Od 69 perspektivnih objekata vojne imovine, do sada je na Bosnu i Hercegovinu uknjiženo tek njih 27. Svi ovi objekti na području su Federacije Bosne i Hercegovine. Vlasti Republike Srpske od početka odbijaju da u posjed BiH upišu ijedan od 21 objekta na teritoriji manjeg bh. entiteta.  

Emir Suljagić, nekadašnji doministar odbrane, tvrdi da su do kraja 2015. godine upisane 24 lokacije.

Radna grupa

- A onda, za skoro dvije godine samo tri. Vjerovatno razloge treba potražiti u političkoj volji. Ono što sada podjednako zabrinjava je šutnja, kako Zvizdićeva tako i Bakira Izetbegovića, u trenutku kada se Rusija otvoreno miješa u naše unutarnje stvari radi sprečavanja integracije BiH u NATO.

Štaviše, Izetbegović je otvoreno izjavio da Rusija ovdje ne pravi probleme u trenutku kada ruski ambasador manje ili više prijeti izazivanjem nestabilnosti u našoj zemlji ako nastavimo u pravcu daljnjih integracija u NATO – kaže Suljagić za „Dnevni avaz“.

On podsjeća da je, dok je on bio u Ministarstvu odbrane BiH, postojala Radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstva odbrane i Štaba NATO-a u Sarajevu koja se kontinuirano bavila pitanjem knjiženja vojne imovine.

- Na tome se radilo vrlo predano. Lično sam insistirao na tome i tražio da na sedmičnoj osnovi informiramo o tome dokle se stiglo. Moj stav bio je da je jedini ozbiljan razlog iz kojeg je postojala ta parlamentarna većina bio ispunjavanje uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, na šta su se obavezali i partneri iz Saveza za promjene u koalicionom sporazumu.

Smatrao sam i smatram da je to mogao - pretpostavljam da još može biti - jedini ozbiljan, ali u relativno kratkom roku ostvariv cilj tadašnje parlamentarne većine i predano sam radio na tome. Zašto je Denis Zvizdić u međuvremenu umjesto opipljivog napretka na putu integracija u NATO izabrao eurointegracijske izmaglice - i u tom procesu kantonima dao veto na isključivo državnim pitanjima vanjske politike - neću razumjeti nikad – smatra Suljagić.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo ne razumije zašto se u Federaciji BiH oteže s upisom vojne imovine na BiH.

- Pouzdano znam da je NATO voljan aktivirati MAP odmah nakon upisa sve perspektivne vojne imovine koja je na području FBiH. To znaju i naši zvaničnici – kaže Turčalo.

Konzistentna odluka

On ističe i da nije iznenađen odlukom Ustavnog suda BiH u slučaju kasarne „Veliki Žep“ kod Han-Pijeska.  

- Ova je odluka konzistentna s ranijim nalazima državnog Ustavnog suda. S druge strane, imamo politički konsenzus i javnu podršku, pa me iznenađuje da je proces tako spor. Ne bih se, međutim, začudio da se sve tempira pred izbore.

Nadalje, svi znaju da je SNSD, i kroz potpis tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, podržao i potpisao našu spremnost da idemo u MAP, a imamo i Zakon o odbrani, za koji je i SNSD glasao, koji predviđa u jednom od članova i ulazak u NATO – podsjeća Turčalo.

On vjeruje da će iz cijele priče najviše profitirati prvi čovjek entiteta RS Milorad Dodik.

- On može opet pokrenuti priču o referendumu, ovog puta o NATO-u. Ne mora ga čak ni održati, dobit će određen broj glasova i vrlo vjerovatno ostati na vlasti i nakon 2018. godine - smatra Turčalo.

Šutnja Ministarstva odbrane BiH

Do zaključenja ovog izdanja „Dnevnog avaza“, iz Ministarstva odbrane BiH nismo dobili odgovor na pitanja koja smo dostavili. A zanimalo nas je i kako teče proces knjiženja perspektivne vojne imovine, šta radi Radna grupa, ako postoji, ima li rok do kada se knjiženje treba završiti... S obzirom na važnost teme, očekivali smo promptne odgovore, ali smo dobili e-mail da je naš upit „u proceduri“...