Vesli Klark (Wesley Clark) penzionisani je američki general. Dio vojnog iskustva „ispekao“ je u i oko Bosne i Hercegovine, ali i u regionu.  

Kada je skinuo uniformu, uključio se u Demokratsku stranku Sjedinjenih Američkih Država. U jednom je momentu bio nominiran za predsjednika SAD. Sada živi kao biznismen. U Litl Roku, u Arkanzasu, posjeduje konsultantsku firmu i preko nje je angažiran širom svijeta.

Ruske ambicije

U razgovoru za „Dnevni avaz“, on govori o opasnom rastućem utjecaju Rusije te iznosi mišljenje šta treba uraditi kako bi se on suzbio.

 - Nema sumnje da Rusija nastoji povećati svoj utjecaj u regionu. Oni su to uvijek željeli!  

Sjećam se jednog svog razgovora u Moskvi. Tokom procesa priprema konferencije u Dejtonu, bio sam 1995. godine u tom gradu, zajedno s američkim kolegama iz diplomatije i još nekih sektora.

Nasuprot meni bio je ruski generalpukovnik, šef Direktorata za glavne operacije ruske vojske. Rekao mi je: „Vi, Amerikanci, dolazite u naš dio Evrope.“  

Tri godine kasnije, opet u Moskvi, imao sam sastanak s komandantom Generalštaba ruske vojske. On mi je rekao: „Ovo su naše države u istočnoj Evropi. Vi sada hoćete da nam ih otmete!“

Dakle, to je uvijek bio ruski stav – „to su naše zemlje, to je naše“. I nije to nikakva novost. Rusija je uvijek smatrala Balkan i istok Evrope – svojima. I sada žele sve to područje vratiti pod svoje okrilje.  

Rusi Evropu promatraju kao šah–tablu. Njihov je cilj da na njoj okupiraju što mogu više prostora.

Postoji li neka strategija? Neki razlog za to? Balkan nije neko prebogato područje. A i ljudi je sve manje... 

- Brojni su ruski carevi radili sve što su mogli da Balkan bude pod njihovim okriljem. Pothranjivali su i podržavali panslavizam, kao instrument njihovog proboja što dublje i čvršće u Evropu.

Nedavno ste objavili duži tekst u „Washington Postu“. Faktički ste napisali da je Balkan u predratnom stanju i da EU i SAD moraju hitno djelovati. Zašto ste napisali takav tekst?

- Rusi idu etapno. Ne koriste oni samo vojnu silu, već i sve ostale raspoložive instrumente. Mi sada svjedočimo primjeni doktrine generala Gerasimova o hibridnom načinu ratovanja. U njemu se, naročito, koriste alati koje internet nudi – od društvenih mreža i lažnih profila do portala koji plasiraju neistinite sadržaje. Šire se strah, panika, povećava nesigurnost, pothranjuju sukobljavanja među ljudima...

Osim toga, Rusi koriste i trgovinu, monetarnu politiku, ekonomiju, komercijalne odnose... sve što treba da ostvare strateške interese ruske države kako su ih definirali.

U tekstu ste naveli i da „Balkan može ponovo eksplodirati“... Šta SAD i EU trebaju uraditi da se to ne desi?

- SAD moraju biti više angažirane i snažnije podržati aktivnosti EU.

Unija, pak, mora insistirati na razumnim standardima koje trebaju, naprimjer, ispunjavati sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Građani BiH moraju biti sigurni da neće doći do raspada države, da se niti jedan njen dio neće otcijepiti. Posebno tu mislim na entitet Republika Srpska. On se neće otcijepiti!

 Više ulaganja

Kako treba izgledati snažniji angažman SAD? Trebaju li poslati specijalnog izaslanika? Imenovati Amerikanca na čelu OHR-a?

- SAD se trebaju vratiti na neke ranije pozicije, kada je bio vidljiv snažniji angažman. Trebamo ohrabriti naše biznismene da investiraju ne samo u BiH već i u cijelom jugoistoku Evrope. U svim tim državama nužno je ohrabriti veću demokratizaciju. Puno uložiti u obrazovanje, posebno onih koji se bave pravom i ekonomijom.

Kada je BiH u pitanju, upravo tu trebamo što više investirati, otvoriti nova radna mjesta, perspektivne fabrike, praviti dobre proizvode, kako bi se ljudi mogli početi vraćati u svoju domovinu, a ne – kao sada – masovno ići iz nje.

Vidite li sebe kao jednog od američkih investitora u BiH?

- Moja firma ne radi investicije. No, jesmo spremni pomoći.

Mi smo, naprimjer, nastojali pomoći Kosovu da razvije svoju industriju uglja. Generalno, kada se mi, bilo kao nekadašnje diplomate ili vojnici, vratimo u države u kojima smo službovali, nerijetko vidimo da su se razvili politički utjecaji koji nisu od pomoći.

Volio bih, dakle, pomoći BiH. Kao i Kosovu ili Hrvatskoj, naprimjer. Ali, ne želim biti tema političkih igara.

Šta biste Vi, sa svojim iskustvom i utjecajem, uradili u BiH?

- Prvo bih osigurao da u Sarajevu imam dobrog ambasadora! Ta bi osoba na raspolaganju imala dobar budžet, vodila puno programa razmjene, obrazovanja, usavršavanja... A lično bih pozivao Amerikance da što više investiraju. Ne samo u BiH već i u cijeli region.

Ne biste bili, naprimjer, specijalni izaslanik predsjednika? To je vrijeme prošlo?

- Ne mislim da je to vrijeme nužno prošlo. Ali, mislim da prvo trebamo početi od ambasadora pa onda ići dalje...

 Ne vojnoj bazi

Postoji i ideja da SAD otvore vojnu bazu u Brčkom. Time bi pokazali povratak na Balkan i u BiH te zaustavili rusko nadiranje.

- Ne mislim da se vojne baze trebaju otvarati, ako za to nema potrebe. Ne mislim da se u Brčkom treba uraditi takvo nešto, ne vidim šta su razlozi, tako da tu ideju ne bih podržao.

Bojite li se raspada BiH? Ponajviše zbog ruskih aktivnosti.

- Mislim da u BiH trebamo raditi na dva polja: iznutra, ali i u Srbiji. Ta država treba postati dio EU, a volio bih i da, u konačnici, uđu u NATO. To bi označilo kraj separatističkih tendencija.

Vjerujete li da će u Srbiji pozdraviti ove Vaše riječi? Ipak, oni Vas vide kao osobu koja ih je bombardirala.

- Srbija treba izaći iz prošlosti i okrenuti se budućnosti. Ne može se stalno i iznova preživljavati prošlost.

Nedavno je britanski general Majk Džekson (Mike Jackson) ponovio tvrdnju da je 1999. godine u Prištini moglo doći do trećeg svjetskog rata. Vi ste bili glavni komandant operacije raspoređivanja mirovnih snaga na Kosovu. Je li svijet bio tada na ivici globalnog sukoba?

- Nije! Rusi su, jednostavno, poduzeli jednu od svojih specijalnih operacija. Većina ljudi to nije razumjela tada. Ja jesam. I tada, a i sada, znao sam da se radi samo o operaciji. Dakle, to nije imalo ama baš nikakve veze s trećim svjetskim ratom. I u konačnici, pobijedio sam!

Koliko je Rusija sada, u odnosu na to vrijeme, sposobnija, opasnija, spremnija i na smjelije akcije?

- Putin smatra da EU, kakva je sada, predstavlja prijetnju Rusiji. On želi obnoviti Sovjetski savez, uključujući i da pod svoje okrilje ta tvorevina stavi sve one koji su bili njegova interesna sfera. Pa i više od toga. BiH je, u toj igri, vrlo pogodan čip za pogađanje. U njoj on može početi pojačavati stara neprijateljstva, oživljavati stare rane i povećavati antagonizme među ljudima. Isto važi i za Srbiju.

I nema u tome ništa što bi bilo dobro ni za BiH ni za Srbiju. Sve što radi, Putin podređuje svom i interesima ljudi oko njega. Jer, ne mislim da su ove igre u istinskom interesu bilo kojeg Rusa.

Reakcija Zapada

Znači li to da će Zapad i Rusija, prije ili kasnije, „zaratiti“ na Balkanu s Rusima?

- Za njih je vaš region jedan od poligona za operacije. Oni znaju da većina ljudi ne želi biti dio Rusije, već Evropske unije. Zato sve snažnije nastoje pojačati utjecaj. I koriste sva sredstva koja imaju da bi to postigli, kroz novac, obuke, do manipulacija preko interneta i širenja lažnih vijesti.

U toj kampanji, mito, korupcija, potkopavanje sistema vladavine zakona, politički i drugi klijentelizam... posebno su bitni instrumenti. Sve s ciljem da ruska čizma čvrsto bude na Balkanu.

Čini se da nema jasne i čvrste akcije Zapada da to spriječi. Je li Balkan prepušten sam sebi?

- Griješite! Mi svjedočimo snažnoj reakciji Zapada. Ona se manifestira kroz aktivnosti koje se provode kao odgovor na trovanje Rusa u Londonu.

Rusija danas nije ona Rusija od prije deceniju. Ona danas pokazuje sve veću agresivnost i ne preza ni od čega. Moskva danas stvara probleme, a ne doprinosi rješenjima. Haos i nestabilnost njihov je glavni interes.

Nužan raskid s izolacionizmom

- Moramo početi s ekonomijom. Države Balkana moraju postati mjesta lijepog života, gdje će ljudi uživati u plodovima svog rada, a njihova djeca imati sigurnu budućnost u državama koje su uređene, u kojima je demokratija čvrsta, a vladavina zakona neprikosnovena.

Sve one moraju biti čvrsto povezane s Evropom, u svakom smislu – od modernih cesta i pruga preko razvijenog aviosaobraćaja do sigurnog interneta i jeftinih telefonskih poziva...

Zapadni Balkan mora raskinuti s naslijeđem izolacionizma i biti akter evropskih institucija – kaže Klark.

Borite se za bolje

- U konačnici, svaka država odgovorna je za svoju budućnost. Ako želite nešto, za to se morate boriti i izboriti. Tako je i za BiH. Ako želite u EU i NATO, morate to osigurati. Ne možete samo sjediti i čekati da vam neko drugi to donese, uradi sve za vas. To se neće desiti. Što prije to shvatite, to bolje po vas.

Vi ste ti koji ste dužni pomoći svojoj državi. Oni što su u dijaspori, dužni su pomagati svoje porodice u BiH.

Želite dobro za sebe i svoje porodice? Borite se za to. Borite se svaki dan, na svaki dopušteni način, da bi vam život bio bolji.

Ne obazirite se na to šta će reći Rusi. Ili bilo ko drugi. Radite za sebe – poručuje Klark.

Širenje NATO-a tražio je istok Evrope

- Politika SAD do početka septembra 1994. godine bila je da se NATO dalje ne širi. No, nikada u brojnim sastancima i razgovorima s Rusima nisam obećao da se Alijansa neće širiti.

U julu 1994. bio sam u Moskvi na razgovorima s ruskim generalima. Jedan od njih me tada pitao kada će naši NATO brodovi „biti ukotvljeni u našoj luci u Rigi“.

Odgovorio sam mu da Riga više nije ruska, već je glavni grad nezavisne Latvije.

- Ali, što više govorite na takav način, to su snažniji zahtjevi ne samo Latvije da vam to ne dopusti – rekao sam mu.

I desilo mi se, tokom putovanja po istočnoj Evropi, da se suočavam sa sve brojnijim zahtjevima zvaničnika, ali i običnih ljudi, da njihove države uđu u NATO.

Sjećam se da mi je jedan visoki zvaničnik rekao da oni nemaju izbora nego biti dio Alijanse. Objašnjavao mi je da je Rusija trenutno slaba, ali da će se oporaviti. Kad se to desi, oni ne žele opet rusku čizmu u svojoj zemlji – ispričao je Klark.

Još nije kasno za BiH

- Ne mislim da je kasno za BiH. Ona je predugo u zastoju zbog posebne strukture Dejtona, ali i ciljanih aktivnosti da ona ne funkcionira. Posebno ne na način na koji bi mogla funkcionirati.

Čelnici Srbije, ali i entiteta RS, trebaju se okrenuti budućnosti i shvatiti da je BiH država kao i svaka druga i da zajednička budućnost leži u Zapadu. Krajnje je vrijeme za tu spoznaju – ističe Klark.