Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) podržao je na današnjoj sjednici u Sarajevu izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina BiH koje predviđaju da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine.
U prijedlogu Strategije navodi se da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano više od 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat, dok je u entitetskim sudovima i Distriktu Brčko neriješeno oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnog zočina, prenosi Birn.
U prijedlogu Strategije zaključeno je da je potrebno prioritetno procesuirati najodgovornije počinioce pred Sudom BiH, a kada je riječ o kategorizaciji predmeta na složene i manje složene, potrebno je usaglasiti koji će predmeti biti procesuirani na kom nivou.
Jedan od ciljeva Strategije je i obezbjeđivanje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.
- Neravnomjerna raspodjela predmeta, te procesuiranje manje složenih predmeta od Tužilaštva i Suda BiH su između ostalog jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i isteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom - navodi se u novoj Strategiji.
Nakon što se prebaci veći broj predmeta na sudove u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu, potrebno je ojačati ljudske kapacitete za rad na predmetima ratnih zločina u ovim institucijama, dok se očekuje da lokalna ministarstva obezbijede finansiranje.
S ciljem obezbjeđivanja kvalitetnog rada na predmetima ratnih zločina, radiće se i na jačanju i edukaciji sudskih i tužilačkih kapaciteta, kao i edukaciji saradnika.
U prijedlogu Strategije se navodi da se regionalna saradnja mora poboljšati, jer uspostavljeni mehanizmi saradnje nisu na adekvatan način riješili pitanja ustupanja predmeta ratnih zločina, te izručenja lica sa dvojnim državljanstvom zbog ustavnih i pravnih ograničenja vezanih za ekstradiciju.
Cilj nove strategije je i ažuriranje evidencije o svim predmetima koji se nalaze pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a biće potrebno i registrovati predmete na način da se obezbijedi postojanje odgovarajućih podataka o neriješenim predmetima u tužilaštvima.
- Tužilaštvo BiH će u roku od 30 dana od dana usvajanja izmjena i dopuna Strategije ažurirati postojeću evidenciju predmeta ratnih zločina i izvršiti njihovu kategorizaciju na složene predmete i manje složene predmete - navodi se u prijedlogu.
Uprkos činjenici da je naglašeno da je potrebno kao prioritet postaviti složenije predmete, a manje slati na entitetski nivo, izmjenama Strategije ostavlja se mogućnost da Sud i Tužilaštvo BiH imaju nadležnost nad manje složenim predmetima.
Birn prenosi da je prema prijedlogu Strategije potrebno nastaviti obezbjeđivati zaštitu, podršku i isti tretman svih žrtava i svjedoka u postupcima pred svim sudovima.
Jedna od mjera predviđenih Strategijom je unapređenje normativnog okvira za ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u parničnom postupku kada su podnosioci svjedoci pod mjerama zaštite, na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta.
Revidirana strategija predviđa nastavak ujednačavanja sudske prakse i obezbjeđivanja ravnopravnosti građana pred zakonom, ali i jačanje kapaciteta pravosuđa i policije u cijeloj BiH koji su uključeni u rad na predmetima ratnih zločina.
Prema prijedlogu Strategije, trebalo bi ojačati uspostavljeni sistem kontrole i nadzora nad sprovođenjem mjera iz izmjena i dopuna Strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Strategija je prvobitno usvojena 2008. godine i predviđala je da se najsloženiji predmeti ratnih zločina završe u roku od sedam godina, a s obzirom da do toga nije došlo, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Strategije, koju čine stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH, te drugih institucija.
