Penzionirani američki general Vesli Klark (Wesley Clark) upozorio je u autorskom komentaru koji je objavio list The Washington Post, da je Balkan pred eksplozijom.
Zatražio je da Zapad pod hitno reagira i region zaštiti od razornog utjecaja Rusije, Turske, pa i Kine, te osoba i organizacija koje vrbuju za učešće u terorističkim organizacijama.
Klark, koji je posredovao u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, te predvodio NATO u bombardiranju Srbije 1999. godine, danas je predavač na Univerzitetu Kalifornija, u Los Anđelesu, te prvi čovjek kompanije Wesley K. Clark & Associates.
- Prošlo je više od dvije decenije od kada sam, zajedno s Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke) i našim timom radio na okončanju rata u BiH. NATO se rasporedio, a onda i djelovao da zaustavi etničko čišćenje koje je na Kosovu bila pokrenula Srbija.
Danas su zapadnobalkanske države – Albanija, Hrvatska iSlovenija – članice NATO. Slovenija i Hrvatska ušle su u EU. Kosovo je nezavisna država. Većina Amerikanaca i Evropljana u svojim glavama su već zaboravili taj brutalni balkanski konflikt, smatrajući da je problem riješen.
Nažalost, to je daleko od istine – napisao je Klark u komentaru za The Washington Post.
On ističe da tinjaju etničko-vjerske tenzije te da prijete da metastatiraju u krize širokih razmjera.
Roviti Balkan postao je, ocjenjuje Klark dalje, primarna meta nekih stranih sila za dalje pogoršanje situacije. Opterećen slabim institucijama države, ekonomskom stagnacijom i nereazvijenom demokratijom, on je predmet interesa nasilnih džihadista koji traže regrute za terorističke organizacije, ali i prljavih igara koje provode Rusija, Turska, ali i Kina.
- Da bi stvari bile još gore, region pati od zanemarivanja sila koje su bile od ključne važnosti za prekid ratova na području bivše Jugoslavije. Vjerujući da budućnost Balkana leži u članstvu u EU, SAD su u najvećoj mjeri odgovornost za stanje u tom regionu prepustili Briselu. Ali, politička inertnost EU ostavila je BiH, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru da predugo čekaju. I dok SAD i EU spavaju, ostali djeluju – piše Klark.
Ističe da „Kremlj postepeno pojačava svoj utjecaj“.
- Rusi rade na tome da rasprire anti-EU i anti-NATO raspoloženje. Podržavaju ekstremističke grupe, od kojih je jedna pod istragom u BiH, osumnjičena za paravojne aktivnosti, te distribuiraju ciljanu vojnu pomoć. Kremlj potpiruje vatru i huška pravoslavce protiv muslimana, svjesno izazivajući rast tenzija koje su već uzrokovale ratove na prostoru bivše Jugoslavije 90-godina prošlog vijeka.
Turska i države Golfskog zaljeva jako ulažu u zapadni Balkan. Turska je došla na treće mjesto po investicijama u BiH, a lider vodeće muslimanske partije u toj zemlji svako malo putuje u Istanbul, kako bi se uslikao s sve više autoritarnim predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan).
Saudijska Arabija i njeni susjedi fokusirani su na podršku vjerskim organizacijama. Oni grade nove džamije i nude svoju obuku lokalnih imama. Striktna vehabijska interpretacija islama je često temelj te obuke, ima vrlo malo veze s tradicionalnim umjerenim islamom koji se vijekovima prakticira na Balkanu. Upravo je to jedan od motora koji je utjecao na rast fundamentalizma u regionu – piše Klark.
On navodi procjenu da je oko 1.000 ljudi, uglavnom s Kosova i iz BiH, u redovima terorističke „Islamske države“. Dodaje i da je trend odlaska u Irak i Siriju radikaliziranih pojedinaca u padu, ali da slabost balkanskih institucija da se nose i s tim izazovim, daje više nego dovoljni razloga za brigu. Posebno ako se u obzir uzme da se dobrovoljci vraćaju iz „Islamske države“ svojim kućama, te da su, kao dodatno radikalizirani, „vrlo opasan izazov“.
Klark piše i da Kina, pod krinkom investicija u region, traži svoje mjesto i utjecaj.
- Kako smo naučili na primjerima iz Afrike, kineske investicije ipak dolaze s nekim zahtjevima – navodi on.
General Klark ističe da SAD i EU moraju ostati odlučne i prisutne na Balkanu. Njihovo prisustvo mora rezultirati, u prvom redu, jačanjem demokratskih institucija vlasti, kako bi one adekvatno odgovorile na zahtjeve svojih građana. U tom kontekstu on posebno pozdravlja inicijativu za jedinstvenim ekonomskim prostorom na Balkanu, ali traži da EU,a posebno NATO, budu garanti stabilnosti i napretka regiona.
Srbi i NATO
- Ozbiljan plan za uključenja Balkana u EU potaknut će države tog područja da provedu neophodne ekonomske i političke reforme, povećaju saradnju i riješe rastuće međuetničke tenzije.
Naravno, takve aktivnosti moraju imati podršku kod građana, kako bi mogle biti provedene. To jeste izazov za region koji je i danas oštro podijeljen u stavovima prema institucijama poput NATO-a.
Ali, prema jednom nedavnom istraživanju, Bosanci, srpskog, hrvatskoh i muslimanskog korijena, podijeljeni po tako mnogo pitanja, snažno su ujedinjeni u svom protivljenju „islamskoj državi“, te željni rješenja ekonomskih problema.
Članstvo u NATO Srbima (koji su mnogo naklonjeniji Rusiji i protiv su Alijanse) u regionu može biti prihvatljivo, ako se uveže s postizanjem stabilnosti cijelog regiona.
Imamo jako puno instrumenata na raspolaganju da odvratimo Balkan od puzajućeg kretanja prema nestabilnosti. Osigurajmo da se ogromna investicija koju smo napravili u turbulentnom regionu, ne uruši zbog naših zadjevica. Moramo obnoviti naše opredjeljenje za uspjeh zapadnog Balkana. Moramo pomoći drhtavim demokratijama ovog regiona da dosegnu svoj puni potencijal – zaključio je Vesli Klark u autorskom tekstu za današnji The Washington Post.
