznične trenutke

Ukrasi i pokloni za toplinu blagdana u svakom domu 

Specifične zbog svoje sposobnosti da kombiniraju različite žanrove, od drame i trilera do romanse i akcije

Volite turske serije? Donosimo listu koja će vas oduševiti!

Kao majka troje djece, Jelena je postala pravi izvor inspiracije za mnoge žene koje balansiraju porodične obaveze i ličnu njegu

Otkrivamo tajne besprijekornog izgleda Jelene Jugović Tunçel!

Brza i jednostavna priprema

Ukusna krempita: Omiljeni kolač svih generacija

Sve što ona uradi postane viralni hit

Uspješan brend: Hailey Bieber najavljuje Rhode olovku za usne

Da biste imali izgrađeni modni stil, potrebno je uložiti u modne dodatke koji će vas osvježiti

Omiljene čizme ponovo na tronu: Idealne za unikatne zimske kombinacije

Nekada toga nismo ni svjesni

Najčešće modne greške: Kako nesvjesno uništavamo kvalitetu odjeće

Kad pogledam iza sebe, sjećam se samo lijepih stvari, kaže pjevačica

Mia Borisavljević u razgovoru za “Azru”: Ništa nije teško kad vas vode želja i ljubav

 Spremala se čitavih sedam mjeseci

Višestruki talenat: Angelina Jolie oduševila muzičkom izvedbom

<p>Snijegom prekriveni granični most između dvije srednjovjekovne tvrđave u dijelu Estonije gdje se govori ruski mogao bi biti mjesto gdje će započeti "treći svjetski rat", piše <a href="https://www.politico.eu/article/narva-estonia-end-of-free-world-frozen-border-russia/">Politico</a>.</p><p>Grad Narva, uz estonsku granicu s Rusijom, bio je u centru napora da se odupre, kako kažu, gotovo stalnim provokacijama iz Moskve - od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, vrlo glasne propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona označenih sa "Z", simbolom ruskih oružanih snaga.</p><p>- Ne namjeravamo započeti treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas se isprovocira da učinimo nešto što bi imalo veći odjek - rekao je Egert Belitšev, glavni direktor estonske policije i granične straže.</p><p>Otprilike četvrtina estonskog stanovništva od 1,4 miliona etnički su Rusi. Većina ima estonsko državljanstvo i većina osjeća bliske veze s Estonijom, ali Kremlj je majstor iskorištavanja etničkih razlika kako bi dobio posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. To je učinjeno u Gruziji i Moldaviji i to je bio izgovor za invaziju na Ukrajinu.</p><p>Postoji strah da bi Kremlj mogao igrati na istu kartu i pokušati zauzeti istočnu Estoniju, s njenom velikom populacijom etničkih Rusa, a zatim izazvati NATO da pokrene globalni rat kao odgovor. Nereagiranje bi pokazalo da je NATO-ova odredba o zajedničkoj odbrani u Članku 5 besmislena.</p><p>Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je sugerirao 2022. godine, nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoj sveopći rat protiv Ukrajine, da je Narva historijski gledano dio Rusije. Narva, treći po veličini grad u Estoniji, bliži je Sankt Peterburgu nego Talinu. Od oko 56.000 stanovnika 96 posto govori ruski, a trećina ima ruski pasoš.</p><p>Opisujući grad kao "kraj slobodnog svijeta", Belitšev, koji je etnički Estonac, ne misli da su estonski NATO saveznici spremni na ono što bi se ovdje moglo dogoditi.</p><p>Oko 900 britanskih vojnika raspoređeno je u zemlji kao dio multinacionalnih NATO snaga u zračnoj bazi Tapa zapadno od Talina. Francuska tamo također ima trupe. Britanska vlada obećala je staviti svoj borbeni tim 4. brigade u pripravnost za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio borbene grupe u većini istočnih zemalja članica, a planira proširiti te grupe u Latviji i Litvaniji. Na to se nisu obvezali u Estoniji zbog manjka u britanskoj vojsci, koja ima samo dvije oklopne brigade na raspolaganju.</p><p>Ako bi Rusija izvršila napad, malo je vjerovatno da bi NATO snage u Tapi, dopunjene estonskim aktivnim osobljem od 7.700 (povećano na 43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofanzivu. Štaviše, nedavna posjeta belgijskog izaslanstva bio je usredotočen na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljnu raspravu o tome kako se trupe mogu brzo poslati da brane Baltik, rekao je Belitšev.</p><p>- Mislim da svijest ne postoji u onoj mjeri koliko je mi imamo - rekao je o saveznicima svoje zemlje.&nbsp;</p><p>- Nije je bilo 2008. (kada je Rusija napala Gruziju), nije je bilo 2014. (kada je Krim pripojen) i nema je sada... ljudi ne razumiju stvarnu situaciju.</p><p>Za Talin je egzistencijalno pitanje šta učiniti sa svojim velikim susjedom na istoku. Najmanja baltička država već sada troši 3,4 posto svog BDP-a na odbranu, a iduće godine planira taj udio povećati na 3,7 posto, daleko više od većih zemalja EU.&nbsp;</p><p>Strah u Talinu je zbog onog što bi se moglo dogoditi nakon završetka rata u Ukrajini i ako Rusija iskoristi bilo kakvu pauzu u borbama da napadne ranjivu zemlju NATO-a.</p><p>Ta prijetnja čini kontrolu granice još važnijom:&nbsp;</p><p>- Kada dođe do invazije, već je prekasno - rekao je estonski ministar obrane Hano Pevkur u Talinu.&nbsp;</p><p>- Moramo proučiti sistem ranog upozoravanja i unaprijed biti jasni da ćemo odmah reagirati ako prva osoba pređe granicu.</p><p>Estonija ima dugo i gorko iskustvo ruske kolonije. Tek je 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza ponovno stekla svoju nezavisnost i od tada je požurila učvrstiti veze s EU i NATO-om.&nbsp;</p><p>Opasnost od Moskve istaknuta je 2014. godine, kada je službenik sigurnosnih službi Eston Kohver otet i zatvoren od strane Rusije. Pušten je godinu dana kasnije u razmjeni zarobljenika.</p><p>- Možemo li biti sigurni da se tako nešto neće ponoviti? - rekao je Belitšev, stojeći na mostu na rijeci Narvi, gledajući na nedavno postavljenu odbranu protiv tenkova, tzv. "zmajeve zube".&nbsp;</p><p>Belitšev je rekao da je plan tehnologijom nadzora pokriti svaki metar estonske granice s Rusijom od 338 kilometara. To je lakše reći nego učiniti.</p><p>Prvo, tu je dionica od 77 kilometara koja prolazi uz rijeku Narvu. Rusko uklanjanje graničnih plutača ovog ljeta uzrokovalo je porast upada na estonski teritorij s 18 u prethodne dvije godine na 96 ove godine. Bez plutajućih oznaka, estonski čuvari imaju problema s razlikovanjem između slučajnih upadača i drskih pokušaja proboja u EU.&nbsp;</p><p>- Ako plutače nisu tamo u rijeci, to uzrokuje mnogo pogrešaka -rekao je Belitšev.</p><p>Rusko blokiranje GPS signala u tom području također otežava praćenje aviona ili bespilotnih letjelica i otkrivanje krijumčara, a također onemogućuje stražarima da tačno odrede lokacije u divljini.&nbsp;</p><p>Južno od Narve, granica se proteže 126 kilometara kroz jezero Peipus nakon čega se vijuga prema jugu još 136 kilometara kroz dva cestovna prijelaza u Koidulau i Luhamau, u blizini mjesta gdje je Kohver uhvaćen, probijajući se kroz močvaru.&nbsp;</p><p>Dok vlažni teren predstavlja prirodnu barijeru ljeti, on otvrdne na niskim temperaturama.</p><p>- To je poput aerodroma zimi - rekao je Belitšev.&nbsp;</p><p>- Tamo možete sletjeti avionom ako želite.&nbsp;</p><p>Program vrijedan 157 miliona eura usmjeren je na jačanje granične zaštite u Narvi. Belitšev je rekao da Estonija gradi ono što on naziva "zidom za bespilotne letjelice" koji koristi digitalne sisteme za blokiranje neprijateljskih bespilotnih letjelica.</p><p>Plan je također angažirati policijsku pričuvu od 1.000 pripadnika sigurnosnog osoblja širom zemlje kao potporu u slučaju većeg incidenta, uz 29.000 volontera koji već treniraju u sklopu Estonske odbrambene lige.</p><p>Povećanje broja nije lako u mjestu kao što je Narva budući da kandidati moraju tečno govoriti estonski i imati državljanstvo da bi služili u policiji.</p><p>- U ovoj regiji uvijek imamo problem da pronađemo nove policajce - rekao je.&nbsp;</p><p>Unutar impozantne tvrđave Narve na obali rijeke, koju su u raznim periodima tokom posljednjih 700 godina držali Danci, Nijemci, Poljaci, Šveđani, Rusi, Sovjeti i sada Estonci, izvršna direktorica gradskog muzeja Maria Smorževskih-Smirnova rekla je da je teško boriti se protiv informacijskog rata Moskve.</p><p>Ove se godine Smorževskih-Smirnova našla na udaru na internetu zbog pokretanja izložbe pod nazivom Narva 44 koja se bavi uništenjem pograničnog grada tokom Drugog svjetskog rata od strane sovjetskih snaga. Kremlj za razaranje okrivljuje njemačke trupe u povlačenju, rekla je, ali fotografije pokazuju drugačiju priču.</p><p>Izložba je naljutila lokalno vijeće Narve. Tim Smorževskih-Smirnove također je izazvao kritike zbog postavljanja golemog transparenta na stranu tvrđave okrenutu prema Rusiji na kojem je pisalo "Putin je ratni zločinac" tokom ruske proslave Dana pobjede u maju.</p><p>Estonija pokušava zadržati dobre odnose sa svojim etničkim Rusima i s Moskvom od trenutka kad je počela napetost. Dok je Finska zatvorila sve svoje kopnene granične prijelaze s Rusijom, Estonija drži most u Narvi otvorenim za pješački promet, što znači da je stalni fokus na nadzoru protoka ljudi. Od onih koji pokušavaju preći jasno je izraženo nezadovoljstvo.</p><p>Na ulazu u granični prijelaz dugačak je red koji se vijuga prema gradskom trgu dok stotine čekaju u snijegu za prolaz u Rusiju. Putnici koji prelaze dugu, zaleđenu stazu preko mosta u Rusiju, mnogi vukući velike kofere na kotrljanje, gunđaju na ruskom da su ih estonske vlasti prisilile čekati satima zbog glomaznih izlaznih provjera.</p><p>Belitšev je okrivio Ruse za stvaranje problema u prometu kako bi njegov tim izgledao loše i potaknuo loše osjećaje, ali je dodao da nije njegov posao olakšavati tranzit do države "agresora".&nbsp;</p><p>- Ako želite ući u Rusiju, to ne bi trebalo biti ugodno - rekao je Belitšev, piše <a href="https://www.politico.eu/article/narva-estonia-end-of-free-world-frozen-border-russia/">Politico</a>.</p>

od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, vrlo glasne propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona

Politico: Treći svjetski rat bi mogao početi ovdje, gledate u najranjiviji dio NATO-a

<p>Na Hadži Pašinoj džamiji, poznatoj kao Drvena džamija, u naselju Kolobara u Brčkom izbio je požar noćas oko 2 sata.&nbsp;</p><p>Tri vatrogasna vozila su gasila požar, ali je džamija u potpunosti uništena.&nbsp;</p><p>Uzrok požara nije poznat. Policija Brčko distrikta BiH vrši uviđaj.&nbsp;</p><p>Ova džamija je poznata i kao Kolobarska drvenija ili Drvena džamija, a izgrađena je u prvoj polovini 19. stoljeća sredstvima hadži Paše Mujkanovića, prognanika iz Šapca.</p><p>Tokom agresije na BiH ova džamija je bila minirana i srušena. Obnovljena je u izvornom obliku 2011. godine i predata na upotrebu Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini.</p>

Tri vatrogasna vozila su gasila požar, ali je džamija u potpunosti uništena

U Brčkom izgorjela Hadži Pašina džamija, utvrđuje se uzrok

<p>Srbijanska pjevačica Goga Sekulić uhapšena je večeras na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine  i Hrvatske.</p><p>Naime, odbila je da preda dokumente graničnim policajcima, nakon što su je uhvatili u pokušaju da pješke pređe granicu.</p><p>Kada je sprovedena u stanicu granične policije, Goga je vidjela da je stvar ozbiljna i odmah počela da dokazuje svoj identitet.</p><p>Sekulić je policajcima počela da priča da je ona poznata pjevačica i zapitala se kako je ne prepoznaju.</p><p>- Kada je privedena, Goga je odmah krenula da se pravda, govoreći graničnim policajcima: "Pa kako ne znate ko sam ja? Pa ja sam Goga pjevačica, znate moj hit "Gaćice" - rekao je izvor.</p>

Uhapšena Goga Sekulić: Sa njom bio i kolega 

<p>Podsjetimo, Goga je, kako saznaje Telegraf privedena večeras na granici između Bosne i Hrvatske, nakon što je sa kolegom pokušala pješke da pređe.</p><p>Policija ju je zaustavila, ali je ona odbila da preda svoja dokumenta.</p><p>Ubrzo je puštena.&nbsp;</p>

Kada je privedena, Goga je odmah krenula da se pravda, navodi izvor 

Goga Sekulić tokom hapšenja se obratila policajcima: Pa kako ne znate ko sam ja, znate moj hit "Gaćice"

<p>Srbijanska folk pjevačica Goga Sekulić uhapšena je zajedno sa kolegom Aleksandrom Misojčićem Xanderom večeras, na granici između Hrvatske i Bosne i Hecregovine. </p><p>Naime, njih dvoje večeras nastupaju zajedno, a nakon hapšenja ubrzo su pušteni.</p>

<p>Njihov nastup je bio zakazan u Hrvatskoj. Misojčić je za Telegraf otkrio šta se zapravo događalo na granici.</p><p>- Navigacija nas je odvela na neki granični prijelaz koji zapravo ne postoji. Vidjeli smo tu policiju, mahali, rampa je bila spuštena. Mahao sam im da ih pitam na koji granični prijelaz da pređem, bukvalno kako sam im mahnuo, tako sam zakoračio preko granice faktički te rampe. Rekli su mi "Znate li da ste napravili prijestup, pređite granicu nelegalno, za sada ste uhapšeni, platit ćete kaznu idete sa nama - otkriva on, pa dodaje:</p>

Uhapšena Goga Sekulić: Sa njom bio i kolega, evo šta je razlog

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">- Ja sam prešao jedini sreća, ostali su se vratili u auto na drugi granični prijelaz. Pošto vidim da pišu da nemamo dozvole, svašta nešto su napravili gluposti, to uopšte nije tačno. Sve legalno, normalno samo sam ja prešao preko te linije koja njima nije dozvoljena, Šengen i onda su me tako uhapsili i odveli i dok su ispitivanja i sve ostalo i da platim kaznu i tako dalje, oni su morali da dođu po mene poslije u policiju i to je to - potvrdio je pjevač.</span></div>

Sve legalno, normalno samo sam ja prešao preko te linije koja njima nije dozvoljena, kaže Misojčić

Oglasio se pjevač koji je uhapšen s Gogom Sekulić na granici: Otkrio sve detalje 

<p>Snimak pada aviona kompanije "Azerbaijan Airlines", u kojem je poginulo 38 osoba, pokazuje sumnjive rupe na trupu, što je pokrenulo glasine da su avion srušili Rusi.&nbsp;</p><p>Kako piše "<a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-14226021/Azerbaijan-airlines-plane-crash-Russians-killed-footage.html">Daily Mail</a>", prema podacima sa stranice Flight Radar 24, avion je letio iznad Dagestana duž obale Kaspijskog mora, nakon čega je nestao s radara, što sugeriše da je mogao biti izložen sistemima protuzračne obrane u Rusiji.</p><p>Inače, dio ruskih aerodroma u koje je nesretni avion mogao pokušati prisilno sletjeti bili su tada zatvorene jer je to područje bilo pod napadom ukrajinskih dronova.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">One of the passengers on Azerbaijan Airlines Flight 8243 sent a video to his wife just minutes before the crash.<br><br>In the video, passengers are heard praying and some oxygen masks are already down. <a href="https://t.co/dGqnyXSPGU">pic.twitter.com/dGqnyXSPGU</a></p>&mdash; BNO News Live (@BNODesk) <a href="https://twitter.com/BNODesk/status/1871893814077718973?ref_src=twsrc%5Etfw">December 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Približno sat vremena kasnije, avion se ponovno pojavio izvan planirane rute, leteći nisko iznad vode u zapadnom Kazahstanu, prije nego što se srušio.</p><p>Kao što je poznato, avion kompanije "Azerbaijan Airlines" srušio se u srijedu u blizini grada Aktaua u Kazahstanu sa 67 putnika i pet članova posade, objavile su kazahstanske vlasti. </p><p>Avion je na letio na liniji iz Bakua u Azerbajdžanu prema Groznom u Rusiji, ali je zbog magle preusmjeren. Srušio se u blizini aerodroma Aktau na zapadu Kazahstana. </p><p>U avionu je bilo 37 državljana Azerbajdžana, 16 Rusa, šest državljana Kazahstana i tri državljana Kirgistana.</p>

<p>Snimci su pokazali kako se avion iz Azerbajdžana srušio s male visine uz obalu Kaspijskog jezera, ne uspjevši stići do obližnjeg aerodroma.</p>

Dio ruskih aerodroma u koje je avion mogao pokušati prisilno sletjeti bili su tada zatvorene jer je to područje bilo pod napadom ukrajinskih dronova

Pojavila se nova teorija o avionu koji se srušio u Kazahstanu: Rupe od metaka na trupu, označen i glavni osumnjičeni

<p>Veliki broj spasilaca već drugi dan traga za meteorologom (46) koji je nestao na Bjelašnici.&nbsp;</p><p>Usljed teških vremenskih uslova potraga je obustavljena do jutarnjih sati, a povodom ove situacije govorio je Edin Pišmo, pomoćnik direktora sektora meteoroloških mjerenja i prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda.</p><h2>Prošao obuku</h2><p>- On je duže vrijeme radio na meteorološkoj stanici Ivan-sedlo, međutim zbog odlaska u penziju našeg osmatrača na stanici Bjelašnica - mi imamo nedostatak kadra. Stanica Bjelašnica je jedina takva stanica u BiH, koja je dio međunarodnih mreža stanica preko kojih se prate klimatske promjene.&nbsp;</p><p>Ona mora zadovoljavati određene uslove, kod njih se ne smije koristiti savremena tehnologija mjerenja, mora biti osmatrački sistem, mora biti pokrivenost mjerenja 24/7 i zbog odlaska u penziju na toj stanici smo imali manjak uposlenog - rekao je Pišmo za <a href="https://www.tvsa.ba/pismo-za-tvsa-nestala-osoba-se-javila-posljednji-put-jucer-iza-pola-deset-prosao-je-obuku-za-bjelasnicu/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR1ptwm1rBMWK9VWMV30v1ipK8ExY6Pi0PiFg0-82DgEnwiGqVvDNScpwtA_aem_qPhSX2Cn_IAVyZXqg4CU2g?utm_source=Klix">TVSA</a>.</p><h2>Drugi izlazak na Bjelašnicu</h2><p>Pišmo naglašava da je meteorolog prošao svu obuku, od penjanja, osmatranja na Bjelašnici, te da je stoga upoznat s radom na ovoj bh. planini.</p><p>- Ovo je njegov drugi izlazak na Bjelašnicu. Svi oni znaju da kad krenu da se penju da procijene situaciju sigurnosti da li mogu izaći na stanicu bezbjedno. Prilikom izlaska osmatrač koji se penje i onaj koji je na stanici međusobno komuniciraju da se vidi dokle je koji došao.&nbsp;</p><p>On se javio prilikom silaska sa šestosjeda. Sljedeći put kad je trebao da dođe nije došao i onda ga je kontaktirao uposlenik i mobitel mu je bio nedostupan, potom smo alarmirali MUP, Civilnu zaštitu, GSS i sve službe koje se mogu uključiti potragu i potraga traje od jučer od 12 sati - ispričao je Pišmo za <a href="82DgEnwiGqVvDNScpwtA_aem_qPhSX2Cn_IAVyZXqg4CU2g">TVSA</a>.</p>

Sljedeći put kad je trebao da dođe nije došao i onda ga je kontaktirao uposlenik i mobitel mu je bio nedostupan

Uposlenik FHMZ-a Edin Pišmo o nestalom kolegi: Bio je upoznat s radom na Bjelašnici, posljednji put se javio jučer

<p>Snijeg koji je pogodio BiH nije donio samo nevolje na putevima. Zbog težine su stradali i dalekovodi Elektroprijenosa BiH, pa su brojna domaćinstva bez struje već tri dana. Stanje je teško i na području Semberije i Majevice, gdje je oko 60.000 potrošača bez električne energije.&nbsp;</p><p>Radnici Elektro-Bijeljine, nadljudskim naporima danonoćno su na terenu, a dodatne probleme im stvaraju nepristupačan teren i neočišćeni putevi.&nbsp;</p><p>Nadljudskim naporima, danima, ali i u kasnim noćnim satima, pokušavaju da se izbore sa snježnim nanosima i otklone kvarove.</p><p>Dodatni problem je i iskakanje na dalekovodu u Priboju, koji je općinu Lopare potpuno ostavio u mraku.</p><p>Uz sve muke, putevi nisu raščišćeni pa se teško stiže do dalekovoda. </p><p>- Bilo je pokušaja da se uspostavi snabdijevanje preko tog dalekovoda, međutim neprohodnost do samih objekata i drugih dalekovoda koji pripadaju tom dalekovodu je zaista velika. Apelujemo i na lokalnu vlast da nam obezbijedi pristup lokalnim putevima do naših objekata, kako bi naši ljudi i mehanizacija što prije otklonili kvar - rekao je Slobodan Đalamić iz preduzeća Elektro-Bijeljina.</p><p>U selima oko Lopara mještani su već tri dana bez struje i u mraku. Zatrpani prilazi odsjekli su ih od civilizacije.</p><p>Zbog nestanka struje, muku muče i sa vodom i sa ugašenim frižiderima i zamrzivačima.</p><p>Put ka Loparama također je blokiran.</p><p>Bez električnog napajanja, paraliziran je i rad porodičnih ambulanti u Bijeljini, Loparama i Ugljeviku, čime su ugroženi i pacijenti.</p>

Nadljudskim naporima, danima, ali i u kasnim noćnim satima, pokušavaju da se izbore sa snježnim nanosima i otklone kvarove

Neočišćeni putevi i nepristupačan teren prave haos

Tri dana u mraku: Stradali dalekovodi, paraliziran rad i ambulanti

<p>Danas u Bosni pretežno oblačno vrijeme uz kraća sunčana razdoblja, a u Hercegovini jutro oblačno uz postepeno razvedravanje tokom dana. U centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne je povremeno moguć slab snijeg. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjerena bura, a u ostatku zemlje slab zapadni i sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura zraka od 0 do 4, na jugu od 6 do 12 stepeni.</p><h2>Trodnevna prognoza</h2><p>U petak u Bosni oblačno vrijeme, ponegdje je moguće i provijavanje slabog snijega. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U Hercegovini pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje poslije podne. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -7 do -1, na jugu do 4, a dnevna od -2 do 3, na jugu od 6 do 12 stepeni.</p><p>U subotu u Bosni jutro umjereno do pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U Hercegovini pretežno sunčano. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne slaba bura, a u ostatku zemlje slab vjetar promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od -8 do -2, na jugu od 0 do 4, a dnevna od -2 do 4, na jugu od 6 do 12 stepeni.</p><p>U nedjelju sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura zraka od -8 do -2, na jugu od 0 do 4, a dnevna od -2 do 4, na jugu od 6 do 12 stepeni.</p><h2>Biometeorološka prognoza</h2><p>Pod uticajem djelimično stabilnijeg vremena, biometeorološke prilike će biti povoljnije. Hronični bolesnici i meteoropate trebali bi osjetiti olakšanje. Mada će opšta slika biti ljepša, preporučljivo je ne izlagati se pretjeranim aktivnostima, te povesti računa o primjerenom odijevanju, naročito u unutrašnjosti zemlje, s obzirom da temperature zraka neće značajnije porasti. U Hercegovini sunčanije, ali također prohladno, sa povremenim udarima bure, što će uzrokovati probleme osjetljivim osobama.</p>

Dnevna temperatura zraka od 0 do 4, na jugu od 6 do 12 stepeni

U ovim dijelovima BiH se očekuje snijeg

<p>Zamislite da se protiv vas vodi sudski proces i sad očekujete presudu. Sad zamislite da ste se oduzeli od straha zbog te presude i mogućeg odlaska u zatvor, pa odlučite zavaliti najbliže da s vama podijele sudbinu. Okupite svoje najbolje prijatelje, rodbinu i saradnike te dogovorite da vas na smjenu skrivaju od organa gonjenja, a ako vas kojim slučajem u konačnici policija pronađe i dođe uhapsiti, uđu u direktni obračun s policijom.</p><p>Zvuči potpuno apsurdno i skaradno, je li teško da postoji toliki broj budala koji bi tako nonšalantno bili spremni robijati za drugog. No, upravo opisani scenarij se dešava u Republici Srpskoj.</p><p>Ususret prvostepenoj presudi Dodik je, poput malog uplašenog miša, odlučio da se sakrije iza Republike Srpske i njenih institucija. Recept je već oproban: sazove se Narodna skupština koja usvaja nekakve besmislene odluke, poput ove posljednje da se Dodik ne treba pojaviti na sudu i da se blokira evropski put, a predsjednik RS, uplašen za vlastitu kožu, u zločin upliće sve narodne predstavnike koji sjede u Skupštini, dakle, bezmalo cijeli entitet.</p><p>Naravno, nije ovo prvo zavaljivanje svojih saradnika u vlastito živo blato, pa je zahvaljujući Dodiku već cijeli niz osoba završio pod otpužnicama ili na američkoj crnoj listi ili su cijeli privatni biznisi žrtvovani.</p><p>I da stvar bude gora, u cijelom tom cirkusu zdušno učestvuju kako vlast, tako i veći dio opozicije u RS, te rizikuju da se sutra i sami nađu na optuženičkim klupama zbog udara na ustavni poredak.</p><p>A zbog čega? Pa zato što se Dodik prepao suda.</p><p>Kolika li je samo ljubav, strah, ucijenjenost ili glupost potrebna za takvo nešto?</p><p>Ne znam, ali znam da pod vodstvom Milorada Dodika i njegovog autokratskog upravljanja cijela RS liči na jednu tragikomičnu epizodu „Monty Pythona“.</p>

Ali ne znaju da je junačina iza skupštine skrivena

Sude mi

<p class="">Naše Sarajevo broji mnoštvo mahala unutar kojih se nalazi veliki broj šarmantnih sokaka. Ulica za koju nema Sarajlije da je ne poznaje, posebno ako je riječ o navijačima Sarajeva, zove se Koševo.&nbsp;</p><p class="">Nekada je ono bilo i srednjovjekovna saobraćajnica i prvo je nosilo ime po malom selu "Košava“, koje je na tom lokalitetu bilo smješteno još u vremenu prije dolaska Osmanlija na ove prostore, govori za "Dnevni Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.</p><h2>Starije od Turaka</h2><p>Selo "Košava“ pripalo je kasnije Kemal-begovoj mahali koja se formirala sredinom 16. stoljeća. To nekadašnje srednjovjekovno selo bilo je prepoznatljivo po svojim travnjacima i u 16. stoljeću preimenovalo je svoj naziv iz Košave u Koševo.&nbsp;</p><p>Naziv Koševo je dobio zbog brzog vjetra koji se s oborina Ozrena, baš tim pravcem, spušta i kovitla, a potom završava u Sarajevskom polju.</p><p>Na tom lokalitetu Austrougari su započeli intenzivnu gradnju i formirali zgrade u klasičnim stilovima. Prva koja se napravila bila je s lijeve strane, čiji je vlasnik bio Abdulah ef. Cigić. Ona danas stoji na istom mjestu, ali s promijenjenim dizajnom i izgledom.&nbsp;</p><p>Ta urbana mahala odnosno ulica bit će prepoznatljiva i po tome što će se ovdje nakon Prvog svjetskog rata otvoriti Druga muška realna gimnazija. U toku Drugog svjetskog rata bila je porušena, ali već 1959. godine napravljena je nova škola koja od tada nosi današnje ime – Druga gimnazija.</p><h2>Rasadnik talenata</h2><p>Ova sarajevska gimnazija postala je rasadnik i centar kulturnih i muzičkih talenata, pa će se u koševskoj mahali osamdesetih godina prošloga stoljeća izroditi jedan novi kulturni i muzički pravac New Primitivism, tj. Novi primitivizam, koji će postati apsolutni hit u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.</p><p>U ovoj gimnaziji su, između ostalog, stasali Dražen Ričl, Sejo Sekson, Nele Karajlić i, naravno, Elvis J. Kurtović, koji će posebno promovirati ovaj stil muzičkog i dramskog izražaja, a uz njih su svakako bili popularni Zenit Đozić i Branko Đurić.</p><p>U istu ovu gimnaziju išli su i Zdravko Čolić, Tifa kao i brojni drugi veliki muzički talenti i zvijezde koji su popularnost stekli u cijeloj Jugoslaviji, ističe Garibija.</p><h2>Kultni radio</h2><p>Mahala i ulica Koševo bili su poznati i po tome što se nadomak nje, u Ulici Danijela Ozme, nalazile i prostorije Radija Sarajevo, a sve što se dešavalo na muzičkom planu snimano je upravo u ovoj "muzičkoj pekari“, kako su zvali Radio Sarajevo.&nbsp;</p><p>Ljepota mahale Koševo ogledala se i u Koševskom potoku koji je krasio ovaj lokalitet, koji kasnije natkriše radi izgradnje Ciglana.&nbsp;</p>

Video / Prolazak kroz tunel Zenica

Video / Prolazak kroz tunel Zenica