Bivši logoraš i povratnik u Republiku Srpsku Mirsad Duratović uputio je otvoreno pismo „samoproglašenim zaštitnicima i braniocima svih povratnika i žrtava“, u kojem navodi da se priča o genocidu i njegovim posljedicama ne može rješavati samo „na daljinski“ iz Sarajeva i javnim tribinama u Sarajevu već je potreban terenski rad i podrška ljudima na terenu u RS koji se bore protiv negatora genocida.
Podsjećajući da je, povodom 9. janura, u Sarajevu održana tribina bh. intelektualaca u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca u saradnji s Hrvatskim narodnim vijećem i Srpskim građanskim vijećem na kojoj je rečeno da je na taj dan formirana paradržavna tvorevina „Srpska republika BiH“, čime je javno i potpuno otvoreno obznanjena namjera za izvršenje genocida u Republici BiH, Duratović navodi da su „rekli i...razišli se svojim kućama po Sarajevu i okolini“.
- Ali konkretno više ništa nije urađeno, ni danas, a ni proteklih godina. Trebalo bi se zapitati zašto tribina nikada nije organizirana negdje u RS, npr. u Prijedoru, Doboju, Bijeljini ili Srebrenici? Daleko je sve to od Sarajeva našim intelektualcima - navodi Duratović, predsjednik logoraša regije Banja Luka, koji naglašava da pismo upućuje kao "bivši logoraš i povratnik".
On tvrdi da razni instituti koji se bave genocidom i ratnim zločinima, pa i onima počinjenim u Prijedoru, „nisu zavirili u Prijedor“ te da je sav izvor njihovih informacija internet „pa i ne čudi što smo tu gdje smo kada je dokazivanje genocida u pitanju“.
- A ona je izostala proteklih 18 godina od svih onih kojima su usta puna priče o genocidu, a sjede daleko od Prijedora i drugih stratišta - tvrdi Duratović.
Osvrnuo se i na konferenciju “Ostvarivanje prava i zaštita građanskih sloboda povratničke zajednice na području entiteta RS”, koja je 9. januara održana u Srebrenici i na kojoj je usvojena Potočarska deklaracija.
Kaže da tema kao tema i sama inicijativa zaslužuju svaku pohvalu, „ali na ovu konferenciju nije pozvan niti je učestvovao u pripremi konferencije ili Potočarske deklaracije bilo ko od povratnika ili predstavnika povratnika iz najvećih povratničkih zajednica u RS, Prijedora i Kozarca“. Ali također niti bilo ko iz susjednih općina sa velikim brojem povratnika (Bosanski Novi, Banja Luka, Doboj, Bijeljina).
- Do danas najviše hvaljeni borci i poznavaoci genocida i zaštitnici žrtava genocida, rekoše da ne znaju za Ahmiće i da ih zanima samo njihova patnja i žrtva i projekti. Ja, za razliku od vas znam i za Ahmiće i Briševo i Staru Rijeku i Srebrenicu. Ja, za razliku od vas svih, živim 365 dana kao povratnik u RS, nemam „rezervne položaje“, kuće i stanove u Federaciji, pričam o genocidu i ratnim zločinima bez projekata i ne mijenjam svoje stavove i mišljenja od projekta do projekta...i tako će biti i dalje - poručio je Duratović.
