Arheolozi Muzeja Sarajeva i Društva arheologa 1894, u saradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta UNSA, počeli su istraživanja na Presjeci kod Ustikoline, lokalitetu koji je na listi nacionalnih spomenika BiH. 

Istraživanje je preduvjet izradi projekta rekonstrukcije. 

- Krećemo prvo s čišćenjem i istraživanjem civilnog mezarja i nadamo se da ćemo naići i na ostatke mezara i nišana iz starijeg perioda. Glavni cilj je da pronađemo sve što može pomoći arheologiji, historiji i proučavanju osmanske građe – kazao nam je arheolog Adnan Muftarević, savjetnik u Muzeju Sarajevo i predsjednik Društva arheologa 1894.

Radove su inicirali Medžlis IZ Ustikolina i Muftijstvo goraždansko. 

- Ovdje govorimo o Turhan Emin-begu, koji je najudaljenija tačka u povijesti islama na prostoru BiH, ali on nije pao s neba. On se samo naslanja na tradiciju Bošnjaka koji su ovdje živjeli i to možemo vidjeti na silnim nekropolama stećaka koje su uz samo mezarje ovdje, kao i nekoliko grobova koji možda čak pripadaju ilirskom ili ranijem dijelu naše povijesti. To su vjerovatno kolektivne grobnice, promjera oko 7 metara u prečniku, a koje se također nalaze na ovom lokalitetu – kazao nam je muftija Remzija ef. Pitić. 

Prema predanjima šehidsko groblje na Presjeci nastalo je tokom bitaka turske i bosanske vojske, ali predsjednik MIZ Ustikolina Sead Čengić navodi da su muslimani na prostor Ustikoline stigli nekoliko decenija prije vojske Mehmeda Fatiha, skladno živjeli i zajedno ginuli u borbama s križarskim vojskama iz Evrope.