Putujući Posavinom od Bosanskog Broda ka Derventi, Modriči, Odžaku, Bosanskom Šamcu, Domaljevcu, sve do Orašja, poslije Semberije najvećom žitnicom u BiH, na sve strane su slike užasa na njivama, voćnjacima u farmama.

Čekajući državu

Poljoprivrednici su očajni jer su puno novca i truda uložili da zasiju svoje njive koje im život znače. Umjesto da ubiru plodove svog napornog rada, gledaju pustoš. Urode im je prvo proljetos počeo uništavati snijeg pa nastavio mraz, a dokusurila ih je nezapamćena suša. Šteta se procjenjuje na skoro pola milijarde maraka.

Posebno su ogorčeni zemljoradnici u Modriči, Odžaku, Bosanskom Šamcu, Domaljevcu i Orašju, koje je prije tri godine poharala poplava te im poljoprivredna imanja zatrla u zemlju. I sada opet čekaju da država povuče poteze, da se utvrdi bilo kakva strategija pomoći jer, u protivnom, crno se piše bh. agraru.

Posljedično, istu štetu trpi i stočarstvo. Na farmi Bahrije Omičevića u Odžaku je više od stotinu grla krupne stoke, od čega je 50 krava muzara. Porodica živi od prodaje mlijeka i mesa. Od silažnog kukuruza koji je ove godine zasijao na 400 dunuma, kaže, neće biti skoro ništa. Niti ga brati, niti ostaviti na njivi. On je ipak u nešto boljoj situaciji nego više od stotinu farmera Odžaka i okoline.

- Lani sam, kao da sam znao šta će se desiti ove godine, proizveo velike količine silaže. Ostalo mi je dovoljno i za ovu godinu. Inače, sada bih morao rasprodati stoku i zaključati farmu. A da nije izvoza u Tursku, ko zna gdje bi završili moji utovljeni bikovi - kaže Omičević, koji je dva puta u životu počinjao od nule, a danas je jedan od najuspješnijih farmera u BiH.

Ključ u bravu

Za razliku od njega, mnoge manje ili veće farme već ove godine, kada stočne hrane ponestane, mogle bi se naći u najgoroj situaciji - rasprodaja stoke u bescjenje i ključ u bravu. U borbi za spas stočnog fonda, farmeri užurbano rade, silokombajni su u punom pogonu, dok im osušene stabljike kukuruza lome sjekače pa se i mašine često kvare.

Profesor Velid Osmanović, koji je zbog manjka učenika ostao bez posla, pa se našao na birou za zapošljavanje u Odžaku, i prije dvije godine odlučio uložiti novac u zasad dva dunuma malinjaka, samo prve godine zabilježio je uspjeh. Već ove suša u julu i avgustu uništila mu je pola malinjaka. 

- Prvo su nas ubili s cijenama malina, onda su zbog suše presušila moja tri bunara za navodnjavanje malinjaka “kap po kap” pa ih se pola osušilo. Umjesto da uberem tri tone, ja sam ubrao 400 kilograma malina, a za koje ni ne znam koliku će nam cijenu odrediti. Ovo je bila moja posljednja šansa za preživljavanje, jer drugih prihoda nemam - kaže ogorčeni profesor iz Odžaka.

Do njegovog malinjaka Uzeir Terzić zasadio je parcelu s bundevama, poznatim muškatnim. Zbog nedostatka vlage plodovi su ostali mali, a od žege truhnu.

I polja duhana na ivici propasti, od otkupa šljiva neće biti skoro ništa

I polja duhana u Posavini su na ivici potpunog stradanja. Voće je posebna priča. Direktor Opće poljoprivredne zadruge iz Tarevaca kod Modriče Nahdet Sulejmen kaže da od otkupa voća, posebno šljiva, ove godine neće biti skoro ništa. 

- Nešto malo šljiva smo otkupili i osušili. One idu u izvoz u EU, po tri eura po kilogramu. Da su šljive rodile, gdje bi nam bio kraj. Kiša, osim poboljšanja hidrološke situacije, sada više ničemu ne može pomoći. Ovo je izgubljena godina za poljoprivredu. Možda jedna od najtežih koje pamtim. Sada je pitanje hoće li država, entiteti, kantoni, općine imati sluha da poljoprivredniku pomognu. Posljedice ove katastrofe će se osjećati dvije-tri naredne godine - ističe direktor ove zadruge, inače formirane u svrhu održivog povratka.