Kažu da na prostranoj i prekrasnoj kupreškoj visoravni djeca progovore i propjevaju čuvenu pjesmu „Moj Ivane, pobratime mio, jesi l` skoro na Kupresu bio? Je l` Kupreško polje uzorano, je l` na njemu žito posijano?“ 

A upravo su Ivani i kupreško Udruženje kosaca, kao organizator, i zaslužni što je Kupres prošle godine priredio i manifestaciju za Ginisa okupivši, umjesto 1.000 očekivanih, više od 2.300 Ivana pristiglih sa svih strana svijeta, a ponajviše iz BiH i Hrvatske.

 Bosanski Sibir

Tako je Kupres okupio na jednom mjestu najviše osoba s istim imenom, pa su imenjaci (Iva, Jovan, Žana, Hans, Ivana, Ivka) umjesto u stroj išli u publiku.

Ivani su tako postali kupreški zaštitni brend, jednako kao i Strljanica, koja svake godine u čast početka kosidbe okuplja stotine kosaca koji se takmiče u ručnom košenju trave. Najhrabriji se takmiče i u utrci na konjima, a sve uljepša međunarodna smotra folklora kojoj je pokrovitelj UNESCO.

Kao gastronomski brend nadaleko je poznata i kupreška pura s kiselim mlijekom, spravljena na tradicionalan i autohton način, a kao brend se sve više ističu i kupreški sirevi mljekare „Kupres Milch“, koju uspješno nekoliko godina vodi Sarajlija Smail Žilić. On već godinama, gdje god se pojavi, osvaja medalje za kupreški sir, koji zbog kvaliteta pašnjaka sve više postaje pandan čuvenom livanjskom siru.

Kupres je odavno i kao bosanski Sibir. Snijeg za nekoliko minuta zna zamesti sve puteve, ali ljubiteljima zimskih sportova na Čajuši i Stožer predstavlja radost.

Kupres je poznat i po moto i autoutrkama, po paraglajderskim letovima, po cvjetnom polju ispresijecanom rječicama Mrtvicom i Milač, po prekrasnim planinskim, šumovitim i travnatim vrhovima, među kojima prednjače Raduša, Vitorog, Malovan i Stožer Vrana.

A Kukavičje jezero, bistro gorsko oko na sjeveroistoku, u selu Kukavice, priča je za sebe, baš kao i golema stijena u obliku igle, izrasla iz obližnje šume, kao geološki fenomen, kakvih je na kupreškoj visoravni napretek, baš kao i kulturno-historijskih spomenika.

 Tumuli i stećci

Među najstarijim i najznačajnijim kupreškim kulturno-historijskim znamenitostima su brojni tumuli, rimski spomenici i vrijedne nekropole stećaka. Kupreški tumuli oveći su zemljani humci, locirani uglavnom u centralnom dijelu polja i uz puteve, stari oko 4.000 godina. U srednjem vijeku imali su kultno značenje, jer su na njima nastajale nekropole stećaka, u koje su pokapani srednjovjekovni ljudi.

Kupreški tumuli građeni su isključivo od zemlje, a u jednom od njih, na Pustopolju, istraživač Alojz Benac 1983. godine je pronašao drveni sanduk u kojem su bili ostaci muškarca starog oko 60 godina, visokog 170 centimetara i položenog bočno u zgrčenom položaju. Radi se o sanduku i posmrtnim ostacima starim oko 3.500 godina i oni se čuvaju u livanjskom Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica, pod imenom Kupreški čovjek.

Stećci, tumuli, rimski putevi i spomenici te okolne gradine sigurni su svjedoci višemilenijskog života ljudi na ovim prostorima.

 Ravanjska vrata 

Najbogatija nekropola na Kupreškom polju je na Ravanjskim vratima, koja s Kupreškog vode ka Vukovskom i Duvanjskom polju. Nekropola broji 68 stećaka, što je tek dio od više od 1.000 kupreških stećaka.

Stećci su bogato ukrašeni vrpcama, bordurama, rozetama, krstovima, polumjesecima, ljiljanima, scenama lova i kola, ruku s mačem, likovima žena, konjanicima, povijenom lozom, kružnim vijencima i drugim ornamentima. Ima ih pločastih, u obliku sanduka i onih najraskošnijih, sljemenjaka, kojih je i najmanje.

 Gosti tokom cijele godine

Čajuša sa svojim hotelom „Adria-ski“ i vlasnikom Zvonkom Bagarićem ne posustaje. Nakon kompletiranih, modernih zimskih sadržaja, u posljednje vrijeme uveliko investiraju u terene uz hotel i za ljetne sadržaje.

- Cilj nam je imati goste cijele godine. Naš je plan da imamo šta ponuditi turistima, sportskim klubovima, poslovnim ljudima – kaže Bagarić.

Slično razmišljaju i vlasnici skijališta i ugostiteljskih objekata i u drugom kupreškom zimskom centru, na Stožer-Vrani, te i oni proširuju ponude, od kojih je najnovija Kupres Play festival s bogatim muzičkim, sportskim i rekreativnom sadržajima, uz nastup i paraglajdera te ljetnu vožnju žičarom na vrh planine.

Med, ljekobilje i organska hrana

Dobar sir, med i ljekobilje mogu se pronaći i kod kupreških povratnika, kao i zdrava organska hrana u Donjem Malovanu, kod povratnice Valentine Duvnjak, koja je novinarski posao zamijenila poljoprivrednim i nije se pokajala.

Uživa u svom malom povratničkom raju, okružena cvijećem i zelenilom. Idilu kvare minirane površine, te vukovi i medvjedi, kojih u ovim krajevima ima odvajkada.