TURISTIČKA PATROLA

Da doživiš Sarajevo, treba ti sto života

Piše: E. Trako

17.8.2018

Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+8

„Ne može se živjeti u Sarajevu. U Sarajevu kad živiš, previše vremena potrošiš. Dok tamo, dok ovamo – prođe jutro. Dok ovo, dok ono – ode dan. Jeste, doduše, sve to – bude među ljudima. I bude, uglavnom, lijepa priča. Život je kratak za Sarajevo“, opjeva Abdulah Sidran današnje Sarajevo. Današnji šeher.

Dobrota ljudi

Hiljade su pjesama, tekstova, priča nastale u Sarajevu i o Sarajevu. Ko god bi dođi, uzme pa nešto zapiše, nešto ga inspirira. Bilo šta – kaldrma na Baščaršiji, dobrota ljudi, ulice u orijentalnom stilu, mostovi stari i novi, dobroćudnost domaćina.

Okreni-obrni, Sarajevo je uvijek i svima bilo i misterija i ljubav, utočište i simbol za rađanje, početak nečeg novog. Kad ga sruše i zapale do temelja, pa „grad mangup“ izraste ljepši i živahniji.

Ali, uvijek ljepši. Smjenjivale su se vlasti, a Sarajevo širilo, raslo, cvjetalo. Došle su Osmanlije - sagrađeni su brojni mostovi, džamije, ceste. Poslije njih Austro-Ugari, koji ostavljaju tramvajsku prugu, veleljepne građevine. I vrijeme Titove Jugoslavije donosi širenje grada, industrije, školstvo, Univerzitet.

U tim svijetlim trenucima, Sarajevo postaje domaćin Olimpijskih igara, 1984. godine. Tada je i staro i mlado pomagalo svom gradu da uspije i da Olimpijski komitet, sportisti i novinari ocijene najbolje organiziranim olimpijskim igrama do tada.

A onda se pojave divljaci, zlotvori da zapale, sruše, granatiraju. I opet iznova. A kakvo je Sarajevo danas u očima stranaca, možda najbolje govori tekst novinara Alberta Stama (Stumm) za CNN.

- Sada je Sarajevo zagonetni grad, moderno, cool na brojne načine - ima park za skejtere u restauriranoj austrougarskoj četvrti, a margarite se služe u očuvanom osmanskom bazaru dok slušate poziv na molitvu muslimanima - napisao je Stam za CNN.

Ima ona iz pjesme „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, nikad više iz „Saraj'va taj otić' ne umije“. Sudeći po broju i raznolikosti zemalja iz kojih dolaze turisti u glavni grad BiH, možda i umiju otići, ali se uvijek vraćaju.

Hiroši Ono iz Japana kaže da su mu Sarajlije nešto najbolje što mu se dogodilo u životu.

Spoj kultura

- Otkud vam toliki optimizam i volja za životom? Uvijek spremni na razgovor, šalu... Posjetio sam muzeje i mjesto atentata, ali i snajpersku aleju i Tunel spasa. Spoj istočne i zapadne kulture, sve smješteno u ovoj maloj dolini okruženoj predivnim planinama. Jeo sam ćevape – kaže Ono.

Šta bi mu Sarajlije kazale:

- E, moj Ono.

Kafane i restorani

„Pod Lipom“, „Kod Kibeta“, „Sedam šuma“ na Sedreniku, „Vinoteka“, ćevabdžinica „Željo“, aščinica „Hadžibajrić“, „Slatko ćoše“ i desetine drugih kafića, kafana, slastičarnica, restorana čine Sarajevo mjesto gdje se najbolje jede i provodi

Grad festivala

Sarajevo Film Festival

MESS

Jazz Fest Sarajevo

Baščaršijske noći

Sarajevska zima

Balet Fest Sarajevo

Šta su govorili i pisali o šeheru

- Objektivno, Pariz je najljepši grad na svijetu, ne može se porediti ništa s Parizom u Sarajevu, ali meni srce nikada ne zadrhti u Parizu kao u Sarajevu kada stojim u redu u pošti - Goran Bregović, muzičar i kompozitor

- Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dijete – zaigrano, prostodušno, naivno, lakovjerno, djetinjasto... Zato ono prvo i pruža ruke... - Đorđe Balašević, srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i reditelj

- Ovo je najljepši grad, sofisticiran, kompleksan i multikulturalan. - Bono Vox, frontmen benda U2

Impresivni „Avaz Twist Tower“

Sarajevo je grad koji se može pohvaliti vizionarima koji su ga uvijek uljepšavali, gradili i od njega pravili metropolu kakva je danas.


Avazov toranj visok 175 metara

Jedan od tih vizionara i graditelja je Fahrudin Radončić. Prvi hotel poslije rata s pet zvjezdica i neviđenom atrakcijom u ovom dijelu Evrope - rotirajućim restoranom „Plava prizma“. Prva zgrada sa staklenom modernom fasadom na Alipašinom Polju, i onda počinje gradnja najljepše i najviše zgrade u regionu - „Avaz Twist Towera“.

Svojom ljepotom, elegantnošću, nastao građevinskom vizijom, umijećem i poduzetničkom hrabrošću, „Avazov“ toranj postaje prepoznatljivi simbol Sarajeva zajedno sa Sebiljom i Vijećnicom. Hiljade turista iz cijelog svijeta svake godine posjete najvišu zgradu u regionu, odakle, uz bosansku kahvu i neku deliciju, posmatraju krvotok glavnog grada Bosne i Hercegovine i uživaju u njegovim ljepotama.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.