Konak Suljagića s pratećim objektima u Donjoj Špionici kod Srebrenika predstavlja rijedak, izuzetno vrijedan i u građevinskom smislu dobro očuvan primjer starog seoskog gazdinstva. Pripada tipu takozvane seoske čardaklije, koja je do danas očuvala visok stepen autentičnosti, a svrstava se među najstarije objekte na području srebreničke općine.
Lomljeni kamen
Pretpostavke o starosti Konaka temelje se na narodnoj predaji, a prema dostupnim historijskim izvorima, u njemu je nekad davno boravio kadija i u početku su se u njemu donosile presude. U gruntovnim knjigama piše da je 1887. vlasnik postao Dželal-beg Efendić, a nešto ranije bila je u vlasništvu i čuvene porodice Gradaščević.
Na kraju Prvog svjetskog rata kuću su kupili Mula Jusuf i Haso Suljagić, koji su u to vrijeme bili nastanjeni u susjednim Ćehajama. Nešto kasnije Mula Jusuf je kuću i dio imanja prepisao svom sinu, kojem je, također, bilo ime Jusuf, i on je u njoj sa suprugom Havom othranio šestoricu sinova i dvije kćeri.
Jusuf je umro 1999., a tri godine kasnije i Hava, tako da već 16 godina u ovoj kući niko ne stanuje.
Posljednji put renovirana je 1936. godine, ali je u svim elementima zadržala prvobitni izgled. Prizemlje je zidano od lomljenog kamena, što je kući davalo veliku stabilnost, a ukućanima pružalo sigurnost. Ulaz krasi kameni luk koji simbolizira osmansku arhitekturu, a ulazna vrata napravljena su od hrastovog drveta.
Unutrašnjost Konaka bogata je tradicionalnim predmetima, među kojima posebnu pažnju privlače mangala, zemljana peć, hamandžik i raskošni ćilimi. U avliji se nalaze pušnica za sušenje voća, magaza, hambar, koševi za kukuruz i štala, i sve to potvrđuju pretpostavku da je kuća bila u vlasništvu bogate begovske porodice.
No, s obzirom na činjenicu da tu niko ne boravi već skoro dvije decenije, kompletno gazdinstvo danas je zapušteno. Neki od ručno izrađenih prozora s demirima od kovanog željeza prilično su oštećeni, a sa zidova otpada malter.
Stari sjaj
I dvorište ovog nekad prelijepog seoskog gazdinstva zaraslo je u visoku travu i drveće, tako da se prateći objekti skoro i ne vide. No, zahvaljujući Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, Konaku Suljagića i kompletnom gazdinstvu uskoro će biti vraćen stari sjaj.
- Za nekoliko dana bit će završena projektna dokumentacija za temeljitu restauraciju Konaka Suljagića i ostalih pratećih objekata. U planu je da do naredne zime bude saniran dotrajali krov, a već naredne godine trebala bi početi temeljita obnova kompletnog gazdinstva - ističe Benjamin Bajrektarević, direktor Zavoda.
Sredstva fondova EU
Nakon što bude kompletirana projektna dokumentacija, predstoji podnošenje aplikacija na tendere za obnovu kulturnih spomenika koje raspisuju nadležne federalne institucije. Dio sredstava pokušat će se osigurati i iz pretpristupnih fondova Evropske unije.
Etnološki muzej
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prije pet godina je Konak Suljagića s pratećim objektima proglasila bh. nacionalnim spomenikom.
- Nakon što se završi obnova, ovaj spomenik od kapitalnog značaja za kulturnu baštinu BiH, zahvaljujući bogatim muzejskim eksponatima, trebao bi biti pretvoren u etnološki muzej – navodi Bajrektarević.
