Četiri mjesta koja su teritorijalno u Bosni i Hercegovini, mogli bi biti pripojeni Srbiji. 

Prvi od četiri zahtjeva Srbije je pomjeranje državne granice na dijelu pruge Beograd-Bar, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu kažu u bh. državnoj komisiji za granice, prenosi banjalučka Alternativna televizija.

Drugi zahtjev je da se linija razgraničenja kod Rudog pomjeri na rijeku Lim tako da četiri naseljena mjesta u BiH sa ukupno 1.600 stanovnika postanu dio Srbije. 

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak poručuje da će sve biti riješeno razmjenom teritorija do kraja godine, ali ni od njega ni od Vijeća ministara nema objašnjenja šta će BiH dobiti zauzvrat. 

Puno više sporenja očekuje se oko Hidroelektrana “Zvornik” i “Bajina Bašta”, a u Komisiji za granice kažu da BiH tu teritoriju neće lako prepustiti. 

“BiH je ostala na stajalištu da nema razmjene teritorija bez prethodno potpisanog ugovora o granici ,te da se pitanja korištenja hidrocentarala Bajina Bašta i Zvornik rješavaju potpisivanje posebnih sporazuma sa BiH”, kažu u Komisiji za granice.

U Vijeću ministara ne otkivaju da li BIH ima jedinstven stav o ovom pitanju jer je ranije bilo prijeldoga da se međunarodnom arbitražom od Srbije traži dio električne energije. I dok u Vladi Srbije tvrde da objekti pirpadaju njima, u Vladi Republike Srpske kažu da pomjeranjem granice RS neće biti oštećena.

“Sigurno da mi nećemo učiniti ništa što bi bilo na štetu Republike Srpske niti podržavati bilo kakvu aktivnost koja bi bila na štetu niti će to Srbija od nas tražiti. Srbija nešto ima što treba da izvrši a to je da se ponovo vrati u sistem izvršavanja svoje obaveze za plaćanje naknade za potopljeno zemljište. Ta nakanda se plaćala sve do rata, to su bili definisani odnosi”, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

Da će RS ipak biti na strani Srbije kada se bude rješavalo pitanje granice poručio je i predsjednik tog entiteta Milorad Dodik. Stavovi Saveza za promjene koji čini vlast na BiH nivou nisu do kraja jasni. Zdravko Krsmanović tvrdi da RS od Srbije može da dobije stotine miliona maraka.

“Poslije potpisa Dejtonskog sporazuma granica je utvrđena na Drini i tu granicu je prihvatila i Srbija i Bosna i Hercegovina. Hidroenergetski potencijal na tom prostoru je 50-50 odsto. Mislim da se ta struja treba dijeliti 50-50 odsto i svim opštinama Višegrad, Rogatica, Bratunac i Srebrenica da se plati potopljena teritorija od momenta potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas”, kazao je Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a u NSRS.

Sve bi trebalo biti riješeno do 7. decembra i posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu, najavljuje ministar vanjskih poslova BiH. Crnadak ne otkriva detaljnije koji dio teritorije bi BiH dobila za ustupljeni dio teritorije sadašnje opštine Rudo, navodi Alternativna televizija.