Stručnjaci za terorizam ističu da nijedna država na svijetu ne može reći da je u potpunosti sigurna od pošasti modernog doba - terorizma.

Posljednji teroristički napadi koji potresaju države Evrope, kao što je onaj krajem maja u Mančesteru ili jučerašnji napadi u Hamburgu, potom Berlinu, Nici, Parizu, Briselu i Londonu te mnogim drugim gradovima, samo su potvrda ove teze.

Potvrdu zloćudne teze pružili su i istraživači „Igarape instituta“, koji su, prikupljajući podatke o terorističkim aktivnostima, zaključili da nema mjesta na svijetu koje se može smatrati sigurnim.

Ono što svakako zabrinjava stanovnike Balkana i Evrope jesu sve češći i sve krvoločniji napadi koji se događaju na tlu Starog kontinenta, a u kojima je od 2004. pa sve do kraja 2016. godine živote izgubilo više od 860 ljudi. 

Sigurnosne službe

Analitičar u oblasti sigurnosti i stručnjak za terorizam Denis Hadžović za „Avaz“ je kazao da, nažalost, ne postoji način da se u ovom trenutku odbranimo od terorizma.

- To je pokazatelj koliko su sigurnosne službe spremne da odgovore na ovaj izazov. Posljednji napadi na tlu Evrope, kao što je bio onaj u Mančesteru, pokazao je slabosti sistema. Sad su svi složni u zaključku da nisu spremni da se izbore s ovim problemom, a naročito ne s novim oblicima terorizma koje vidimo danas - rekao je Hadžović. 

Dodao je da je općeprihvaćena postala ideja da se više ne može govoriti o islamističkom terorizmu, jer u svijetu djeluju mnogi separatistički pokreti koji imaju svoju ekstremističku ideologiju.

- Terorizam je ušao u domen statistike, a paradigma sigurnosti je doživjela promjenu kod svih nas, pa je normalno postalo da vidimo duge cijevi na ulicama. Potrebno je izazvati veći i jači angažman cijelog društva. Od porodica, škola i drugih institucija, da se kroz te institucije branimo od terorizma i da razvijamo svijest o potrebi saradnje da bismo umanjili posljedice - istakao je Hadžović.

Prema njegovim riječima, na određeni način zakasnili smo s kvalitetnim odgovorom na uzroke koji su doveli do ovakvog stanja i sveprisutnosti terorizma.

- Živimo u nestabilnom svijetu, u kojem se razvijaju nove vrste terorizma, kao što su sve učestaliji napadi noževima ili automobilima - naglasio je Hadžović. 

Zaokret politike

Direktor Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić za naš list je rekao da mu je drago da su lideri u svijetu odustali od ideje o islamskom terorizmu.

- Dešava se zaokret i u američkoj politici po pitanju borbe protiv terorizma, kao i svjetskog definiranja pojma terorizma. Vidim napredak u smislu da se sad govori o globalnom zlu, a ne o nekoj pojavi koja je povezana s određenom religijom. To je dobar put za naredne aktivnosti, a to je rješavanje pitanja mira i stabilnosti u regijama koje dugo godina proizvode terorističke prijetnje - istakao je Kržalić.

Dodao je da, prije svega, misli na rješavanje suživota Izraela i Palestine, kao i područja Levanta.

- Također, tu se može dodati i jug Afrike, jer su to područja koja u suštini proizvode nestabilnost. Često se ljudima u tim dijelovima svijeta manipulira i često budu iskorišteni za proizvodnju straha. Teroristi su u posljednje vrijeme pokazali da mogu djelovati u bilo kojoj zemlji i gradu i to dokazuje tezu da niti jedna zemlja nije sigurna - kazao je Kržalić.

Prema njegovim riječima, način izvršenja terorističkih napada promijenjen je u skladu s napretkom tehnologije.

- Posebno se to vidi u posljednje vrijeme, kroz korištenje društvenih mreža za mobilizaciju i brzo reagiranje. S tog aspekta, mislim da budućnost preventivnog djelovanja treba da se zasniva na rješavanju problema populizacije i korištenjem društvenih mreža za radikalizaciju - rekao je Kržalić. 

Ističe da zbog toga antiterorizam u većini država kasni za razvojem terorizma, ali da je to pitanje iskrenosti pristupa.

- Tačnije, da li određene službe i politike koje upravljaju žele biti korak ispred samih terorista. Smatram da, ukoliko se želi eliminirati terorizam, sadašnji svijet ima mehanizme i tehnologije da to uradi - zaključio je Kržalić.    

Hadžović: Stanje je izmaklo kontroli 

- Ranije smo imali tačno definirane terorističke skupine koje su imale svoje političke ciljeve. Ipak, danas vidimo da su neke osobe samostalno radikalizirane do te mjere da žrtvuju svoj život zbog ideala nekih vjerskih ili radikalnih grupa s kojima nemaju direktan doticaj. U takvu matricu se uklapa poziv Islamske države da pojedinci izvršavaju terorističke napade, a da pri tome nemaju nikakvu podršku ili pomoć Islamske države. Radi se o sasvim novim metodama i načinima izvršenja napada u odnosu na kraj prošlog stoljeća. Stanje je izmaklo kontroli i države ne mogu uhvatiti korak s novim pojavnim oblicima terorizma - ističe Hadžović.