Bosna i Hercegovina ostaje prvenstveno zemlja porijekla žrtava trgovine ljudima koji se iskorištavaju u inozemstvu kao i u matičnoj državi. Prema podacima koje su dostavile bh. vlasti, tokom 2013. godine identificirano je 16 žrtava trgovine ljudima. Taj je broj znatno porastao 2014. i iznosio je 49 ljudi, 2015. identificirano je 35 žrtava, a lani njih 45, navodi se u najnovijem izvještaju Vijeća Evrope o trgovini ljudima za BiH.

- Godine 2013. i 2014. većina žrtava bila su djeca, 30 djevojčica i 16 dječaka, a slijede žene, njih 16, i tri muškarca. Situacije se promijenila 2015. i 2016. godine te je više odraslih od djece identificirano kao žrtve, tačnije 53 odrasle osobe i 27 djece, od toga 54 žene i 26 muškaraca – dodaje se u izvještaju.

Veći rizik

Kako se navodi, prevladavajući oblik eksploatacije od 2013. do 2016. bio je prisiljavanje na prosjačenje, ponekad kombiniran s drugim oblicima prisilnog rada.

- Seksualno iskorištavanje zabilježeno je kod 92 žrtve, praćeno seksualnom eksploatacijom kod 34 žrtve, uključujući jedan slučaj dječje pornografije. Također, bilo je pet identificiranih slučajeva trgovanja djecom u svrhu prisilnog ili uobičajenog braka. Većina žrtava su građani BiH, kojima se trgovalo unutar države. Zabilježeno je samo pet slučajeva trgovine stranim državljanima, dvije žrtve su iz Srbije, jedna iz Hrvatske, jedna s Kosova i jedan državljanin Šri Lanke – ističe se u izvještaju.

Vijeće Evrope u izvještaju navodi da su građani BiH posebno u opasnosti, jer zbog teške ekonomske situacije veliki broj njih primoran je tražiti posao u inozemstvu, što znatno povećava rizik da postanu žrtve trgovine ljudima.

No, posebno zabrinjava zaključak Vijeća Evrope da se u našoj državi iz godine u godinu bilježi sve veći broj žrtava među djecom, a naročito onih kojima se trgovalo u svrhu prisilnog prosjačenja, prisilnog kriminala i seksualne eksploatacije. 

Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“, kazala je za „Avaz“ da su zaključci Vijeća Evrope očekivani i nisu iznenađenje, jer je ta fondacija bila uključena u konsultativne procese pri izradi izvještaja.

Djeca ulice

- Problem trgovine ljudima za našu zemlju ponovo se aktuelizira. Sada, nažalost, zbog siromaštva, nezaposlenosti i migracija, postajemo zemlja porijekla za trgovinu ljudima. Veliki broj naših građana, pretežno mladih, i žena i muškaraca, izložen je nekom obliku trgovine ljudima. Primjerice, nedavno su iz Hrvatske vraćeni mladić i djevojka koji su tamo otišli preko sumnjivog oglasa za posao i radno eksploatisani – pojasnila je Žigić.

Dodala je da se već duže vremena govori o fenomenu „djece ulice“, tačnije djece koja rade i prose na ulici. Kako kaže, ako se ovoj pojavi ne suprotstavimo, stvaramo uvjete za čistu reprodukciju najtežeg siromaštva i različitih oblika kriminala.

Kriminalci brži od države

- Iako je posljednjih godina otkriveno više slučajeva radne eksploatacije, ne smatram da je eksploatacija žena u svrhu prostitucije u opadanju, samo se manje istražuje, što je, također, problem. Sve ovo ne znači da državne službe u proteklom periodu nisu radile. Pozitivno je što su zakoni usaglašeni. Ali, kao i obično, kriminalci djeluju brže od države i država mora djelovati odlučnije. Kao prvo, potrebno je pooštriti kažnjavanje trgovaca ljudima i ući u ozbiljnu akciju rješavanja problema dječijeg prosjačenja i rada na ulici - istakla je Žigić.