Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji u kojoj je udio domaćih generičkih lijekova manji od 50 posto! Naime, najnoviji podaci za prošlu godinu pokazuju da je udio domaćih proizvođača u generičkom tržištu lijekova tek 28 posto, a stranih čak 72 posto! 

Poređenja radi, strani lijekovi u Hrvatskoj zastupljeni su 34, u Srbiji 20, a u Sloveniji tek 10 posto, odnosno na hrvatskom tržištu udio domaće proizvodnje iznosi 66 posto, u Srbiji 80, dok je u Sloveniji taj procent čak 90 posto!

Nova zapošljavanja

A o tome kolika se utrka u prevladavanju bh. tržišta lijekovima vodi, govori i najnoviji primjer iz Unsko-sanskog kantona. Tamošnji kantonalni premijer Husein Rošić (SDA) početkom sedmice potpisao je esencijalnu listu s koje je skinuto više od 35 lijekova domaćih proizvođača.

Kako saznajemo, ovdje je sarajevski „Bosnalijek“ zakinut, iako je po javnom pozivu Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike USK, objavljenom 24. jula prošle godine, u predviđenom roku dostavio dokumentaciju za ukupno 111 lijekova. No, na usvojenoj listi zadržano je 67 lijekova „Bosnalijeka“ koji su bili ranije na listi A, dok je od ukupno 32 nova lijeka za koja su aplicirali na A listu uvršteno devet, a 23 nisu. Također, od ukupno 12 lijekova s B liste za koje je „Bosnalijek” aplicirao nije uvršten nijedan.

Inače, domaći proizvođači lijekova odavno već ukazuju na to kako imaju dovoljno resursa i mogućnosti da kvalitetno snabdijevaju bh. tržište, a uz to konstantno bilježe porast broja zaposlenih, te bi veći udio prodaje lijekova doprinio i daljnjim zapošljavanjima. Upravo zbog ovih efekata još 2010. godine zaštita domaće proizvodnje je posebno naznačena u „Politici lijekova i medicinskih sredstava u BiH“, ali je očigledno krajiškom premijeru nešto drugo bilo prioritet.

Podaci pokazuju i da je po osnovu poreznih obaveza domaća farmaceutska industrija tokom posljednjih pet godina državi uplatila više od 150 miliona KM.

Društveni interes

Zahida Binakaj, predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH, ukazala je na još jedan problem u našoj zemlji, a to je da još ne postoji dovoljno razvijena svijest ni kod prepisivača lijekova - doktora medicine i stomatologije, a ni kod magistara farmacije da trebaju dati jednaku šansu domaćim proizvođačima u odnosu na inozemne kompanije. 

- Nadam se da će oni koji odlučuju o tim procentima, kao što su Agencija za lijekove, kantonalna ministarstva zdravlja, Ministarstvo civilnih poslova BiH, pomoći domaćim proizvođačima da se i oni nađu u ravnopravnom položaju sa stranom konkurencijom. Mi iz Federalne komore učinit ćemo sve da u ovoj godini, koja je izborna i koja će nam sigurno dati vjetar u leđa, poradimo na tome da ti procenti idu više u korist domaćih proizvođača, jer tamo ipak rade bh. građani te direktni porezi ostaju u BiH – kazala je Binakaj.

Bogate su one države koje forsiraju domaće

I Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće proizvode u BiH”, upozorava na potrebu poboljšanja položaja domaćih proizvođača, ne samo lijekova nego i svih ostalih.

- Kao svaki normalan čovjek koji voli ovu državu i želi ovdje da stvara bolju budućnost gledam na te podatke kao poražavajuće. Hvala Bogu, mi u BiH imamo svoje farmaceutske firme koje proizvode i rade kvalitetne lijekove, tako da bi oni trebali bolje i više biti zastupljeni na domaćem tržištu. Svi znamo da ogromna sredstva idu na lijekove i nadležni bi trebali puno više poraditi kako bi se te stvari i brojke promijenile u našu korist - ističe Kapo.

Napominje da su države koje forsiraju domaće proizvode i proizvodnju zapravo bogate.

- Zadržavanje novca i svaka proizvodnja čak i najjeftinije robe je ekonomsko dobro te države. Podizanjem domaće proizvodnje mi bismo imali bogatije društvo. Taj postotak od 72 posto uvoznih lijekova pokazuje koliko smo mi siromašni. Uvjeren sam da od ovog procenta mi možemo barem 50 posto zadržati u BiH - navodi Kapo.