Građani BiH nalaze se na posljednjem mjestu u Evropi kada je riječ o kupovnoj moći, pokazala je studija istraživačke kuće GFK za prošlu godinu. 

A ekonomisti ističu da je kupovna moć kao ekonomski pokazatelj jedan od najmjerodavnijih kada je riječ o kvalitetu života građana u ovoj ili onoj državi. 

Dakle, što je kupovna moć manja, stanovništvo je bliže relativnom siromaštvu i obrnuto.

Najbogatiji u Evropi

Prema dostupnim podacima iz studije, iznos novca koji je svakom stanovniku Evrope na raspolaganju svaki mjesec je 13.937 eura. U studiji se navodi da su prošle godine Evropljani imali ukupno 9,4 milijarde eura novčanih sredstava za potrošnju na hranu, stanovanje, troškove energije... Tako su za najbogatije u Evropi proglašeni stanovnici Lihtenštajna, zatim Švicarske i Islanda. Dok su najsiromašniji u prošloj godini bili stanovnici Makedonije, Bugarske, BiH i Srbije.

Stanovnici najbogatijeg Lihtenštajna lani su imali na raspolaganju oko 63.000 eura mjesečno, dok su stanovnici država koje dijele posljednje mjesto mogli računati na svega 950 eura mjesečno, navodi se u analizi. 

Potrošačka moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku. Pod svim primanjima misli se na plaću, doznake iz inozemstva, zaradu "sa strane" i druga primanja.

Ispod evropskog prosjeka su i stanovnici Poljske, koji su na raspolaganju imali 6.710 eura mjesečno, kao i Mađari s prosjekom od 6.204 eura. Što je ipak daleko više od prosječnih 950 eura u najsiromašnijim zemljama evropskog kontinenta.

Dakle, jedan stanovnik Lihtenštajna mjesečno na raspolaganju ima istu količinu novca kao i 66 Bosanaca i Hercegovaca.

Prava slika

Ekonomski analitičar Dragovan Petrović kazao je za „Avaz“ da ovo istraživanje pokazuje pravu sliku ekonomskog stanja u BiH.

 - Ne iznenađuju me ovi podaci, jer, naprimjer, kada je riječ o penzijama u BiH, one su 21 put manje nego u Luksemburgu ili Lihtenštajnu. S tim da i plaće treba posmatrati po sektorima, jer kad se kaže da je u BiH prosječna plaća oko 840 KM, niko ne misli koliki je prosjek u realnom sektoru. U sektorima koji stvaraju novu vrijednost plaća je oko 620 KM. Kada se to uzme u obzir, onda nalazi ove studije postanu još gori – pojasnio je Petrović.

Dodao je da platežna moć u BiH svake godine opada, a manipulira se i brojem zaposlenih, što, također, iskrivljuje sliku o kupovnoj moći.

 - Sve dok ne bude značajnijih investicija u realnom sektoru, nije moguće očekivati poboljšanje standarda života građana BiH – naglasio je Petrović.