Katolička crkva svete Barbare u Brezi sagrađena je 1935. godine i kao takva postoji i danas. Nastanak crkve u ovom gradiću vezuje se uz otvaranje rudnika 1907. i dolazak sve većeg broja kršćana u potrazi za poslom. U vrijeme osmanske vlasti u Brezi je katoličanstvo zamrlo, a okolna sela bila su isključivo muslimanska i pravoslavna.
Formirana župa
Brezanski župnik Anto Ćosić kaže da je otvaranjem rudnika formirana zajednica koja je zahtijevala da tu dolaze ljudi iz različitih krajeva i različitih vjera.
- Dolazili su rudari, majstori i razne zanatlije iz raznih krajeva svijeta, ali i iz okolne regije - Vareša, Fojnice, Kiseljaka. Kako su to bili katolici, početkom tridesetih godina prošlog stoljeća oni su pisali centrali u Sarajevu da bi htjeli imati svoju crkvu. Tako su 1935. napravljene crkva i župna kuća te je oformljena župa – priča Ćosić.
Kada je župa u Brezi formirana, tu je bilo 850 katolika, a prema popisu iz 2015., ima ih tek 290. Prema ranijim popisima, najviše pripadnika katoličke vjere bilo je 1973. godine, kada je u Brezi živjelo njih 2.034.
- Jedno vrijeme i Ilijaš je crkveno pripadao Brezi. Kako je od industrije ostao samo rudnik, tako su ljudi i odlazili – kaže Ćosić.
Brezanska crkva nazvana je po svetoj Barbari, koja je zaštitnica rudara, tačnije svih koji se bave opasnim poslovima, a njen kip postavljen je u crkvenom dvorištu, dok je ispod njega pruga s minijaturnim rudarskim vagonom napunjenim ugljem.
- Oni koji su dolazili ovdje uzeli su svetu Barbaru za svoju zaštitnicu, jer je rudarsko mjesto u pitanju. Također, ovo je jedina župna crkva u nadbiskupiji koja je posvećena sv. Barbari – navodi župnik.
Policijska stanica
Aktivnosti u ovoj crkvi su redovne, a jedini period kada Breza nije imala župnika bio je od 1945. do 1959. godine.
- Za vrijeme komunističke vlasti oduzeta je crkvena imovina i župna kuća je pretvorena u policijsku stanicu i zatvor. U tom periodu dolazili su profesori isusovci iz Sarajeva i Visokog koji su održavali misu ili kada neko umre. Nakon 1959. ova župa ponovo dobiva svog župnika – navodi Ćosić.
Vrijedna umjetnička djela
U crkvi se nalaze vrijedna umjetnička djela koja nisu tipična za mala mjesta.
- Ovdje su slika Gabrijela Jurkića, dvije slike Josipa Biffela iz Zagreba i orgulje. Ovo nije specifično za malu crkvu, ali to znači da je ova zajednica bila prilično ekonomski situirana i da je imala župnike koji su imali osjećaja za ovakve stvari – ističe župnik Ćosić.