Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) pred kraj ovog i početkom narednog mjeseca posjetit će svih šest država zapadnog Balkana. Kako je već objavljeno, mada zvanično još nije potvrđeno, Junker bi u Sarajevo trebao doputovati 28. februara. Kao i u Prištini, Beogradu, Skoplju, Podgorici, te Tirani, i ovdje će primarno govoriti o novoj strategiji Evropske komisije za ubrzanje procesa pristupanja balkanskih država Evropskoj uniji.
Raspodjela pomoći
U toj strategiji puno je batina i mrkvi. Najprimamljivija je perspektiva da 2025. godine EU ima više od 27 članica. Sam Junker istakao je da su Crna Gora i Srbija najdalje odmakle na putu ka EU. Albanija i Makedonija imaju status kandidata, ali pregovori o tome nisu otvoreni. Moguće je da se to desi do kraja ove godine. BiH i Kosovo potencijalni su kandidati za članstvo.
Kosovo je netom zaključilo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a BiH je oborila sve rekorde u historiji EU s odgovaranjem na famozni Upitnik.
Ko će i kada ući u EU, naravno, zavisi ponajviše od samih balkanskih država. Mrkva je i u tome da se trenutni poredak u utrci ka EU lako može promijeniti, zavisno od toga kako koja od država bude ozbiljno i detaljno provodila reforme.
Kako one budu tekle tako će se povećavati i sredstva nepovratne pomoći koja se izdvaja za što kvalitetnije pripreme ulaska država u EU. U ovom momentu Unija na raspolaganju ima 1,07 milijardi eura tog novca. Raspodjela još nije završena i svaka od balkanskih država ima šansu.
Ako reformi nema, nema ni poklonjenog novca! I to je jedna od najtežih batina koje bi neka država, a sve su balkanske u teškoj besparici, mogla dobiti.
Promjene iz temelja
I u svom govoru pred Evropskim parlamentom Junker je upozorio na probleme stabilnosti regiona, te povezanost političara s organiziranim kriminalom i korupcijom. U institucijama EU sinonim za Balkan je „zarobljena država“, država u rukama despota, kriminalaca povezanih s političarima i obratno, područje gdje se guše lične slobode građana, a mediji brutalno stavljaju pod kontrolu.
Prioritet EU jeste depolitizacija i profesionalizacija pravosudnih institucija, od tužilaštva do policije. Za sve balkanske države u Briselu je ista dijagnoza - ove su institucije pod snažnom i dubokom političkom kontrolom.
Junker na Balkan dolazi s porukom: ako nam se želite pridružiti, morate se promijeniti iz temelja.
Poruka iz Minhena: Riješiti granične sporove prije ulaska u EU!
Junker je i na redovnoj godišnjoj sigurnosnoj konferenciji u Minhenu naglasio značaj nuđenja evropske perspektive zemljama zapadnog Balkana, ali je insistirao da one moraju riješiti sve granične sporove prije nego što se pridruže bloku.
- Brojni su granični sporovi na zapadnom Balkanu i oni se moraju riješiti prije nego što odemo korak dalje - izjavio je Junker.
Kazao je da je frustriran aktuelnim graničnim sporenjem između Hrvatske i Slovenije kojim se nije bavilo prije nego što su se dvije zemlje pridružile EU i kako želi da spriječi njegovo ponavljanje između ostalih potencijalnih država članica EU, prenosi Reuters, javlja Fena.
Hanova poruka: Nastavite reforme!
Evropski komesar za susjedstvo i pregovore o proširenju Johanes Han (Johannes Hahn) potvrdio je da će odgovori Bosne i Hercegovine na Upitnik biti korišteni da Evropska komisija ocijeni sposobnost i zrelost zemlje.
Komesar Han je na marginama Sigurnosne konferencije u Minhenu razgovarao s Denisom Zvizdićem, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, te poručio da je neophodno nastaviti napore u realiziranju reformskih procesa na putu ka EU integracijama.
