Nakon nekoliko napetih mjeseci u tokom kojih su vođeni, očigledno bezuspješni pregovori, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) jučer je objavio da Vlada SAD uvodi sankcije za dvojicu visokih zvaničnika Turske: ministra policije Sulejmana Sojla (Suleyman Soylu) i i ministra pravde Abdulhamita Gula (Abdulhamit Gul).
Moćni sekretar AK Partije
Tramp je već nekoliko mjeseci, i lično i preko svojih saradnika, vodio razgovore s turskim vlastima, prije svega s predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom oko puštanja na slobodu američkog svećenika Endrua Brunsona (Andrew Brunson), koji je prije dvije godine uhapšen u Turskoj zbog navodnog podržavanja Fetulaha Gulena i njegove organizacije, te za terorizam.
Tramp: Objavio uvođenje sankcija Erdoanovim ministrima
Tramp: Objavio uvođenje sankcija Erdoanovim ministrima
- Vjerujemo da je on žrtva nepravednog i nefer hapšenja. Mi nismo našli dokaz da je sveštenik Brunson uradio bilo šta loše - rekla je portparolka Bijele kuće Sara Sanders (Sarah), te istakla:
- Oba turska ministra imala su vodeće uloge u hapšenju američkog sveštenika. Kao rezultat toga, bilo kakva imovina ili udio u imovini oba ministra, a pod jurisdikcijom SAD, je blokirana, a američkim državljanima je zabranjeno da ulaze u bilo kakve transakcije sa njima – istakla je Sanders.
Naknadno je američko Ministarstvo finansija saopćilo je da su mete sankcije ministri Gul i Sojlu označeni kao "vođe institucija turske Vlade koje su odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava".
Koliko je Tramp svjesno udario u kadrovsko srce Erdoanovog režima, najbolje govore podaci iz karijera Sojla i Gula. Obojica važe za vrlo bliske i odane kadrove Erdoana i već nekoliko godina obavljaju visoke funkcije unutar državnog aparata kojim u cijelosti rukovodi Erdoan.
Erdoan: Autokratsko i agresivno prisustvo u BiH
Erdoan: Autokratsko i agresivno prisustvo u BiH
Gula je za ministra pravde postavio direktno Erdoan, u junu ove godine, nakon što je Turska prešla na predsjednički sistem državnog uređenja. Sojle je i ranije obavljao dužnost ministra unutrašnjih poslova (u vladi premijera Binali Jildirima), a i Erdoan ga je postavio na istu poziciju kada je sastavljao svoj kabinet.
Za Erdoana, naročito je težak udarac na Gula. On je, uz ministarsku funkciju, i vrlo moćni generalni sekretar Erdoanove vladajuće AK Partije. Postoje ozbiljne informacije da je upravo Gul operativno zadužen da, kao stranački najjači lik nakon Erdoana, brižljivo širi utjecaj Turske na razne interesne zone, uključujući i BiH.
Bakirova maksimalna pažnja
Dokaz autoriteta i predsjednikovog povjerenja, jeste i činjenica da je Abdulhamita Gula imenovao specijalnim izaslanikom u Srebrenici 11. jula ove godine. Očekivano i shodno tradiciji, Bakir Izetbegović je ovom visokom gostu pružio maksimalnu pažnju.
Izetbegović i Gul: Nastavak dugogodišnjeg prijateljstva
Izetbegović i Gul: Nastavak dugogodišnjeg prijateljstva
Koliko je poznato, dvojica turskih ministara i nemaju imovinu u SAD, a tek će se vidjeti kakav će biti rasplet na relaciji Tramp - Erdoan.
Obzirom da BiH ulazi u izbornu kampanju i neskrivene pretenzije Turske da favorizuju jednu stranku, obavještajnu službu ili druge strukture u našoj zemlji, tek će se vidjeti hoće li Trampov udarac imati ovdašnje posljedice. Tada će se znati hoće li SAD biti samo posmatrač ili će parirati autokratskom Edoanovom agresivnom prisustvu u BiH.
Odnos SAD - Turska poremećen ranije
Odnos na relaciji SAD – Turska odnosno Tramp – Erdogan poremećen je dosta ranije, a uvođenje sankcija može se smatrati tek početkom zahlađenja odnosa ukoliko Turska ne odustane od radikalnih političkih poteza koji idu kontra politike njenih dosadašnjih saveznika
Da je odnos dvije države ranije poremećen pokazuje hapšenje bankara u SAD, koji je optužen da je iranskim novcem pomagao humanitarnu organizaciju kontroverznog poslovanja, koju vodi Erdoanova supruga Emine.
Salih Fočo: BiH ne smije postati talac turske politike
Salih Fočo, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i izvrstan poznavalac geopolitičkih prilika, komentirajući odluku Sjedinjenih Američkih Država da uvede sankcije turskim ministrima i moguće posljedice te odluke na Bosnu i Hercegovinu, kazao je za “Avaz” da je vrijeme da BiH konačno definira svoju vanjsku politiku.
- Mi nemamo stalnu vanjsku politiku. Čas smo proevropski nastrojeni, čas proruski ili proturski. Očito je da je s ovakvim vodstvom u Predsjedništvu BiH, koje kreira vanjsku politiku, nećemo ni imati. Znamo da se bošnjački vladajući vrh stalno povezuje s Turskom i to je štetno za BiH kao cjelinu - navodi Fočo.
On ističe kako će se BiH, ukoliko želi biti prozapadno orijentirana država, morati distancirati od Turske.
- Bosna i Hercegovina se mora distancirati od turskog utjecaja. On je ovdje prisutan samo ideološki, ali ne i ekonomski. Znamo da su turske investicije uglavnom raspoređene u druge države regiona, dok se kod nas širi određena ideologija. Ne vidim razlog da BiH postane talac turske politike. Mi moramo imati proevropsku politiku, a ne protursku, koja je okrenula leđa Evropskoj uniji, sada i SAD – zaključio je Fočo.
Esad Bajtal : Moramo se osloboditi diktata koji nam ne donosi ništa dobro
Politički analitičar Esad Bajtal smatra da se Bosna i Hercegovina, neovisno o uvođenju sankcija Sjedinjenih Američkih Država prema turskim ministrima, mora boriti za svoju samostalnost na međunarodnom planu.
- Nikakvo naginjanje, nikakvo nekritičko prislanjanje. A znamo da mi ovdje imamo takve političke orijentacije koje se prislanjaju Ankari. To nije zdrava politika, to nije ono što jednoj zemlji donosi oreol normalnog društva. Mi moramo slijediti svoje interese. Taj navijački odnos zvuči fino, ali kad ga analizirate, gdje je naša korist tu - navodi Bajtal.
Hoće li i kakav imati utjecaj objavljene sankcije na političke prilike unutar BiH, Bajtal kaže da će to ovisiti o tome hoće li opći, proevropski ili proamerički interesi time biti ugroženi.
- Naš interes mora biti ono što se zove demokratija. Moramo biti u trendu svjetskih kretanja, slagati se s onima koji žele da prave moderno demokratsko društvo, a to su svakako proevropski i proatlantski orijentirane države. Moramo se osloboditi diktata koji nam ne donosi ništa dobro - navodi Bajtal.