“Slobodna Bosna” se i tokom 2006. godine bavila temama o mudžahedinima u BiH, ratnim humanitarnim donacijama za našu zemlju i, kako je tvrdio taj prošle godine ugašeni sedmičnik, “finansijskim vezama svjetskih terorističkih centara s vodećim bošnjačkim političarima”. 

“Viši interesi”

Tako je 9. novembra 2006. godine u SB-u objavljen tekst s tvrdnjama o tome “kako se fantomska Al-Qaida uvukla u vrh bošnjačke politike”, a u sve je ovaj list Senada Avdića redovno uvlačio i ime prvog predsjednika nezavisne BiH, rahmetli Alije Izetbegovića. 

Tako i naslov teksta koji je “Slobodna Bosna” donijela 9. novembra 2006. glasi: “Boja novca koja je povezala Bin Ladena i Aliju Izetbegovića: Plaćenik Bin Ladenove Al-Qaide i financijer Alije Izetbegovića, Tunižanin Ayadi u BiH se obogatio švercujući drogu i alkohol!”. U tom tekstu SB tvrdi:

- Agenti nekadašnje Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID-a) još su 1998. godine kompletirali tajni dosje o bivšem šefu humanitarne organizacije Muwafaq Foundation i jednom od suvlasnika sarajevske Depozitne banke Chafiku Bin Muhammedu Ayadiju, o čijem smo “karitativnom radu”, ali i drugim unosnim poslovima u BiH, pisali prije desetak dana.

Istraga protiv Chafika Ayadija i fondacije Muwafaq započela je potkraj ‘97., po nalogu tadašnjeg direktora bošnjačke tajne službe Kemala Ademovića, budući da je AID imao informacije da se ta organizacija, pod krinkom humanitarnog rada, bavi švercom visokotarifnim robama. Nakon višemjesečne provjere Ayadijevog poslovanja koja je okončana 20. aprila 1998., opet po Ademovićevom naređenju, skupini iskusnih obavještajaca koji su bili angažirani na tom slučaju rečeno je da obustave daljnji rad na istraživanju Ayadija. Uz obrazloženje kako su posrijedi “viši interesi”, direktor Ademović je naložio svojim podređenima da načine presjek prikupljenih informacija i Ayadijev dosje predaju Munibu Zahiragiću.

Američka istraga 

U to je vrijeme Zahiragić u AID-u radio na poslovima kontraobavještajne zaštite, a kasnije je postao šef humanitarne organizacije Bosanska idealna futura (BIF), čiji je glavni direktor Enaam Arnaout u SAD-u optužen za financiranje Al-Qaide. Navodno, Osama bin Laden je krajem 1993. godine svoje najbliže saradnike obavijestio da je organizacija Lajnat al-Birr al-Dawaliyya sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji (poznata i kao Lajnat al-Birr al-Islamiyya ili BIF) korištena da se “presele sredstva u područja gdje Al-Qaida vrši operacije”.

Nakon 11. septembra SAD su zamrznule imovinu BIF-a i počele istragu protiv njenog osnivača i direktora Enaama Arnaouta. Izjava data pod zakletvom, koju je FBI dobio u tom slučaju, potvrdila je kako je “BIF korišten početkom 90-ih od strane Bin Ladena kao način da se novac prenosi na bankovne račune koje su obično držale navodne humanitarne organizacije, u zemlje gdje su članovi Al-Qaide ili njihovi suradnici vršili operacije”. 

Munib Zahiragić je, podsjetimo, uhapšen 2002. kada su policajci MUP-a Federacije pretresli prostorije BIF-a (gdje je pronađeno više materijalnih dokaza da je ova organizacija služila za financiranje terorističkih aktivnosti) i optužen za špijunažu - podsjetila je “Slobodna Bosna” 9. novembra 2006. godine.  

- Prema optužnici Kantonalnog tužiteljstva iz Sarajeva, Zahiragić je u razdoblju od 13. septembra ‘96. do 30. juna 2000. godine neovlašteno prisvojio više stotina dokumenata AID-a s oznakom tajnosti i povjerljive obavještajne podatke, uglavnom o osobama afro-azijskog podrijetla, slao Enaamu Arnaoutu. 

Munib Zahiragić je u ljeto 2003. presudom sarajevskog Kantonalnog suda proglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora. 

Uz “politički blagoslov” i obavještajnu podršku Al-Kadi i Ayadi se domogli Depozitne banke koja im je služila za “pranje novca”

Premda nije poznato da li se među dokumentacijom koju je Zahiragić ukrao iz AID-a našao i dosje Chafika Ayadija (koji je, također, nestao iz arhiva), pretpostavlja se da je Munib Zahiragić obavještajne informacije o Ayadiju mogao proslijediti na dvije adrese: iranskoj ili tajnoj službi Saudijske Arabije.  

Saudijci se, inače, pojavljuju kao osnivači BIF-a, ali i fondacije Muwafaq, koja je samo formalno registrirana u sudanskom gradu Kartumu. Ranije smo objavili da je Tunižanin Chafik Ayadi prvi put u BiH došao koncem 1993., po nalogu Wael Hamze Jalaidana, bliskog suradnika Osame bin Ladena, a nakon što je kao mudžahedinski ratnik teško ranjen u Afganistanu. Prethodno je saudijski biznismen Yassin al-Kadi (prema podacima UN-a jedan od najimućnijih sponzora terorističkih organizacija u svijetu) imenovao Ayadija za direktora Muwafaqove podružnice u Zagrebu koja je osiguravala logističku i financijsku potporu jedinici El Mudžahid.

Pisali smo, također, da je Yassin al-Kadi, po završetku rata, naložio Chafiku Ayadyju da sve poslovne aktivnosti Muwafaqa preseli u BiH, budući da su njihov angažman odobrile tadašnje SDA-ovske vlasti u Sarajevu na čelu s bivšim predsjednikom Alijom Izetbegovićem. Uz Izetbegovićev “politički blagoslov” i obavještajnu potporu nekadašnjeg pomoćnika direktora AID-a Irfana Ljevakovića, Yassin al-Kadi i Chafik Ayadi su 1996. postali većinski vlasnici sarajevske Depozitne banke koja će im u narednim godinama služiti isključivo za “pranje novca” - tvrdi se u tekstu “Slobodne Bosne” od 9. novembra 2006. godine.

(Sutra: Kako je SB u nastavku teksta tvrdila da je Kemal Ademović, najvjerojatnije po političkoj direktivi Alije i Bakira Izetbegovića, naprasno prekinuo istragu AID-a 1998.)