Međunarodna zajednica neće nametati rješenja kada je riječ o Izbornom zakonu. BiH je suverena država i sva rješenja moraju doći iz ove zemlje.

Ovo u intervjuu za Srpskainfo naglašava šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark) na pitanje hoće li međunarodna zajednica nametati rješenja ako političke stranke ne postignu dogovor do raspisivanja izbora.

– Evropska unija neće podržati nikakvo nametnuto rješenje. Ono što mi radimo – pokušavamo da potaknemo razgovor između političkih stranaka kojih se to najviše tiče, uglavnom u Federaciji BiH, iako je tu i pitanje izbora Srba u Domu naroda FBiH koji je nepopunjen. Ponavljam – politički lideri moraju preuzeti odgovornost i ne treba da očekuju od nas rješenja – kaže Vigemark.

Vrijeme za dogovor istječe. Hoće li se narednih dana desiti novi sastanci i na kom nivou?

- Nadam se da će lideri stranaka biti u mogućnosti da se što prije okupe, možda već ove sedmice, i da prvi put imaju pravu diskusiju. Bilo je i do sada razgovora, ali više između eksperata. Ali, to nisu bili razgovori između lidera, tako da je krajnje vrijeme da sada oni razgovaraju, slušaju jedni druge i vide da li je moguće postići prihvatljivo rješenje. Jasno nam je da ovo udara u srž kada govorimo o ulozi konstitutivnih naroda i o dejtonskom uređenju, ali ovdje niko zaista ne govori o bilo kakvim izmjenama dejtonskog uređenja. Rješenje se mora pronaći; to je u interesu naroda. Oni su birali političke lidere, koji moraju preuzeti odgovornost.

U slučaju da se izbori raspišu po sadašnjem zakonu, kakve bi to probleme moglo izazvati prilikom formiranja vlasti poslije oktobra?

- To su pitanja za lidere, jer je ovo njihova zemlja. Ukoliko ne postoji mogućnost da lideri postignu neki dogovor, vjerujem da će ih glasači sankcionirati. Jer puno ljudi s kojima se susrećem širom BiH zaista nije toliko briga za nacionalna pitanja. Njih interesiraju ekonomija, radna mjesta, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost – ne u smislu hoće li biti rata, već smanjenja krivičnih djela. Dakle, postoje različiti modeli. Zajedno s našim kolegama iz SAD, ali i drugim iz međunarodne zajednici i stručnjacima iz političkih stranaka pokušavali smo razgovarati o različitim modalitetima, ali što se nas tiče – nemamo neke rješenje koje preferiramo. Za nas je najbolje one koje prihvataju sve stranke.

Ipak, kako ocjenjujete prijedlog oko kojeg su se nedavno dogovorili SDA, SDP, SBB i DF?

- Ne bih čak i rekao da je to prijedlog. Da pojasnim – ovo je prvi put da su lideri ove četiri stranke sjeli i razgovarali i pokušavali da jedni druge saslušaju. Naravno da su imali različite viđenja i stavove, ali su zajednički usaglasili set principa. Ali, ti principi ne predstavljaju prijedlog, pogotovo koji smo mi podržali kao EU, niti naše kolege iz SAD. Znam da su HNS i HDZ to snažno kritizirali, ali to je bio nesporazum. Nismo podržali prijedlog već konstruktivan razgovor, bez galame i vike. To sada treba da sve stranke primijene. Najvažnija je stvar da se izbori održe. Bio bi veliki propust demokratskog sistema da se izbori ne održe.

BiH je predala odgovore na Upitnik Evropske komisije. U kom roku se može očekivati odgovor iz Brisela u vezi s njenom aplikacijom za kandidatski status?

- Riječ je o utvrđenoj proceduri. Međutim, ono što je izuzetak da nikada do sada nismo imali tako puno odgovora, ali ni tako puno pitanja. Razlog tome je da se pravna stečevina EU sve više širi. Tako da nekih 20.000 stranica, koji su dostavljeni u februaru predsjedniku Junkeru, sada bi trebalo da se analiziraju. Već su iščitani. Sigurno će biti još popratnih pitanja. Prema mojim saznanjima, neki odgovori su jako dobri, ali neki su uopćeni i vidi se da je tu bilo nekih sklapanja. Ono što je najvažnije, da je mehanizam koordinacije bio funkcionalan i da to samo po sebi predstavlja jaku dobru vježbu za cijelu zemlju, a toga će biti sve više kako zemlja bude napredovala ka EU. Očekujem da će mišljenje Komisije biti najranije krajem 2018. ali vjerovatnije početak naredne godine. To će biti najdetaljnija procjena koju je Evropska komisija radila o stanju u BiH.

Izjavili ste da će BiH na svom evropskom putu morati mijenjati i pojedine odredbe Ustava BiH. Na šta ste konkretno mislili?

- Najočiglednija stvar koja će se morati rješavati tiče se odredbi kojima se bavi odluka Suda u Strazburu u slučaju „Sejdić-Finci“. Znači, taj nacionalni prefiks, gdje se vi morate izjašnjavati kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat da biste bili član Predsjedništva BiH. Iskreno, ne vidim kako bi bilo moguće da ne promijenite Ustav, a da postanete članica EU. I mi, a i raniji komesar Štefan File, proveli smo 18 mjeseci radeći na onome što mi sada pokušavamo  uraditi sa Izbornim zakonom. Pokušavali su politički lideri i razgovarali, ali vidimo kako se na neki način ponovo vratilo ovo pitanje „Sejdić-Finci“ i spominje se u kontekstu reforme Izbornog zakona. Ali ono što mi govorimo kao EU, ako ćete mijenjati sada Izborni zakon, ne možete se tim izmjenama udaljavati od onoga što je suština odluke u predmetu „Sejdić-Finci“. Kada kažem da će biti potrebne promjene Ustava na putu ka EU, ne govorim da će se morati mijenjati cijeli Ustav ili da će trebati neki „Dejton dva“. Mijenjat će se određeni dijelovi Ustava i nema tu neke pretjerane drame. Hrvatska je mijenjala svoj Ustav, Poljska je nekoliko puta mijenjala Ustav tokom procesa pridruživanja. Ali nekada te velike odluke, a odluka da se sprovede odluka „Sejdić-Finci“ će biti velika, trebaju doći onda kada svi u zemlji vide prave iskorake na evropskom putu i kada dođete blizu članstva.

Kako gledate na sve češće izjave političara u kojima se spominje rat? 

 - Pogrešno je manipulirati tim stvarima. Rekao bih da gotovo svi vodeći lideri igraju ovu igru. Mislim da je to jako negativno. Ne želim da govorim o pojedincima, ali generalno mogu reći da ne znam ni za jednog političkog lidera u samom vrhu koji ne pravi tu grešku, da igra na kartu emocija i straha. I onda jedni druge kritiziraju, ali svi prave istu grešku. To je velika greška.

O sankcijama Dodiku

Hoće li neka od članica EU ili Unija kao zajednica uvesti neku vrstu sankcija prema predsjedniku RS Miloradu Dodiku, kako su to učinile SAD?

- Imam funkciju specijalnog predstavnika EU, znači predstavljam i zemlje članice. Ali, po ovom pitanju možda trebate uputiti pitanje pojedinačno članicama EU, jer je moguće da postoje različiti stavovi. To je sasvim normalno, 28 je članica. Ali, u suštini, sve značajnije politike se moraju usaglasiti i trenutno ne postoji nikakva odluka. Postoji mogućnost koja bi to omogućila. Naime, postoji odluka gdje je čak i relativno jednostavna procedura da se uvedu restriktivne mjere u odnosu na bilo kog pojedinca iz BiH. To mogu biti politički lideri ili neko drugi ko potkopava suverenitet i integritet BiH i dejtonsko uređenje. Svi politički lideri koji su izabrani 2015. potpisali su izjavu o evropskom opredjeljenju i da će provoditi reforme. Mi ih pokušavamo podsjetiti na to obećanje. Naravno, ako mislimo da postoje oni koji konstantno sistematski potkopavaju svaki proces, onda postoji i ta opcija. Zašto da ne.