Članica Ekonomskog savjeta Vlade Federacije BiH, profesorica makroekonomije i finansija, prorektorica Univerziteta Burch u Sarajevu i potpredsjednica SBB-a BiH, prof. dr. Adisa Omerbegović-Arapović, uputila je otvoreno pismo premijeru FBiH Fadilu Novaliću nakon, kako je rekla, niza frapantnih tvrdnji na granici neukusa koje je Novalić izrekao gostujući na N1 televiziji.
Novalić je, između ostalog, kazao da se potrošačka korpa u BiH ne mjeri.
Pismo prenosimo u cijelosti:
- Gostujući na televiziji N1, 06.01.2018. godine, premijer Novalić izrekao je niz frapantnih tvrdnji na granici neukusa. Nebitno je da li je uzrok njegovo neznanje i manjak obrazovanja u ekonomskoj nauci, ili svjesno plasiranje neistina, računjući da u državi ne postoji niko ko će prepoznati i osuditi nedopustivo neznanje na tako visokoj funkciji i višekratno plasiranje neistina koje se lahko mogu provjeriti.
Ne znam da li je gora loša namjera obmanjivanja javnosti kako bi se stekle simpatije i gradilo javno mnjenje na lažnim iskazima ili prosto i udobno pokazivanje neznanja bez osjećaja odgovornoti spram struke, akademske zajednice i većine pismenih građana BiH.
Premijer tvrdi da se u BiH ne mjeri potrošačka korpa od strane zavoda za statistiku i da postoji samo „sindikalna potrošačka korpa“, a da se mjeri samo CPI (Consumer Price Index ili Indeks potrošačkih cijena).
Premijeru i njegovim savjetnicima iskreno savjetujem da pročitaju bilo koju ozbiljnu knjigu iz makroekonomije (npr. Case, Fair i Oster, Principles of Macroeconomics) ili, još lakše, metodologiju po kojoj se mjeri CPI koju objavljuju zavodi za statistiku (pogledati Statistički bilten br. 255/2017, FZzS) i konačno nauče da se metodologija „potrošačke korpe“ bazira na definiciji paketa proizvoda i usluga koje kupuju domaćinstva (Potrošačka korpa) kroz Anketu o potrošnji domaćinstava. Dakle, iza CPI indeksa uvijek stoji kretanje cijena proizvoda i usluga koji ulaze u Potrošačku korpu, što svako može naći u dokumentima koje objavljuju zavodi za statistiku.
Praćenjem cijena proizvoda i usluga koje ulaze u potrošačku korpu izračunava se Indeks potrošačkih cijena. Tako je vrijednost potrošačke korpe u 2011. iznosila 1.569 KM (Agencija za statistiku BiH), a u 2015. godini 1.508 KM za Federaciju BiH (Federalni zavod za statistiku).
Zavodi potom prate cijene istih dobara koja ulaze u potrošačku korpu na mjesečnom osnovu, ali ne objavljuju taj podatak, nego iskazuju promjene u indeksu.
Premijeru, studenti makroekonomije na prvoj godini studija to znaju, pa kada slušaju Vas, dok tvrdite da je u našoj zemlji CPI drugačiji i da on nije odraz cijena proizvoda i usluga koji ulaze u potrošačku korpu, zbunjujete studente ekonomije i cijelu javnost. Inače, u svakoj razvijenoj zemlji svijeta, CPI se mjeri na isti način, na osnovu anketa potrošnje domaćinstava relevantnih za tu zemlju. Apelujem na sve koji imaju priliku javno govoriti u ime vlada, a posebno premijer i njegovi savjetnici, da više nikada ne kažu da potrošačku korpu mjere samo sindikati, jer time degradirate vlastite institucije i promovirate neznanje.
Svi mi koji to slušamo, a znamo više o ovoj temi, ne možemo podnijeti da se pune dvije godine plasira ova neistina, a javnost pokušava obmanuti, jer je neugodna činjenica da za jednu potrošačku korpu trebaju dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije. Zato se, premijeru, potrošačka korpa smatra boljim pokazateljem životnog standarda građana od rasta BDP-a ili neke druge statističke varijable.
Ukoliko mislite da imate argumente za ono što tvrdite, izazivam na javnu debatu Vas i sve Vaše savjetnike koji tvrde da se potrošačka korpa i životni standard ne mjeri od strane naših institucija - napisala je Omerbegović-Arapović u otvorenom pismu.
